Prodaja oružja i vojnih usluga stotinu najvećih kompanija u toj industriji je dostigla 592 milijarde dolara u 2021. godini, što je povećanje od 1,9 odsto u odnosu na godinu prije, objavio je Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI).
To povećanje je označilo sedmu uzastopnu godinu rasta globalne prodaje oružja.
Međutim, ta stopa rasta je i dalje ispod prosjeka za četiri godine prije pandemije COVID-19 kada je bila 3,7 posto, navodi SIPRI.
Među ključnim nalazima njihovog istraživanja se takođe navodi da je u prošloj godini prodaja oružja u SAD smanjena za skoro jedan odsto, da su najveće ruske kompanije povećale prodaju za pola procenta, dok su kineske prodale preko šest odsto više oružja.
SIPRI procjenjuje da će se zbog rata u Ukrajini potražnja za oružjem porasti, a da će se problemi u lancu snabdijevanja vjerovatno pogoršati.
Mnogi dijelovi vojne industrije su i dalje bili pogođeni poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja povezanim s pandemijom u 2021., zbog kašnjenja u globalnoj isporuci i nestašice vitalnih komponenti.
"Mogli smo očekivati još veći rast prodaje oružja 2021. bez stalnih problema u lancu nabavke", rekla je dr. Lucie Béraud-Sudreau, direktorica SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnje oružja.
Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022.je povećala izazove u lancu snabdijevanja vojnim kompanijama i zato što je Rusija glavni dobavljač sirovina koje se koriste u proizvodnji oružja.
To bi moglo omesti napore u SAD i Evropi da ojačaju svoje oružane snage i popune zalihe nakon slanja municije i druge opreme vrijedne milijarde dolara u Ukrajinu.
"Za povećanje proizvodnje potrebno je vrijeme. Ako se poremećaji u lancu snabdijevanja nastave, može proći nekoliko godina da neki od glavnih proizvođača oružja zadovolje novu potražnju stvorenu ratom u Ukrajini", rekao je dr. Diego Lopes da Silva, viši istraživač SIPRI-ja.
Sjeverna Amerika
Američke kompanije dominiraju na listi najvećih proizvođača oružja, ali njihova prodaja je bila manja gotovo za jedan odsto.
U 2021.godini je prodaja oružja 40 američkih kompanija na listi iznosila ukupno 299 milijardi dolara, no Sjeverna Amerika (Kanada i SAD) je bila jedina regija koja je zabilježila pad prodaje oružja u odnosu na godinu ranije.
Pad od 0,8 posto je dijelom bio posljedica visoke inflacije u ekonomiji SAD tokom 2021. godine.
SIPRI podsjeća da su poslednjih godina svih pet najvećih proizvođača oružja sa liste stotinu najvećih imali svoja sjedišta u SAD-u, i konstatuje da se nedavni val spajanja i akvizicija u američkoj industriji oružja nastavio i u prošloj godini.
Jedna od najznačajnijih akvizicija je bila Peratonova kupovina Perspecte, vladine specijalističke IT kompanije za 7,1 milijardu dolara.
"Vjerojatno možemo očekivati snažnije djelovanje američke vlade da ograniči spajanja i akvizicije industrije oružja u sljedećih nekoliko godina. Ministarstvo odbrane je zabrinuto da bi smanjena konkurencija u industriji mogla imati negativne efekte na troškove nabavke i inovacije proizvoda", rekao je dr. Nan Tian, viši istraživač SIPRI-ja.
Evropa
Od stotinu najvećih kompanija za proizvodnju oružja na SIPRI listi, njih 27 ima sjedište u Evropi, a njihova ukupna prodaja oružja je porasla za 4,2 posto u odnosu na godinu prije, te iznosi 123 milijarde dolara.
Prodaja vazduhoplova je u Evropi bila manja, doke je porasla ona u oblasti brodogradnje.
"Većina evropskih kompanija specijalizovanih za vojno vazduhoplovstvo su prijavile gubitke za 2021. godinu, za što su okrivili prekide u lancu snabdevanja", rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač iz SIPRI Programa vojnih troškova i proizvodnje oružja.
No, kao kompanija sa pozitivnim rezultatima u vazduhoplonom sektoru se navodi Dassault Aviation Group, čija je prodaja porasla za 59 posto na 6,3 milijarde dolara u 2021. godini, zahvaljujući isporukama ukupno 25 borbenih aviona Rafale.
Analize pokazuju da će prodaja u Evropi vjerovatno nastaviti rasti u 2022. godini jer raste potražnja za oružjem zbog rata u Ukrajini.
Rusija
Šest ruskih kompanija je uključeno na listi najvećih proizvođača u 2021. Njihova prodaja oružja iznosila je ukupno 17,8 milijardi dolara, što je povećanje od 0,4 posto u odnosu na 2020.
No, bilo je znakova da je stagnacija široko rasprostranjena u ruskoj industriji oružja.
Iako izvještaji pokazuju da zbog rata ruske kompanije povećavaju proizvodnju, one imaju poteškoća u pristupu sirovini, a na njih takođe utiču i sankcije uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Kao primjer, SIPRI navodi firmu Almaz-Antey (nije uvrštena u Top 100 za 2021. zbog nedostatka podataka) gdje kažu da nisu mogli primiti uplate za neke od svojih izvoznih isporuka oružja.
Napominju i da četiri od šest kompanija sa njihove liste pripadaju holding grupi Rostec, koja posjeduje brojne ruske kompanije za proizvodnju oružja.
S obzirom da rang lista isključuje subjekte bez direktnih operativnih aktivnosti, na njoj nema Rostec-a, no dodaje se da je prodaja oružja te ruske kompanije u 2021.godini smanjena za 13 posto, i da je iznosila 15,5 milijardi dolara.
Bliski istok
Pet kompanija sa Bliskog istoka koje su uvrštene na listu najvećih, prodalo je oružja u vrijednosti od 15 milijardi dolara u 2021. Godini.
Time su ostvarili povećanje od 6,5 posto na godišnjem nivou, što je najviša stopa rasta među regijama uvršenim na listu SIPRI-ja.
Turkish Aerospace (rangirana na 84. mjestu) zabilježila je najveći porast, od 62 posto, a Israel Aerospace Industries (na 38. mjestu) najniže, sa 1,9 procenata.
EDGE, konglomerat sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji je bio među 25 najvećih kompanija za proizvodnju oružja u 2020. godini, nije objavio nikakve podatke o prodaji oružja za prošlu godinu, pa nije mogao biti uključen u istraživanje.
Tri izraelske kompanije su ostvarile prodaju oružja vrijednu 11,6 milijardi dolara, i to je bilo tri posto više u poređenju sa 2020.godinom.
Elbit Systems (na 28. mjestu) povećao je prodaju oružja za 3,6 posto na 4,8 milijardi dolara 2021. godine. Kompanija je osnovala podružnicu u UAE tokom 2021. godine i to je bila prekretnica u normalizaciji diplomatskih odnosa između Izraela i UAE u okviru Abrahamovog sporazuma.
Drugi primjeri približavanja Izraela i UAE su sporazumi, najavljeni 2021. godine, između Israel Aerospace Industries i EDGE-a o dizajniranju sistema oružja bez posade.
Dvije turske kompanije – Aselsan i Turkish Aerospace – imale su zajedničku prodaju oružja od 3,4 milijarde dolara.
Aselsan je zabilježio povećanje prodaje oružja od 6,0 posto i dostigao 2,2 milijarde dolara.
Turkish Aerospace se našao na listi najvećih proizvođača na osnovu povećanja prodaje oružja od 62 posto. To je dijelom rezultat isporuke nekoliko bespilotnih letjelica Anka-S turskim oružanim snagama.
Azija i Okeanija
Ukupna prodaja oružja 21 kompanije iz Azije i Okeanije koje su uključene na listu Top 100, dostigla je 136 milijardi dolara u 2021.godini, što je 5,8 posto više nego godinu prije.
Osam kompanija na listi je prodalo oružja ukupne vrijednosti 109 milijardi dolara, i to je povećanje od 6,3 odsto.
"Postojao je val konsolidacije u kineskoj industriji oružja od sredine prethodne decenije. U 2021. je kineski CSSC postao najveći vojni brodograditelj na svijetu, s prodajom oružja od 11,1 milijardi dolara", naveo je Xiao Liang, istraživač SIPRI-ja.
Prema podacima tog instituta, ukupna prodaja oružja četiri kompanije iz Južne Koreje je porasla za 3,6 posto na godišnjem nivou, i dostigla je 7,2 milijarde dolara.
To je rezultat povećanja prodaje oružja kompanije Hanwha Aerospace od 7,6 posto, čime su dostigli 2,6 milijardi dolara.
Očekuje se da će prodaja oružja kompanije Hanwha značajno porasti narednih godina, jer je potpisala veliki ugovor o oružju s Poljskom 2022.godini nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Dodatni podaci
U nalizi SIPRI-ja se navodi i da je pet Top 100 kompanija sa sjedištem na Bliskom istoku ostvarilo je 15 milijardi dolara prodaje oružja u 2021. To je povećanje od 6,5 posto, čime su zabilježili najbrži tempo rasta od svih regija.
Prodaja oružja četiri kompanije sa sjedištem u Japanu je bila devet milijardi dolara, što je pad od 1,4 posto u odnosu na lani.
Po prvi put se na listi pojavila i jedna tajvanska firma - NCSIST (rangirani na 60. mjestu), specijalizovana za projektile i vojnu elektroniku, prodala je oužja u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Kao zanimljiv trend, uočava se i da privatne dioničke kompanije postaju sve aktivnije u industriji oružja, posebno u SAD.
To bi moglo uticati na transparentnost podataka o prodaji oružja zbog manje strogih zahtjeva za finansijsko izvještavanje u odnosu na javna preduzeća, upozorava se u istraživanju SIPRI-ja.
Projekcije za 2022. godinu
Ruska invazija na Ukrajinu je izazvala porast potražnje za oružjem u Evropi i SAD. Od početka rata, zapadne zemlje isporučuju Ukrajini pomoć u vojnoj opremi, ali zalihe su sve manje.
Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, koju predvode SAD od više od 50 zemalja i organizacija koje su se obavezale pomoći Ukrajini, koordinira napore za povećanje proizvodnje oružja i popunjavanje zaliha.
Međutim, za povećanje proizvodnje oružja je potrebno vrijeme i moglo bi proći nekoliko godina prije nego što se kompanije prilagode novoj potražnji, kao što je primjer narudžbe SAD-a za protivtenkovske projektile Javelin.
Do kraja oktobra 2022., SAD su isporučile Ukrajini 8.500 projektila Javelin, što je ekvivalent njihovoj četvorogodišnjoj proizvodnji.
Navodi se i da su do kraja oktobra 2022. SAD isporučile Ukrajini preko 900.000 standardnih i 4.000 precizno navođenih artiljerijskih metaka od 155 mm. Pri sadašnjem tempu proizvodnje, trebalo bi pet do šest godina da se američke zalihe popune na pređašnji nivo.
Zbog rata, i proizvođači oružja u Evropi očekuju značajno povećanje potražnje za vojnom opremom.
Kao primjer, SPIRI navodi da Rheinmetall, na primjer, očekuje da će potražnja u toj kompaniji porasti za 100-150 posto u 2022, i za još 30-40 posto u 2023 godini.
Priredila Jasna Vukićević
Facebook Forum