Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ralev: Porast stranih investicija maskira probleme na Zapadnom Balkanu


Kinski radnici na željezničkom projektu u Srbiji.

Radomir Ralev, novinar regionalnog poslovnog partala SeeNews iz Sofije, za 'Zašto?' objašnjava porast direktnih stranih investicija na Zapadnom Balkanu prošle godine, što je suprotno globalnom trendu pada, kako pokazuje izvještaj Konferencije UN o trgovini i razvoju UNCTAD.

Dok su investicije u svijetu manje za 13 odsto, na Zapadnom Balkanu su porasle za trećinu na 7,4 milijarde dolara, a po obimu prednjači Srbija sa skoro dvostrukim povećanjem na 4,1 miljardu dolara.

Iza nje su Sjeverna Makedonija sa porastom od dva i po puta na 737 miliona dolara, Albanija sa rastom od 13 posto na 1,3 milijarde dolara i BiH sa rastom od četiri posto na 468 miliona dolara. Crna Gora je imala pad od 12 posto, a nema podataka za Kosovo.

Kreditno opterećenje

Kada govorimo o direknim stranim investicijama na Zapadnom Balkanu, možemo jasno uočiti dva područja direktnih stranih investicija, infrastruktura i investicije u auto industriju.

Kada govorimo o infrastrukturi, možemo jasno vidjeti da je većina investicija bila fokusirana na transport i energiju i u ovom sektoru kineska inicijativa Pojas i put igra važnu ulogu.

Srbija je u fokusu kineskih investicija i ovo je vjerovatno jedan od razloga za dobar rezultat Srbije u prošloj godini u smislu stranih direktnih investicija.

Ipak, kineske investicije nisu nešto što donosi samo pozitivne stvari i vjerujem da bismo trebali imati neki konsenzus u vezi činjenice da su većina, skoro sve, kineske investicije u vidu kredita, što predstavlja dodatno kreditno opterećenje za region, a također nismo sigurno koliko takve investicije pomaže zemljama u regionu da se bore protiv korupcije, što je veliki problem za naše zemlje, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u čitavoj jugoistočnoj Evropi.

Ako govorimo o energetskom sektoru kineske investicije su uglavnom fokusirane na termoelektrane na ugalj, što je u suprotnosti sa onim za šta se bori EU – za ekonomiju s niskim stepenom emisije ugljika -- i ona ne podržava takvu vrstu politike.

Obrazovanje i tržište

Ove investicije imaju neki efekat na stvaranje novih radnih mjesta, ali ako pogledamo izvještaj Svjetske banke za prošlu godinu, broj novih radnih mjesta u regionu se smanjio u poređenju sa 2106. i 2017.

Vjerovatni razlog je nedovoljno razvijeni privatni sektor, jer vidimo da stopa nezaposlenosti opada, ali razlog za to je smanjenje radno sposobnog stanovništa i niska stopa nataliteta.

Također, mnogo mladih ljudi emigriraju prema Zapadnoj Evropi, što predstavlja ozbiljan rizik za budući priliv direktnih stranih investicija na Zapadni Balkan, jer stranim kompanijama je potrebna stručna radna snaga.

I ako pogledamo podatke za Srbiju za prošlu godinu, stopu nezaposlenosti na kraju 2018. godine, možemo vidjeti da oko trećina nezaposlenih osoba već ima završeno visokoškolsko obrazovanje i ovo pokazuje da vjerovatno postoji velik raskorak između obrazovnih sistema na Zapadnom Balkanu i onoga što je potrebno tržištima.

Ovo je možda jedan od najvećih problema na Zapadnom Balkanu – da, podaci o Srbiji i drugim zapadnobalkanskim državama su dobri, ali zabrinut sam da će, ako ne vidimo ozbiljne reforme i ozbiljnu političku volju za hvatanje u koštac sa socijalnim i obrazovnim problemima u ovim zemljama, podaci u budućnosti postati negativni.

Socijalna stabilnost

Vidjeli smo da su se direktne strane investicije u Srbiju skoro udvostručile, isto se desilo u Sjevernoj Makedoniji, ali veliki dio ovoh investicija je u velike infrastrukturne projekte a ono što donosi stabilan ekonomski rast su mala i srednja preduzeća i privatni sektor u cjelini.

Veliki dio ovih investicija su javne investicije, iz Kine ili iz fonda EU za Investicioni okvir za Zapadni Balkan, što bi trebalo ohrabriti rast privatnog sektora ali to ne može samo postići cilj bez jasne političke volje Vlade Srbije, u ovom slučaju, za promociju reformi.

Ovo svakako stvara neku bazu za budući rast, ali ako vidimo iste trendove koje vidimo sada radno sposobni stanovništvo koje se smanjuje, ljudi se ne vraćaju u Srbiju ili na Zapadni balkan, ono emigriraju i morali bi se pitati zašto se to dešava.

Mi sada vidimo dolazak stranih investitora na Zapadni Balkan i najjednostavnija stvar za njih nakon nekoliko godina je da napuste ove zemlje ako ne bude socijalne stabilnosti.

Vjerujem da ne bismo trebali stajati po strani i biti sretni sa nekim brojkama koje su, neosporno, pozitivne već bismo trebali tražiti aktivniji pristup vlada u smislu podrške za one što treba tržištu i šta univerziteti proizvode.

Istraživanje i razvoj

Volkswagen je razmišljao da dođe u Srbiju ili u Bugarsku ili u Tursku.

Auto sektor brzo raste na Zapadnom Balkanu, što je dobra stvar, ali koliko vidimo za sada, otvaraju se radna mjesta za manje kvalifikovanu radnu snagu i ovo je vjerovatno zbog nedostatka znanja i ljudi koji dolaze sa univerziteta.

Naravno, vidimo da Continental otvara pogon za istraživanje i razvoj u Srbiji, a Friedrichshafen kaže da će proširiti fabriku koja je jučer ponovo otvorena u Pančevu i da će zapositi više inžinjera.

No, bi se podržalo otvaranje radnih mjesta za visokokvalifikovanu radnu snagu potrebne su neke reforme.

XS
SM
MD
LG