Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ko će istjerati radničku pravdu?


​​Sindikati su izgubili svoju osnovnu ulogu, tvrde i radnici i analitičari

Većina radnika u Bosni i Hercegovini radi u lošim uslovima za minimalne pa često i neredovne plate, bez uplaćivanje doprinosa, a sve to uz bahato ponašanje poslodavaca. Mnogo je onih koji su u periodu tranzicije, najčešće tokom privatizacije preduzeća izgubili radno mjesto, ostali bez zarađenih plata i mogućnosti za penziju. Ni vlasti ni poslodavci te ljude ne vide i ne čuju, a kakva je onda uloga sidikata?

Ulica je postala glavno mjesto gdje se obespravljeni radnici bore za ono što im prema zakonu pripada. Štrajkovi glađu, blokade saobraćajnica, šatorska naselja... svakodnevnica su u bosanskohercegovačkom društvu. Većina zahtjeva radnika svodi se na isplaćivanje plata koje ne primaju godinama, ali i na uvezivanje radnog staža. U toj borbi oni su sami.

Sindikat nije uz nas, kažu radnici građevinskog preduzeća Hidrogradnja, koje je u stečaju. Oni već godinama protestuju tražeći svoja prava.

Protest radnika Hidrogradnje u Sarajevu 15. januar, 2018.
Protest radnika Hidrogradnje u Sarajevu 15. januar, 2018.

"Ima puno načina, samo nismo jedinstveni. Sindikat radi samo za sebe. Sam je sebi svrha, da bi zadržali svoje pozicije, dobra radna mjesta. Gledaju svoje interese", rekao je jedan od radnika Hidrogradnje Sead Bećirović, na nedavno održanim protestima pred zgradom Vlade Federacije BIH.

Ulogom sindikata nije zadovoljan ni radnik Sulejman Aganović, koji nakon 41. godine radnog staža svoja prava traži na ulici.

"Dok smo radili, odbijali nam članarinu. Pola toga novca išlo je u sindikat. I oni od toga žive. Nama je isti onaj Bajramović rekao: 'Dovedite silu ljudi, masu ljudi, mi ćemo riješiti stvar', dok smo štrajkovali. Međutim, kada je nas došlo 450, opet nismo riješili. Dok nije bila ova agonija, dok nije bio stečaj. To je nama sindikat i isti Bajramović uradio, i ostali. Oni od svih firmi imaju dobit. Njima je dobro. Pola novca koji su nam odbijali za članarine, pola direktno njima ide", objašnjava Aganović.

Radnici Hidrogradnje, preduzeća koje je nekada radilo širom svijeta, gotovo deceniju protestuju boreći se za svoja prava. A u toj borbi, sindikalci su ih izdali.

"Sindikat nije ništa uradio, niti hoće. Vjerujte. 2014. godine, na jednom sastanku u sindikatu, prije štrajka, predstavnici Građevinskog sindikata rekli su da je sve po zakonu, taj štrajk 2014. godine, međutim, kada sam poslije pogledao u neke dokumente, vidio sam da nije bilo po zakonu. Dakle, oni su nas svjesno navukli na tanak led. Vjerovatno su igrali nečiju igru, čiju - nismo se mi baviti time. Ali, kakav sindikat! To je prodata duša, kupljeni ljudi, gledaju svoje interese, od Bajramovića do sad Šatorovića", ispričao je radnik Derviš Kubet.

I radnici nekadašnjeg giganta namjenske industrije, novotravničkog BNT-a, štrajkuju glađu zbog neuvezanog radnog staža. Radnik Sulejman Krnjić kaže da ni u jednom trenutku nisu imali čak ni verbalnu podršku sindikalnih predstavnika.

"Nije nas niko došao da podrži, ni predsjednik Bajramović, ni predsjednik metalaca Bajro Melez, niko nas nije podržao. Mi smo ostali ovdje sami. Oni se bore samo za svoje stolice. Oni se uopšte ne bore za radnike", kaže Krnjić.

Ulica je postala glavno mjesto gdje se obespravljeni radnici bore za ono što im prema zakonu pripada
Ulica je postala glavno mjesto gdje se obespravljeni radnici bore za ono što im prema zakonu pripada

Sindikati su izgubili svoju osnovnu ulogu, tvrde i radnici i analitičari, jer se već godinama bave svojim pozicijama i ličnim interesima.

Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović u izjavi za medije oštro je kritikovala sindikalne vođe u Savezu samostalnih sindikata BiH. Nedavno održani Kongres, napisala je Beširović, pokazao je da je sindikat postao primjer netransparentnosti, manifestacije moći pojedinaca, odnosno autokratska tvorevina kojom upravlja par ljudi koji su uvijek u nekim stranačkim ili interesnim dilovima.

"Evo, i ovaj kongres, dešavanja na kongresu pokazala su da je jako malo tu interesa za radnike, za njihove interese i njihova prava, da se uglavnom najveća priča svodi na to ko ima moć u svojim rukama. I onda, kad vidite da ta moć više nije apsolutna kako je bila, onda napravite takvu jednu scenu kao ova koja se desila na kongresu, koja šalje jednu jako ružnu poruku svim radnicima", rekla je Beširović za RSE.

Novi predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine nije izabran na Kongresu jer tokom drugog kruga glasanja nije bilo kvoruma, pa je sjednica prekinuta. Delegati su trebali birati između dva kandidata - predsjednika Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH Selvedina Šatorovića i predsjednika Nadzornog odbora Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH Redže Kurića.

Prema neslužbenim informacijama, u prvom krugu glasanja Redžo Kurić je dobio 61, a Selvedin Šatorović 49 glasova delegata. Za pobjedu u prvom krugu bila su potrebna 62 glasa. Tokom drugog kruga glasanja salu su napustili i aktuelni predsjednik Ismet Bajramović i kandidat Selvedin Šatorović. Na taj način su, smatra Mersiha Beširović, minirali proces izbora.

Analitičar Esad Bajtal smatra da većina sindikalista samo formalno zastupa radničku klasu, a suštinski čuvaju svoje enormno visoke plate. Tako je već od rata do danas.

"Oni, umjesto da dijele sudbinu radnika, svojim također malim ili nikakvim plaćama, što bi ih motivisalo da se bore za njih, oni zapravo, s tako visokim plaćama, dijele privilegije vladajuće klase, odnosno onoga što nam politički visi nad glavama", smatra Bajtal.

Većina sindikalista samo formalno zastupa radničku klasu: Esad Bajtal
Većina sindikalista samo formalno zastupa radničku klasu: Esad Bajtal

Rad Sindikata kritikovao je analitičar Damir Miljević onoga dana kada je Sindikat uprave istupio iz Saveza sindikata Republike Srpske, zbog neslaganja sa rukovodstvom.

"Ovo što je Sindikat državne uprave istupio iz Saveza sindikata, ja mislim da je to dobro iz jednog jednostavnog razloga - da zaposleni u državnoj upravi nemaju šta da pregovaraju sa poslodavcima, nego moraju da pregovaraju isključivo sa državom. S druge strane, to sve pokazuje da je u zadnjih dvadeset godina sve ono što je bilo važno za zaštitu radnika potpuno uništeno - i sindikat i zakon o radu i prava radnika", mišljenje je Damira Miljevića.

Na optužbe radnika, ali i analitičara, da su se sindikalne vođe otuđile od radnika, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić za naš program kaže da su to tendencionizne i zlonamjerne izjave, da trenutno Sindikat RS-a rješava probleme radnika u Fabrici Duvana i u Šumama Republike Srpske i bori se za njiva prava.

"Ono što bi analitičari trebali znati, pa i oni koji prave ovako tendencioznu priču, jeste da nisu svi radnici članovi sindikata, da u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini biti član sindikata u realnom sektoru je skoro nemoguća misija, jer se to brani. Takođe morate znati da neke političke stranke itekako pokušavaju sindikate prevesti na svoju stranu. I u jednom takvom haosu, u jednom društvu koje je inače haotično, ogrezlo duboko u kriminal i korupciju, sindikati imaju velike probleme, jer protiv njih je kapital, vlasnici kapitala, najveći broj vlasnika kapitala, a bogami i političari. Mi smo jedini organizovani glas, koliko god nas kudili, koji može da izađe na ulicu, sa koliko god to bilo članova tog sindikata, ali mogu da artikulišu jasne stavove", kaže Mišić.

Ranka Mišić tvrdi da se kritikom upućenom na rad sindikalnih vođa žele uništiti sindikati, koji su, kaže Mišić, jedini koji ukazuju na ono što nije dobro u bh. društvu. Čemu onda nezadovoljstvo radnika, a i bosanskohercegovačke javnosti?!

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG