Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Krsmanović: Kritika je rak rana društva


Strajo Krsmanović
Galerija Collegium artisticum smatra se idealnim mjestom za prezentaciju likovnih djela, pa nije ni čudo da su termini na početku svake godine bezmalo pa popunjeni. Direktor ovog najatraktivnijeg izložbenog prostora u BiH Strajo Krsmanović za RSE govori o planovima za ovu godinu.

RSE: Collegium je odavno postao važno, ako ne i ključno mjesto, kulturnog života Sarajeva, ali i čitave Bosne i Hercegovine. Zato je uvijek na početku godine, za sve ljude koji drže do ove djelatnosti, bitno čuti vaše planove. Koji su to tradicionalni projekti i manifestacije?

Krsmanović:
Mi smo za ovo godinu planirali dvije tradicionalne izložbe. Jedna je povodom Dana grada, a druga je revijalna izložba Udruženja članova likovne umjetnosti Bosne i Hercegovine povodom Dana državnosti. Ovu izložbu bi Collegium ove godine mogao i unaprijediti, kako sadržajno, tako i organizaciono, jer je ona sada ušla u plan Gradske skupštine kao manifestacija značajna za grad. Vjerujem da ćemo imati uslove i priliku da tu izložbu inoviramo, možda da joj damo i više prostora.

RSE: Negdje sam pročitao da u vašem planu ima 30-tak manifestacija?

Krsmanović:
Prošle godine smo imali 31 izložbu. Uz njih ide tradicionalni Salon knjige, koji je 2010. godine održan po šesti put i održava se uvijek na kraju godine. U januaru kreće izložba Melihe Teparić, mlade sarajevske umjetnice. Odmah iza toga dolazi Sarajevska zima. Očekujemo posebno zanimljivu izložbu Sandre Kij pod nazivom Ratnici. To je izložba u saradnji sa Obalnom galerijom iz Pirana. Iza toga slijedi 6. aprilska izložba.

Posebno
Sa jedne od izložbi u Collegiumu
bih skrenuo pažnju na mjesec maj. U saradnji sa Sarajevskim danima poezije ići ćemo sa samostalnom izložbom Halila Tikviše. On je prije dvije godine izlagao zajedno sa Safetom Zecom povodom Dana sjećanja na Srebrenicu. Izložba je imala fenomenalan odjek. On ovaj put ide sa novim radovima. Vrlo intenzivno se priprema i mislim da bi to mogao biti likovni događaj godine. U maju će imati izložbu Ismar Mujezinović, ali ovaj put to neće biti slike, nego fotografije.

U saradnji sa Franjevačkom galerijom iz Širokog Brijega i Akademijom likovnih umjetnosti Široki Brijeg idemo sa prezentacijom njihovog post-diplomskog studija Ars sacra. To je jedan vrlo atraktivan i kvalitetan postdiplomski studij koji vodi Ante Kajinić. Oni će napraviti jednu reprezentativnu selekciju. Potom, u saradnji sa jednom galerijom iz Splita, ćemo prezentirati hrvatsku i bosansko-hercegovačku grafiku. U izboru te grafike učestvovao je Halil Tikveša, tako da će to biti jedna vrlo kvalitetna selekcija.

S početka jeseni bit će izložba naše umjetnice Radmile Jovandić koja sada živi u Francuskoj. To je jedna od naših najvećih savremenih umjetnica. Iza toga, u okviru saradnje sa Udruženjem likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti iz Hrvatske imat ćemo dvije izložbe – Savremena hrvatska keramika i Sto godina hrvatske scenografije i kostima. Iza toga ide Revijalna izložba i zimski Salon knjige.

To je neki okvirni plan, mada uvijek, i mimo ovog plana, bude interesa, te mi uvijek nađemo načina da izađemo u susret, prije svega našim umjetnicima, za njihove samostalne izložbe. Vjerujem da će biti dosta toga za vidjeti. Očekujem preko 30 izložbi.

Vizije o Vizuri


RSE: Meni se to spori sa objektivnim mogućnostima, sa standardnim budžetom.

Krsmanović: Collegium artisticum je javna ustanova Kantona Sarajevo. Imamo budžet u okviru Kantona. Puno toga se uradi u saradnji sa ambasadama i galerijama iz vana.
Novine uopšte ne njeguju umjetničku kritiku, umjetničkih časopisa imamo relativno malo, ili izlaze sporadično. Zbog svega toga se onda nameću neke vrijednosti koje nisu vrijednosti.
Sretna okolnost je ta da ljudi žele da izlažu u Collegiumu. Imaju veliki interes i onda često sami nađu mogućnost da finansiraju katalog, plakat, pozivnice. Apliciraju na razne fondove. U saradnji sa njima mi uglavnom zatvorimo finansijsku konstrukciju. Naš veći problem od novca je devastirani prostor.

RSE: Ispod vašeg krova je donedavno izlazio zaista zanimljiv stručni časopis, a danas ga nema.

Krsmanović:
To je časopis Vizura, koji je imao vrlo širok odjek u regiji, koji je rađen vrlo ambiciozno i vrlo kvalitetno. Na žalost, u ovom proteklom periodu recesije, u prošloj godini nismo uspjeli izdati niti jedan broj. Svi mi koji smo oko toga časopisa se ne predajemo. Iskreno vjerujemo i nadamo se da ćemo moći obnoviti taj časopis. Problem je u tome što ne želimo da idemo ispod kvaliteta, i sadržajnog i tehničkog, koji smo postigli sa prvim brojevima. Ne može se likovni časopis izdavati na nekom jeftinom novinskom papiru. Zbog toga, on malo više košta.

RSE: Čini mi se da je kod nas ostala jedna grozna praznina. Mi nemamo likovnu kritiku, nemamo mjesto stručne razmjene iskustava. Zato mi se čini da se na ovim izložbama, posebno kolektivnim, ponekada provuče i nešto što inače ne bi da imamo jedan razvijen osjećaj za umjetnost.

Krsmanović: Imam običaj reći - Kada hoćete da ubijete jedno društvo, prvo mu ubijte kritiku. Pod tim podrazumijevam svaku vrstu društvene i umjetničke kritike. Kritika je rak rana bosansko-hercegovačkog društva generalno. Nemamo autentično i kompetentno kritičko mišljenje, mada mi imamo odličnih teoretičara i kritičara, ali nemamo društveni sistem koji njih stavlja na pijedestal koji im odgovara i pred odgovornost koju treba da nose. Oni se obično povlače u okvire katedri i profesura. Novine uopšte ne njeguju umjetničku kritiku, umjetničkih časopisa imamo relativno malo, ili izlaze sporadično.

Zbog svega toga se onda nameću neke vrijednosti koje nisu vrijednosti i koji u hijerarhiji vrijednosti nikada ne bi mogli biti na onom mjestu na kojem jesu. To je priča o engleskoj travi. Da bi se dostigao kvalitet, mora proći puno godina da bi ponovo imali autorativne kritičare popit Azre Begić ili Karamehmedovića. I sada imamo ljude koji znaju jako dobro misliti, ali u društvenoj poziciji oni nemaju tu ulogu.

Želio bih se na ovaj način zahvaliti svim medijima u Bosni i Hercegovini jer galerija Collegium artisticum ima rijetko dobru pažnju medija. Sve što se kod nas dešava, mediji prepoznaju i afirmišu na svoj način. To je dobra strana cijele te priče, ali je i nedovoljno dobra jer izložbe ne podliježu oštrom kritičkom sudu. Svima bi nam bilo draže, i bili bi smo svi bolji, kada bi se sve to kritički valorizovalo na jedan kritički kvalitetniji način.
XS
SM
MD
LG