Dostupni linkovi

Nema prepreka za izručenje Purde Srbiji


Tihomir Purda, Državni sud BiH odbio je zahtev za puštanje hrvatskog ratnog veterana Tihomira Purda na slobodu, Sarajevo, 21. januar 2011.
Tokom saslušanja u Sudu BiH, Tužilaštvo BiH ocijenilo je u sredu da ne postoje prepreke za izručenje Tihomira Purde Srbiji koja ga tereti za ratni zločin u Vukovaru 1991. godine.

Istovremeno, odbrana tvrdi kako nema dokaza za Purdino izručenje iz BiH Srbiji jer oni koji su prikupljeni uzeti su pod prisilom tokom Purdinog zarobljeništva u logoru u Begejcima, blizu Stajićeva.

Odluku bi, najvjerovatnije do kraja mjeseca, trebalo donijeti Krivično vijeće suda BiH, a konačno rješenje potpisuje ipak ministar pravde BiH.

Tihomir Purda pred Sudom BiH je rekao da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret.

On je ponovio da je u zarobljeništvu u Srbiji proveo devet mjeseci, od novembra 1991. do maja 1992. godine, kada mu je i iznuđeno priznanje na osnovu kojeg je protiv njega pokrenut krivični postupak i rapisana potjernica.

Prije 10 dana u Sarajevo je stigao zahtjev Srbije za izručenjem Tihomira Purde koja ga tereti za ratni zločin nad Srbima u Vukovaru 1991. godine. Republiku Srbiju, kao zemlju moliteljicu, pred Sudom BiH zastupa Tužilaštvo BiH, što je praksa u ekstradicionim predmetima.

U Tužilaštva procijenjeno je da, prema dokazima koji su na uvid stigli iz Srbije, nema prepreka za Purdino izručenje Srbiji.

Purda i iznuđeno priznanje

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić kaže da je postupajući tužitelj je na ročištu istakao da se ne radi o državljaninu BiH, te da predmetno djelo za koje se sumnjiči nije počinjeno na teritoriji BiH, kao i da Tužiteljstvo BiH ne vodi predmet protiv ove osobe.

"Nadalje, u obrazloženju Tužiteljstva je naznačeno da što se međunarodnih pravnih standarda i normi, dakle što se tiče ekstradicionog procesa dostavljeni su Tužiteljstvu potrebni dokumenti prema međunarodnim konvencijama. Ovdje treba istaći da se Tužiteljstvo ne bavi analizom krivnje ili odgovornosti ove osobe. Dakle, ovo je čisto administrativni proces, proces koji se odnosi na izručenje. Mi nismo analizirali da li je ova osoba kriva ili ne za ono što je počinila i da li su sa stanovišta međunarodnih pravnih normi ispunjeni uvjeti i da li su poslani dokumenti, i to smo tako predočili sudu", kaže Grubešić.

Odbrana Tihomira Purde poziva se na tri glavna argumenta zbog kojih Purda ne bi trebao biti izručen Srbiji.

Tihomir Purda, Državni sud BiH odbio je njegovo puštanje na slobodu, Sarajeva, 21. januar 2011.
Istragom u Hrvatskoj nije dokazana njegova odgovornost, a Srbija nije nadležna za slučaj, navode branoci.

Međutim, najjači argument odbrane prema kojem se za Tihomira Purdu zahtijeva puštanje na slobodu je to što ga srbijansko tužilaštvo tereti za ratne zločine u Vukovaru na osnovu iznuđenog priznanja, kaže advokat Josip Muselimović.

"Mi smo duboko uvjereni da molba za ekstradiciju gospodina Purde nije osnovana. Jednako tako nije osnovan ni kazneni postupak koji je pokrenut 1999. godine, nažalost pokrenut na temelju dokaza koji su pribavljeni na apsolutno nezakonit način, na temelju dokaza pri kojima su na štetu gospodina Purde počinjene najgrublje povrede Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Za spis su pristigli dokazi 30-ak svjedoka koje u zakonitom postupku preslušalo Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, a iz tih iskaza može se vidjeti da su ti ljudi bili zlostavljani na najgrublji način, iz čega izvlačimo zaključak da su potpisivali ono što su morali potpisati", istakao je Muselimović.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ranije je saopštilo da ova zemlja ne traži Purdino izručenje jer na osnovu dokumentacije koja je dostavljena iz Srbije nema osnova za krivično gonjenje.

Nakon provedenog saslušanja, sudija koji vodi ovaj predmet će dati svoje mišljenje Krivičnom vijeću, a potom će biti donijeta i odluka. Ipak, konačnu odluku o izručenju Tihomira Purde, kao i u svakom drugom slučaju ekstradicije donosi Ministarstvo pravde BiH.

Josipović i Kosor neutralni

Pomoćnik ministra Srđan Arnaut kaže da država koja je raspisala Interpolovu potjernicu, u slučaju hapšenja traženog lica u drugoj državi dužna je dostaviti o izvršenom krivičnom djelu i, naravno, ti dokazi se ne ispituju u administrativnom postupku.

"Dakle, dokaze Tužilaštva Republike Srbije ispituje Sud BiH. Na odluku Suda BiH može se izjaviti žalba o pritvoru. A kada Sud konačno utvrdi da li su ispunjeni uslovi za ekstradiciju, takvu odluku dostavlja Ministarstvu pravde koje ima konačnu riječ, dakle ministar pravde donosi rješenje o izručenju traženog lica", kaže Arnaut.

O slučaju Purda bilo je riječi i tokom jučerašnje posjete bh. Predsjedništva zvaničnom Zagrebu. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je da je odluka da li će ili ne Purda biti izručen Srbiji, ipak, pitanje pravosuđa.

"BiH ima svoje pravosuđe koje će, ja sam uvjeren, odlučiti pravdeno i u skladu sa bh. i međunarodnim pravom", naglasio je Josipović.

Isto mišljenje dijeli i predsjedavajući bh. Predsjedništva Nebojša Radmanović.

"Predsjedništvo ne može i neće uticati na takvu odluku, ako se držimo evropskog puta i vladavine prava", kaže on.

Za hrvatsku premijerku Jadranku Kosor slučaj oko ekstradicije Tihomira Purde je nepotrebno ispolitiziran.

Ipak, važnim smatra što Hrvatska ne traži Purdino izručenje, niti je protiv njega pokrenut krivični postupak za ratni zločin.

Tihomir Purda je, da podsjetimo, u ekstradicionom zatvoru u Zenici od 5. januara kada je uhapšen na granici između BiH i Hrvatske, a na osnovu potjernice koju je Srbija za njim raspisala zbog zločina nad Srbima u Vukovaru 1991.

Pogledajte komentare (6)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG