Dostupni linkovi

Puhovski: Otvaranje arhiva – predizborni zahtjev Mosta


Zakon sada nalaže obavezu dostavljanja građe arhivu samo tijelima koja su na proračunu, ali ne i političkim strankama

Manja stranka vladajuće koalicije u Hrvatskoj Most traži hitnu izmjenu zakona o arhivima, kako bi zainteresiranima bila dostupna građa iz godina pred raspad socijalističke Jugoslavije, u prvom redu stranačka arhiva nekadašnjeg Saveza komunista Hrvatske.

Radi se o predizbornom manevru pred lokalne izbore u svibnju, kažu analitičari, a struka kaže da su izmjene zakona o arhivima potrebne, ali u sasvim drugom smjeru.

Kada nemamo konkretnih uspjeha, a lokalni izbori su pred vratima, krenimo sa svjetonazorskim pitanjima, tako se tumači zahtjev Mosta da se hitno izmijeni Zakon o arhivima kako bi zainteresiranima bila dostupna građa nastala do 20. prosinca 1990.

Prema izjavama čelnika Mosta, naglasak je na nekadašnjim partijskim arhivima, međutim promaklo im je da je ta građa - 13.255 kutija - još pred dvadesetak godina predana Hrvatskom državnom arhivu i može se koristiti.

Socijaldemokrati kao nasljednici SK trebaju odobriti korištenje građe novije od 1977, ali to se radi po automatizmu, a javnosti s argumentom privatnosti nisu dostupni osobni dosjei članova SK.

Kako god, Most inzistira da se zakon mijenja i da sve bude dostupno. Most je mreža lokalnih inicijativa, a lideri su joj ljudi koji su ranije kao nezavisni osvojili lokalnu vlast u Metkoviću, Omišu i drugdje, i tu je – kako za naš program kaže politički analitičar Žarko Puhovski - motiv za ovaj zahtjev Mosta.

„Inicijativa se svodi na to da se preduhitre mogući loši rezultati lokalnih izbora u glavnom gradu Hrvatske, a to je za Most naravno Metković, otkud je čelnik Mosta i aktualni predsjednik Sabora Božo Petrov, i u Omišu, kojem je gradonačelnik bio aktualni Mostov ministar uprave Ivan Kovačić. U slučaju da izgube lokalne izbore tamo otkuda su počeli, vjerojatno bi se raspala njihova koalicija na nacionalnoj razini s HDZ-om.

Stoga oni – vidjevši da im po nekim anketama Živi zid približava po popularnosti, a po nekim ih i prestiže – pokušavaju radikalizirati svoju poziciju u području kojim se do sada nisu bavili, a to je svjetonazorsko područje. Na žalost, u Hrvatskoj svjetonazorsko područje nije pitanje odnosa rada i kapitala i slično, nego pitanje partizana i ustaša“, kaže Puhovski.

I zato Most žuri, iako se HDZ kao stariji partner u Vladi planira arhivima baviti tek koncem godine u sklopu najavljenog cjelovitog suočavanja s totalitarnim nasljeđem.

„Ako bi se to prihvatilo, smatra se da bi se konačno očistila ili – ako hoćete drugačije – zaprljala slika u javnosti onih koji su bili članovi partije, koji su bili suradnici UDB-e itd, pa bi se eventualno moglo dogoditi da se riješimo nekih ljudi iz javnosti“, zaključuje Puhovski.

Inicijativa se svodi na to da se preduhitre mogući loši rezultati lokalnih izbora u glavnom gradu Hrvatske: Puhovski
Inicijativa se svodi na to da se preduhitre mogući loši rezultati lokalnih izbora u glavnom gradu Hrvatske: Puhovski

Međutim, ako i bude prihvaćen, što nije vjerojatno, zakon neće polučiti željeni učinak. Prvo - što su ti arhivi već pročišćeni prije predavanja Državnom arhivu, drugo - što Most za sada traži samo partijske arhive, a ne i UDB-ine, i treće – što je za sve koji su iole važniji u javnosti dobro poznato što su radili do 1990-te, a kako su to redom stariji ljudi, nije za očekivati da oni nešto napreduju u hrvatskoj politici, pojašnjava Puhovski.

Ostaci Karamarkovog HDZ-a poput bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića pozdravljaju Mostovu inicijativu kao početak lustracije, dok socijaldemokrati zluradu kažu kako će biti zanimljivo vidjeti kako će se HDZ postaviti – hoće li podržati svoje koalicijske partnere, ili će štititi 80.000 svojih članova koji su odmah početkom devedesetih iz SK preskočiliu HDZ.

Nekoliko vodećih ljudi iz arhivističke struke javno je prozvalo Most da ide u izmjene zakona, a da se nimalo nije konzultiralo sa strukom, do razine da čak ne znaju ni da se važeći zakon zove Zakon o arhivskom gradivu i arhivima.

Na srodnom tragu je komentar ravnateljice Državnog arhiva u Zagrebu Živane Heđbeli za naš program, koja kaže kako arhivistička struka ima problema sa nedovoljno zaposlenih i neprimjerenim prostorima, kako nijedna struka ne želi da je se upliće u dnevnu politiku, i kako valja mijenjati zakonski okvir, ali - u sasvim drugom smjeru.

Naime, zakon sada nalaže obavezu dostavljanja građe arhivu samo tijelima koja su na proračunu, ali ne i političkim strankama, nevladinim udrugama ili privatnim poduzećima.

„Mi smo u velikoj opasnosti da nam se dio gradiva izgubi, jer - recimo – više nijedna politička stranka nije obavezna predati svoje gradivo državnom arhivu, odnosno arhivu u svom gradu“, kaže Heđbeli.

Dodatni je problem što materiju reguliraju četiri zakona donesena u različito vrijeme i međusobno neusklađena – Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Pa, ako se nekome mijenja zakone, ravnateljica Heđbeli ima prijedlog:

„Veliki pomak bio bi već da se usklade ta četiri zakona.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG