Dostupni linkovi

Nastavak razgovora o ustavnim reformama u BiH, s obzirom na neuspjeh sastanka Sulejmana Tihića, Milorada Dodika i Dragana Čovića u Mostaru, u subotu, te na njihove suprotstavljene stavove o načinu budućeg uređenja zemlje, skoro postizanje konsenzusa o promjenama Ustava ozbiljno je dovedeno u pitanje.

Krivična prijava protiv Milorada Dodika, premijera RS, samo je pogoršala političku situaciju u BiH i spremnost na dijalog.

Dogovor trojice lidera, SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH, prekinut zbog nepovoljne klime u javnosti oko krivične prijave protiv Milorada Dodika, mogao bi donekle usporiti proces ustavne reforme u BiH, ali ga neće zaustaviti, kaže član Glavnog odbora SNSD-a Lazar Prodanović:


„Prije svega mišljenja sam da prudska trojka ne bi međusobno trebalo da osporava neka pitanja koja su i sada prema Ustavu BiH neupitna, a samim tim da se stvori jedan ambijent u kojem bi se vodila rasprava i dogovor o ustavnim promjenama koji bi bio prihvatljiv za sve tri strane, odnosno za sva tri konstitutivna naroda u BiH.“

Potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara također smatra da se radi o trenutnom zastoju, te da je atmosfera da se lideri ne mogu dogovoriti vješto iskonstruisana od strane protivnika Prudskog dogovora:

„Imamo jedino dogovor trojice lidera, ništa drugo. Svi ostali nastoje opstruirati bilo kakav dogovor, a ne nude nikakva rješenja, tako da očekujem da se ovaj razgovor mora nastaviti. Sva ostala rješenja, pokazalo se, na puno nižoj razini su stajala, pucali su dogovori i nije bilo moguće upostaviti bilo kakav dogovor i bilo kakvo rješenje predložiti Parlamentu.“

Bez dogovora lidera nema ni novog ustava, kaže član Predsjedništva SDA Sadik Ahmetović:

„Neophodno je da lideri naprave jedan politički okvir kako bi se kompletna procedura mogla naći u parlamentarnoj proceduri u BiH. Vjerujem da će doći do narednog sastanka koji će malo amortizirati ukupne pozicije svih učesnika u pregovorima. Ono što jeste neophodno Bosni i Herecegovini: treba nastaviti ustavnu reformu kako bi bila funkcionalna zemlja jer ovakvu kakvu imamo sada, ona je apsolutno nefunkcionalna i kao takva ima za potrebu da u njoj egzistira jedan međunarodni predstavnik.“

Zamka je bila ustvari pričanje o teritorijama, a samim tim vrlo je teško da će se naći zajednički sadržilac po tom pitanju.
No, Sanel Huskić, predsjednik nevladine organizacije ACIPS, kaže kako je malo vjerovatno da od dogovora bude rezultata jer je zakočilo na najvažnijoj stvari:

„Njihov prvi sastanak donekle je možda i obećavao da će se nešto uraditi. Međutim, ja mislim da su oni upali u zamku - a zamka je bila ustvari pričanje o teritorijama, a samim tim vrlo je teško da će se naći zajednički sadržilac po tom pitanju pošto svi znamo da svi imamo neke ideje o tome kako bi unutarnje ustrojstvo BiH trebalo da izgleda.“

Neko u klin, neko u ploču

Mada je atmosfera, kako kažu učesnici, bila nepovoljna, stavovi su evidentno različiti, što se dalo primijetiti iz njihovih izjava. Predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„Neupitna je jedino BiH - a sve drugo unutar BiH se može mijenjati.“

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:

„RS ima međunarodno-pravni subjektivitet u Dejtonskom sporazumu. Izvolite, gospodo, prihvatite tu činjenicu definitvno. Nećete - zašto pričamo mi, o čemu da pričamo?“


Dok god predstavnici srpskog naroda ne vide mogućnost za kompromis dugačije nego kako govore, dogovora nema.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:

„Mi pokušavamo tražiti rješenje, a rješenje je kompromis i dogovor tri strane - ili puno više od tri strane, kako bismo stvorili ambijent da imamo dvotrećinsku potporu u Parlamentu. Dok god predstavnici srpskog naroda ne vide mogućnost za kompromis dugačije nego kako govore, dogovora nema - to vam je, valjda, jasno.“

Ako se kroz ove izjave mogu nazrijeti njihova stanovišta, jasno je da je proces u ćorsokaku, napominje Huskić, te dodaje da ni inicijative o vraćanju procesa ustavnih promjena u Parlament BiH ne bi ništa postigle:

„S obzirom da je Parlament sačinjen kako je, ja mislim da ne postoji baš velika nada, ukoliko ne dođe do nekih ozbiljnijih promjena, da se to može riješiti kroz Parlament i parlamentarne procedure. A u isto vrijeme imamo tri vođe koji ne mogu to da urade i ja mislim da je čitav taj proces ponovo došao u neku vrstu ćorsokaka. Biće veoma teško napraviti bilo kakve izmjene u narednom periodu.“

Jedino moguće rješenje, vjeruju u ACIPSU, jeste u proces uključiti NVO i pravne eksperte ukoliko se želi izaći iz trenutne situacije - jer je dogovor samo tri lidera o najvišem aktu zemlje upitan.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG