Dostupni linkovi

Nova inicijativa za političke razgovore


Sjedište Ureda visokog predstavnika u Sarajevu, Foto: Midhat Poturović

Visoki predstavnik sazvao je za četvrtak sastanak lidera pet političkih partija, nakon što su pregovori prudske trojke definitivno propali

Osim SNSD, SDA i HDZ-a pozvani su i Stranka za BiH i SDP. Sudeći prema najavama predstavnika pomenutih političkih partija šta očekuju, ni ovaj put nema puno izgleda da će se suprotni stavovi političkih lidera o pitanjima važnim za BiH približiti.

U pozivu liderima pet političkih partija najavljen je razgovor o budućim mehanizmima koordinacije između političkih partija u BiH, neriješena pitanja iz Mape puta za ukidanje viznog režima, državna i vojna imovina i proces ustavne reforme.

Sve su to pitanja o kojima se govori još od februara 2004. godine kada je organizovan prvi sastanak šest najvećih političkih partija u BiH.

Tada, pod palicom američke administracije, dogovoren je paket ustavnih promjena, ali samo deklerativno. U parlamentarnoj proceduri nije dobio potrebnu većinu.

Sa jednog od sastanaka "prudske trojke" - Čović, Tihić i Dodik
U proteklih pet godina visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH organizovali su sastanke političkih lidera, no razlike o stavovima su još više zaoštrene.

Prudska trojka, tri vladajuće partije, prošle godine je obećavala pomake, ali se odmah nakon prvih susreta uvidjelo da se ne mogu usaglasiti ni oko onoga o čemu su pričali na sastancima, a kamoli o stvarnim reformama.


Ko će pomiriti razlike?


Najnoviji viski predstavnik Valentin Incko odlučio je da pokuša još jednom u momentu kada BiH ekonomski stoji rame uz rame s Albanijom, na posljednjoj ljestvici u regionu, bezvizni režim će morati sačekati neka bolja vremena, a evropski put se od BiH počeo sve više udaljavati.

Dušanka Majkić, članica Glavnog odbora SNSD-a, partije koja u državnom Parlamentu ima najviše svojih predstavnika:

Dušanka Majkić
„Za razliku od bošnjačkih političkih partija koje smatraju da sve treba urediti tako da BiH bude centralizovana država, lideri politčkih partija u RS smatraju da izmjene koje se mogu uraditi kad je u pitanju Ustav, i njegova promjena, zadiru u minimum izmjena koje se uglavnom tiču poštovanja ljudskih parava, odnosno povećanja broja članova Parlamentarne skupštine BiH. Ko će pomiriti te dvije, tako značjane razlike koje se na kraju ozbiljna prepreka za evropski put BiH? Mislim da je rješenje u poštovanju Ustava kakav imamo. BiH je država takva kakva je i moći će se stane promijeniti onog momenta kad bude kritična masa koja bude pristala na takvu odluku. U ovom momentu mi tu masu nemamo.“

Predsjednik SDA Sulejman Tihić ipak ovoga puta očekuje pomake:
Sulejman Tihić

„Ja očekujem da bismo mi na tom sastanku prvenstvo trebali dati liberalizaciji viznog režima, odnosno ispunjavanju uvjeta kako bi se priključili na ovaj voz bijelog šengena.“


Opozicija spremna za konstruktivan dijalog


Iz Stranke za BiH kažu kako još nisu odlučili hoće li učestvovati na najnovijem sastanku političkih lidera, ali njihovi stavovi su od ranije poznati. Beriz Belkić, potpredsjednik Stranke za BiH:

Beriz Belkić
„Sve ono što je nastavak, korekcija, pokušaj nadogradnje prudskog sporazuma, za nas je neprihvatljivo. Za nas su prihvatljivi razgovori koji okupljaju parlamentarnu većinu, dakle ono što je bila koalicija i ono što je uspostavilo vlast u ovoj zemlji.“

Iz najveće opozicione partije u BiH, SDP-a, poručuju da su spremni podržati konstruktivne razgovore koji će doprinijeti da se situacija u BiH popravi, a predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija u svom stilu prokomentarisao je najavu novog sastanka:

Zlatko Lagumdžija
„Naše su pozicije su vrlo jasne, one su nepromijenjene. Gospodo, iz vladajuće trojke, petorke ili kolikotorke da vas ima, izvolite, proglasite ili politički bankrot ovoga, što objektivno jeste, ili dajte rješenje za ključ našeg problema.“

HDZ 1990 nije planiran da učestvuje u najnovijim pregovorima oko bitnih pitanja za BiH, te su čenici ove stranke uputili protestno pismo visokom predstavniku smatrajući da u skladu sa izbornim rezultatima imaju legitimitet da predstavljaju dio hrvatskog naroda. Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990:

„Nijedna redukcija, pogotovo u vremenima koja su ovako osjetljiva i kompleksna za BiH, nije dobra. Treba tražiti što širi krug sudionika koji imaju legalitet i legitimitet da preuzmu dio odgovornosti za to najvažnije pitanje kao što je ustavna reforma, a pogotovo to ne bismo trebali raditi kad znamo koliko je osjetljiva ustavna pozicija Hrvata u BiH. Sama ta činjenica može ukazivati na jednu vrstu redukcije koja nije ohrabrujuća.“

No, sve i da se predstavnici pet, odnosno šest političkih partija i slože da ponovo sjednu za pregovarački sto i pokušaju ovu zemlju dovesti u red, male su šanse da se dijametralno suprotni stavovi stranaka iz dva entiteta ujednače - osim ukoliko međunarodna zajednica nije odlučila da djeluje energičnije ili se ne dogodi čudo, te predstavnici stranaka pokažu spremnost na kompromis do konačnog dogovora.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG