Nakon što je Amerika i službeno odustala od gradnje proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, mogu se čuti spekulacije kako bi se taj sustav mogao preseliti na Balkan.
Većina hrvatskih vojnih analitičara smatra da su takva nagađanja neutemeljena, iako neki ne odbacuju Kosovo, kao jednu od mogućih kopnenih alternativa.
Ugledni vojni analitičar, Fran Višnar, ističe da su Amerikanci ovog trenutka, ako je riječ o opasnosti od Irana, puno više koncentrirani na pokretne baze u Mediteranu, a ne na gradnju skupih kopnenih proturaketnih sustava i radara:
„Pričanja o tome da bi to bilo negdje na Balkanu, ili u Turskoj, su jedna pretjerivanja i čista spekulacija jer je Obama jasno rekao da će se u ovo prvo vrijeme prije svega orijentirati na ratne brodove, na kojima se već nalaze presretački sustavi.“
Vojni analitičar Igor Tabak slično procjenjuje:
„Trenutno SAD ima na raspolaganju jedno četiri tehnologije, od koje su tri mobilne, a samo ova je stacionarna. Ovo proljeće je bilo jasno da će Amerikanci, kada već kreću mijenjati i štedjeti, najvjerojatnije štedjeti upravo na ovim fiksnim objektima, na velikim građevinskim radovima i na svemu što s tim ide. Kada pričamo o premještanju sustava, to ne znači njegovo premještanje na Balkan, u Tursku, Bugarsku, Rumunjsku ili Grčku jer trenutno ima jednostavnijih i jeftinijih rješenja, koja su jednako brzo pri ruci.“
Stručnjak za terorizam, Pavle Kalinić, ipak misli da ne treba odbaciti ni kopnene alternative, a niti iz opcija isključiti Balkan:
„Činjenica je da ima nekoliko alternativa, ali i kopnena alternativa se ne može odbaciti i u prvom redu tu mislim na Kosovo. Na Kosovu je izgrađena najveća američka baza, nakon Ramštajna. Kosovo ima odličnu stratešku poziciju jer se s tog prostora može istovremeno kontrolirati i Bliski istok i Evropa.“
Igor Tabak:
„Kosovo bi s jedne strane bilo zgodno, budući da tamošnja vlast jako puno duguje Amerikancima za svoju državnost, ali za ovakav sustav, posebno za ovaj koji traži fiksne instalacije, Kosovo nije zgodno jer je složeno, nestabilno i otvara puno sigurnosnih rizika, koji nisu ni na koji način balansirani prednostima.“
Fran Višnar:
„Grci sigurno neće pristati na to zbog izrazitog anti-američkog raspoloženja. Makedonija i Bugarska morale bi potpuno izgraditi novu infrastrukturu. Nemaju gotove prostore gdje bi se takve rakete postavile.“
Eventualna gradnja takvih baza u Hrvatskoj, zaključuju naši sugovornici, ponovo bi izazvala napetost na relaciji Washington-Moskva. Sve su to, zaključuje Višnar, ovog trenutka samo spekulacije i dobra prilika medijima za podizanje tiraže:
„Amerikanci vide Hrvatsku u jednoj sasvim drugoj ulozi, njima ne trebaju, niti naše pomorske baze, niti teritorij. Oni trebaju naše vojnike, svuda tamo gdje postoje interesi NATO, odnosno SAD-a.“
Većina hrvatskih vojnih analitičara smatra da su takva nagađanja neutemeljena, iako neki ne odbacuju Kosovo, kao jednu od mogućih kopnenih alternativa.
Ugledni vojni analitičar, Fran Višnar, ističe da su Amerikanci ovog trenutka, ako je riječ o opasnosti od Irana, puno više koncentrirani na pokretne baze u Mediteranu, a ne na gradnju skupih kopnenih proturaketnih sustava i radara:
„Pričanja o tome da bi to bilo negdje na Balkanu, ili u Turskoj, su jedna pretjerivanja i čista spekulacija jer je Obama jasno rekao da će se u ovo prvo vrijeme prije svega orijentirati na ratne brodove, na kojima se već nalaze presretački sustavi.“
Kada pričamo o premještanju sustava, to ne znači njegovo premještanje na Balkan, jer trenutno ima jednostavnijih i jeftinijih rješenja, koja su jednako brzo pri ruci.
„Trenutno SAD ima na raspolaganju jedno četiri tehnologije, od koje su tri mobilne, a samo ova je stacionarna. Ovo proljeće je bilo jasno da će Amerikanci, kada već kreću mijenjati i štedjeti, najvjerojatnije štedjeti upravo na ovim fiksnim objektima, na velikim građevinskim radovima i na svemu što s tim ide. Kada pričamo o premještanju sustava, to ne znači njegovo premještanje na Balkan, u Tursku, Bugarsku, Rumunjsku ili Grčku jer trenutno ima jednostavnijih i jeftinijih rješenja, koja su jednako brzo pri ruci.“
Stručnjak za terorizam, Pavle Kalinić, ipak misli da ne treba odbaciti ni kopnene alternative, a niti iz opcija isključiti Balkan:
„Činjenica je da ima nekoliko alternativa, ali i kopnena alternativa se ne može odbaciti i u prvom redu tu mislim na Kosovo. Na Kosovu je izgrađena najveća američka baza, nakon Ramštajna. Kosovo ima odličnu stratešku poziciju jer se s tog prostora može istovremeno kontrolirati i Bliski istok i Evropa.“
Igor Tabak:
„Kosovo bi s jedne strane bilo zgodno, budući da tamošnja vlast jako puno duguje Amerikancima za svoju državnost, ali za ovakav sustav, posebno za ovaj koji traži fiksne instalacije, Kosovo nije zgodno jer je složeno, nestabilno i otvara puno sigurnosnih rizika, koji nisu ni na koji način balansirani prednostima.“
Fran Višnar:
„Grci sigurno neće pristati na to zbog izrazitog anti-američkog raspoloženja. Makedonija i Bugarska morale bi potpuno izgraditi novu infrastrukturu. Nemaju gotove prostore gdje bi se takve rakete postavile.“
Eventualna gradnja takvih baza u Hrvatskoj, zaključuju naši sugovornici, ponovo bi izazvala napetost na relaciji Washington-Moskva. Sve su to, zaključuje Višnar, ovog trenutka samo spekulacije i dobra prilika medijima za podizanje tiraže:
„Amerikanci vide Hrvatsku u jednoj sasvim drugoj ulozi, njima ne trebaju, niti naše pomorske baze, niti teritorij. Oni trebaju naše vojnike, svuda tamo gdje postoje interesi NATO, odnosno SAD-a.“
