U Sarajevu je potpisan Protokol o uspostavljanju tzv. komandnog lanca kojim se zadovoljavaju uslovi za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u EU. Navodi se kako je to ključni korak i za budući izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u EU.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je potvrdio kako Bosna i Hercegovina neće odustati od zabrane uvoza mesnih proizvoda iz hrvatskih firmi koje ne ispunjavaju standarde Evropske unije. Prije toga je ministar poljoprivrede Hrvatske Tihomir Jakovina izjavio kako je neugodno iznenađen odlukom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o stopiranju uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
Protokolom se uspostavlja komandni lanac i institucija Ureda za veterinarstvo BiH, kao ključna institucija odgovorna za kontrolu kvaliteta kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Protokol predstavlja prelazno rješenje koje je Unija odobrila dok BiH na donese izmjene tri zakona – zakona o hrani, veterinarstvu i poljoprivredi BiH.
„Ovo je značajna prekretnica uopšte za ispunjavanje uslova za izvoz hrane biljnog i životinjskog porijekla u Evropsku uniju jer ukoliko savladamo i ovu prepreku, mlijeko, kao najosjetljiviji proizvod u Evropskoj uniji, moći ćemo, nadam se relativno brzo, ispunimo uslove za izvoz i drugih proizvoda, odnosno hrane životinjskog porijekla“, ističe Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tzv. komandni lanac bio je ključni uslov za posjetu inspektora Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije u BiH koja se očekuje u septembru. Do te posjete nadležna tijela u BiH trebalo da otklone sve nedostatke u vezi sa proizvodnjom namirnica, a za što će biti zaduženi inspektori direktno potčinjeni upravo Uredu za veterinarstvo. Naravno, sve to kako bi Bosna i Hercegovina konačno dobila zeleno svjetlo za izvoz namirnica animalnog porijekla.
„Mi se nadamo da ćemo vrlo brzo u Bosni i Hercegovini imati kontrolnu inspekciju iz Dablina kako bi, u skladu s ovim našim dokumentima, primila naše objekte i stavila ih na EU listu, odnosno kako bi oni dobili evropski broj.“
Podsjetimo da mlijeko spada u grupu proizvoda koje je Bosna i Hercegovina u značajnim količinama izvozila, posebno u Hrvatsku. Oko 32.000 tona mlijeka je u toku 2012. iz BiH otišlo na tržište Hrvatske, dok je u Bosni i Hercegovini registrovano oko 20.000 proizvođača mlijeka. Entitetski ministri poljoprivrede, Jerko Ivanković i Stevo Mirjanić:
„Naša poljoprivreda bez izvoza ne može preživjeti nelojalnu konkurenciju koja dolazi iz Evropske unije, iz susjednih zemalja, tako da su ovo bolji dani u narednom periodu nego što su bili do sad.“
„Jedno od krupnih pitanja gdje moramo dobro zasukati rukave, svi zajedno, to je pitanje spoljnotrgovinskog poslovanja, poslovanja na granici, zaštiti domaće proizvodnje. Tu imamo veliki nered u Bosni i Hercegovini.“
Zaštita proizvodnje
Izvoz mlijeka u Republiku Hrvatsku stopiran je nakon što je RH postala članicom Evropske unije, odnosno novih pravila koji nalažu posebne kontrole mlijeka iz Bosne i Hercegovine.
No, Bosna i Hercegovina je nadavno uzvratila i to upravo po pitanju poštivanja evropskih standarda. Naime, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović potvrdio je kako je stopiran izvoz u BiH za 53 firme iz Hrvatske, koje se uglavnom bave proizvodnjom i preradom mesa i hrane za životinje.
Od hrvatskih firmi tražilo se da ispune sve uslove Evropske unije pri izvozu, baš onako kako se to traži i od BiH kada izvozi u Hrvatsku, ili, kako je pojasnio Šarović:
„Bosna i Hercegovina se ponaša u skladu sa sporazumom CEFTA odnosno privremenim trgovinskim sporazumom, u kojem se na teritoriju Bosne i Hercegovine može uvoziti meso, odnosno prerađevine od mesa i hrana, iz onih objekata koji imaju EU-broj. Izuzeće od toga je da sa određenom zemljom, trećom zemljom, imamo sporazum o veterinarstvu ili da naši veterinarski inspektori mogu da eventualno odu na lice mjesta i da pregledaju objekat i daju dozvolu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu.“
Na reakciju hrvatskog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine nije se dugo čekalo.
„Mislim da je ovo brzopleta odluka Ministarstva vanjske trgovine. Izuzetno je važno da su gotovo svi naši objekti – govorim o 825 objekata koji su usklađeni, koji imaju dozvole, koji trže na cijelom tržištu Europske unije – u prilici da to i dalje nastave, a ovih devedesetak, od kojih je osamnaest sporno, su u fazi tehničke prilagodbe. Do kraja 2015. godine će i oni imati sve najviše uvjete.“
Za hrvatsku Vladu možda nepromišljena odluka, no za bh poljoprivrednike pozitivna. Mehmed Nikšić iz Udruženja mljekara i prerađivača mesa naglašava:
„To je u pitanju zaštita domaće proizvodnje. Uzmite meso i mlijeko – samo te dvije pozicije u carinskim tarifama, pa ćete vidjeti da carinske tarife koje su dogovorene sa Evropskom unijom uništavaju domaću proizvodnju. Znači, prerađivači, uvoznički lobiji.“
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. Najveće količine mesa Bosna i Hercegovina je uvezla upravo iz Hrvatske. Dok bh vlasti insistiraju na dosljednom provođenju pravila, iz hrvatske Vlade je poručeno kako će o svojim stajalištima u vezi stopiranja izvoza u Bosnu i Hercegovinu izvijestiti i Evropsku komisiju.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je potvrdio kako Bosna i Hercegovina neće odustati od zabrane uvoza mesnih proizvoda iz hrvatskih firmi koje ne ispunjavaju standarde Evropske unije. Prije toga je ministar poljoprivrede Hrvatske Tihomir Jakovina izjavio kako je neugodno iznenađen odlukom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o stopiranju uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
Protokolom se uspostavlja komandni lanac i institucija Ureda za veterinarstvo BiH, kao ključna institucija odgovorna za kontrolu kvaliteta kada je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Protokol predstavlja prelazno rješenje koje je Unija odobrila dok BiH na donese izmjene tri zakona – zakona o hrani, veterinarstvu i poljoprivredi BiH.
„Ovo je značajna prekretnica uopšte za ispunjavanje uslova za izvoz hrane biljnog i životinjskog porijekla u Evropsku uniju jer ukoliko savladamo i ovu prepreku, mlijeko, kao najosjetljiviji proizvod u Evropskoj uniji, moći ćemo, nadam se relativno brzo, ispunimo uslove za izvoz i drugih proizvoda, odnosno hrane životinjskog porijekla“, ističe Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tzv. komandni lanac bio je ključni uslov za posjetu inspektora Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije u BiH koja se očekuje u septembru. Do te posjete nadležna tijela u BiH trebalo da otklone sve nedostatke u vezi sa proizvodnjom namirnica, a za što će biti zaduženi inspektori direktno potčinjeni upravo Uredu za veterinarstvo. Naravno, sve to kako bi Bosna i Hercegovina konačno dobila zeleno svjetlo za izvoz namirnica animalnog porijekla.
„Mi se nadamo da ćemo vrlo brzo u Bosni i Hercegovini imati kontrolnu inspekciju iz Dablina kako bi, u skladu s ovim našim dokumentima, primila naše objekte i stavila ih na EU listu, odnosno kako bi oni dobili evropski broj.“
Podsjetimo da mlijeko spada u grupu proizvoda koje je Bosna i Hercegovina u značajnim količinama izvozila, posebno u Hrvatsku. Oko 32.000 tona mlijeka je u toku 2012. iz BiH otišlo na tržište Hrvatske, dok je u Bosni i Hercegovini registrovano oko 20.000 proizvođača mlijeka. Entitetski ministri poljoprivrede, Jerko Ivanković i Stevo Mirjanić:
„Naša poljoprivreda bez izvoza ne može preživjeti nelojalnu konkurenciju koja dolazi iz Evropske unije, iz susjednih zemalja, tako da su ovo bolji dani u narednom periodu nego što su bili do sad.“
„Jedno od krupnih pitanja gdje moramo dobro zasukati rukave, svi zajedno, to je pitanje spoljnotrgovinskog poslovanja, poslovanja na granici, zaštiti domaće proizvodnje. Tu imamo veliki nered u Bosni i Hercegovini.“
Zaštita proizvodnje
Izvoz mlijeka u Republiku Hrvatsku stopiran je nakon što je RH postala članicom Evropske unije, odnosno novih pravila koji nalažu posebne kontrole mlijeka iz Bosne i Hercegovine.
No, Bosna i Hercegovina je nadavno uzvratila i to upravo po pitanju poštivanja evropskih standarda. Naime, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović potvrdio je kako je stopiran izvoz u BiH za 53 firme iz Hrvatske, koje se uglavnom bave proizvodnjom i preradom mesa i hrane za životinje.
Od hrvatskih firmi tražilo se da ispune sve uslove Evropske unije pri izvozu, baš onako kako se to traži i od BiH kada izvozi u Hrvatsku, ili, kako je pojasnio Šarović:
„Bosna i Hercegovina se ponaša u skladu sa sporazumom CEFTA odnosno privremenim trgovinskim sporazumom, u kojem se na teritoriju Bosne i Hercegovine može uvoziti meso, odnosno prerađevine od mesa i hrana, iz onih objekata koji imaju EU-broj. Izuzeće od toga je da sa određenom zemljom, trećom zemljom, imamo sporazum o veterinarstvu ili da naši veterinarski inspektori mogu da eventualno odu na lice mjesta i da pregledaju objekat i daju dozvolu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu.“
Na reakciju hrvatskog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine nije se dugo čekalo.
„Mislim da je ovo brzopleta odluka Ministarstva vanjske trgovine. Izuzetno je važno da su gotovo svi naši objekti – govorim o 825 objekata koji su usklađeni, koji imaju dozvole, koji trže na cijelom tržištu Europske unije – u prilici da to i dalje nastave, a ovih devedesetak, od kojih je osamnaest sporno, su u fazi tehničke prilagodbe. Do kraja 2015. godine će i oni imati sve najviše uvjete.“
Za hrvatsku Vladu možda nepromišljena odluka, no za bh poljoprivrednike pozitivna. Mehmed Nikšić iz Udruženja mljekara i prerađivača mesa naglašava:
„To je u pitanju zaštita domaće proizvodnje. Uzmite meso i mlijeko – samo te dvije pozicije u carinskim tarifama, pa ćete vidjeti da carinske tarife koje su dogovorene sa Evropskom unijom uništavaju domaću proizvodnju. Znači, prerađivači, uvoznički lobiji.“
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u Bosnu i Hercegovinu prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. Najveće količine mesa Bosna i Hercegovina je uvezla upravo iz Hrvatske. Dok bh vlasti insistiraju na dosljednom provođenju pravila, iz hrvatske Vlade je poručeno kako će o svojim stajalištima u vezi stopiranja izvoza u Bosnu i Hercegovinu izvijestiti i Evropsku komisiju.
