Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Globalni protest mladih protiv klimatskih promjena 


Greta Tunberg, 16-godišnja aktiviskinja protiv klimatskih promjena, na decembarskom samitu UN o klimatskim promjenama u poljskim Katovicama sa ocem Svanteom.

Protest 16-godišnje Šveđanke Grete Tunberg (Thunberg) protiv klimatskih promjena proširio se na više od 100 zemalja svijeta, pa će na desetine hiljada učenika u petak napustiti školske klupe, izaći na ulice i tražiti od političara da hitno reaguju, što je prema pisanju svjetskih medija vjerovatno jedan od najvećih globalnih protesta o klimatskim promjenama ikada.

Naša budućnost je ono za što se borimo

"Na kiši i na snijegu ili ljetnoj vrućini, svakog petka u proteklih 29 sedmica, švedska djevojčica po imenu Greta Tunberg izostajala je iz škole kako bi protestvovala ispred zgrade državnog parlamenta. Zahtijeva agresivno djelovanje protiv klimatskih promjena“, piše Vašington post (The Washington post).

Gretin pokret "školski protesti za klimu" inspirisao je mlade ljude u Belgiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Australiji da je prate. U petak, učenici u skoro 100 zemalja širom svijeta obećali su da će se pridružiti njenom protestu, uključujući i Sjedinjene Države.

"Mladi ljudi shvataju hitnost“, rekla je Isra Hirsi, 16-godišnjakinja iz Mineapolisa koja sa 13- godišnjom Njujorčankom te 12-godišnjakinjom iz Kolorada organizira klimatske proteste u SAD-a.

Vašington post podsjeća kako je od početka 20. stoljeća prosječna temperatura planete porasla za oko jedan stepen Celzijusa - transformišući okruženje od Arktika do Amazona i stvarajući smrtonosne ekstremne vremenske uslove širom svijeta.

"Nedavni izvještaj Ujedinjenih nacija pokazao je da ljudi moraju smanjiti emisije stakleničkih plinova na pola do 2030. godine. Do tada, otprilike u vrijeme kada će mnogi od tinejdžera koji danas protestvuju završiti studij i započeti svoje prve poslove – globalne temperature mogu porasti i do 1,5C.“

Tri mlade američke aktivistice udružile su se sa desetinama kolega u planiranju protesta u najmanje 35 američkih država. Dobili su podršku velikih ekoloških organizacija uključujući Greenpeace, Sierra Club, 350.org i Sunrise Movement. No, djeca su dobila povratnu informaciju i od političkih lidera, napisao je Vašington post, navodeći primjer iz Britanije, gdje su učenici protestvovali prošlog mjeseca, nakon čega je glasnogovornik premijerke Tereze Mej (Theresa May) uputio kritiku rekavši kako je to "gubljenje vremena za učenje".

Protesti svakog petka

Dok su se neki političari protivili školskim protestima, drugi su ih podržali, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i irskog ministra odbrane Lea Varadkara. Gradonačelnici Pariza, Milana, Sidneja, Ostina, Filadelfije, Portlanda, Osla, Barselone i Montreala u četvrtak su izrazili svoju podršku, napisao je britanski Gardijan (The Guardian), navodeći kako se protesti stotina hiljada mladih ljudi očekuju u 1.659 gradova u 105 zemalja.

List javlja kako je švedska tinejdžerka Greta Tunberg (Thunberg), koja je pokrenula protest školaraca protiv klimatskih promjena, dan pred najveću globalnu akciju nominovana za Nobelovu nagradu za mir. "Predložili smo Gretu Tunberg jer ako ne učinimo ništa da zaustavimo klimatske promjene, to će biti uzrok ratova, sukoba i izbjeglica", rekao je norveški parlamentarac Fredi Ovstergard (Freddy André Øvstegård).

Greta je ranije u intervjuu za Gardijan ispričala kako namjerava protestvovati ispred parlamenta svakog petka sve dok politika švedske vlade ne bude u skladu s Pariškim sporazumom o klimi. Počela je protestvovati 20. avgusta prošle godine nakon rekordnog toplotnog vala u sjevernoj Evropi i šumskih požara koji su opustošili švedsku zemlju sve do Arktika.

Ispričala je kako je na komadu drveta napisala znak („skolstrejk för klimatet“- školski protest za klimu) i otišla do zgrade Parlamenta gdje je sjedila od 8.30. do 15.00 sati, koliko je tog dana trajala nastava u školi. „Mislila sam da ne mogu napraviti razliku jer sam premala“, izjavila je mlada aktivistica za Gardijan koji dodaje kako je Greta prvog dana bila sama, ali da već od drugog petka - na protestima protiv klimatskih promjena - nije bila usamljena.

„Želim da paničite“

"Djevojka dugih pletenica i u pantalonama boje lavande bila je u upadljivom kontrastu s bogatim i moćnim odraslim ljudima okupljenim u Davosu u januaru ove godine, gdje je održan Svjetski ekonomski forum, no u njenom kratkom obraćanju izostala je uobičajena slatkoća – 'Odrasli govore: Dugujemo mladima da im damo nadu. Ali ja ne želim vašu nadu. Ne želim da se nadate. Želim da paničite. Želim da osjetite strah koji ja osjećam svaki dan. I onda želim da djelujete.' - Aplauz je bio mlak. Ali, Greta Tunberg je neko koga treba slušati. U stvari, mora se slušati“, napisao je urednički tim Njujork tajmsa (The New York Times).

U komentaru piše da bi odrasli trebali slušati ne zato što su upozorenja o predstojećoj klimatskoj katastrofi već zaglušujuća – što potvrđuje prošlogodišnji UN-ov izvještaj o klimatskim promjenama, koji upozorava da smo manje od 12 godina udaljeni od tačke bez povratka – već zato što alarm dolazi od djece kao što je Greta, „koja su za razliku od Trampa (Trump) i drugih koji to poriču, shvatila da nasljeđuju ranjeni svijet kojeg stariji ne mogu zaštititi".

Napominjući kako Greta nije tipičan agent promjena – "autistična, malena i bez dugačkih govora“, ali je svojom odlukom da redovno izostaje iz škole kako bi sjedila pred Švedskim parlamentom zahtijevajući djelovanje po pitanju klimatskih promjena pokrenula globalni pokret mladih ljudi – desetine hiljada učenika i studenata iz Australije, Belgije, Britanije, Francuske, Nemačke, Japana i mnogih drugih zemalja pridružit će joj se ovog petka u globalnom školskom bojkotu za podizanje svijesti o klimi nazvanom "petkom za budućnost".

Njujork tajms piše kako su američki studenti pronašli snažnog saveznika u Aleksandriji Okasio-Kortez (Alexandia-Ocasio-Cortez), 29-godišnjoj članici Demokratske stranke iz Njujorka koja je prošlog mjeseca pred Kongresom predstavila "Zeleni novi dogovor" (Green New Deal). U dokumentu se navodi ne samo ambiciozan program za brzi prelazak na obnovljivu energiju, već i niz ideja o tome kako bi se društvo trebalo temeljno obnoviti. Nije iznenađujuće da su republikanci ovaj dokument radosno opisali kao "trojanski konj socijalizma" i da on nema nikakve šanse za usvajanje, ali je postao nešto što je test za demokrate koji se zalažu za klimatske promjene - i nešto kao dio manifesta narastajuće generacije aktivista, napisao je NYT.

List na kraju dodaje kako parlamentarni manevri nisu igra koja zanima mlade aktiviste koji kažu da je vrijeme isteklo: „Nismo došli ovamo moliti svjetske vođe da budu zabrinuti. Vi ste nas u prošlosti ignorisali i ponovo ćete nas ignorisati. Nestalo je izgovora i ponestaje nam vremena. Došli smo ovamo da vam kažemo da dolazi promjena, sviđalo vam se to ili ne”, rekla je Greta na prošlogodišnjoj Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP24) u Katowicama u Poljskoj.

Balansiranje u Evropi

Briselski portal Politiko (Politico) piše kako evropski političari pažljivo pokušavaju balansirati rastuće zahtjeve vezane za klimatske promjene, navodeći primjer pobune žutih prsluka u Francuskoj, potaknute povećanjem poreza na gorivo, koja je podsjetnik kako postoje moćni dijelovi društva koji su više zabrinuti za radna mjesta i troškove života nego za klimu.

U nastojanju da bude globalni lider u klimatskim promjenama, Evropska Unija je dala obećanje da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na nivo iz 1990. godine, no prema pisanju Politika zahtjevi učenika daleko premašuju ciljeve koje je EU postigla a koji zapravo odražavaju pažljiv balans između nacionalnih interesa ali i zabrinutost zbog gubitka konkurentnosti u odnosu na druge velike ekonomije.

Također, postoje najave da će se taj procenat povećati na 45 posto kako bi se postigla „klimatska neutralnost "do 2050 – što je ambicija koja duboko razdvaja članice EU. „Zelenije zemlje, posebno nordijske zemlje, su u velikoj mjeri zainteresovane. Centralna Evropa, posebno Nemačka, zabrinuti su za ekonomske i društvene troškove, dok plan belgijske manjinske vlade da smanji emisije za 95 posto do 2050. godine predstavlja rizik u parlamentu“, navodi Politiko i dodaje kako su zemlje poput Poljske i Rumunije još zabrinutije zbog uticaja klimatske politike na radna mjesta i ekonomiju, odnosno zbog antagoniziranja moćnih grupa kao što su sindikati rudara uglja.

Ali pritisak javnosti sve više raste, piše Politiko i dodaje kako su hiljade studenata, inspirisani Gretom Tunberg, ranije protestvovali na ulicama Brisela zahtijevajući veće političke napore za smanjenje emisija i borbu protiv rastućih temperatura. Anuna De Vever (Wever), 17-godišnja suorganizatorica belgijskih protesta dala je upozorenje političarima: "Ako želite da budete ponovo izabrani, bolje da imate dobru politiku o klimi."

XS
SM
MD
LG