Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto sporo rastu najniže plate u regionu?


Radnici na pauzi u Beogradu, mart 2019.

Prema podacima statističkih agencija, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast prosječnih plata u regiji za nekoliko procenata.

Prema podacima statističkih agencija, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast prosječnih plata u regiji za nekoliko procenata. Najveće su u Sloveniji, a najmanje u Makedoniji.

Radnici između države i kapitala

Slovenija je sa prosječnom neto platom od 1.113 eura na vrhu liste. Slijede Hrvatska sa 876 i Crna Gora sa 513 eura. Bosna i Hercegovina je sa 473 eura ostaje jedino iznad Srbije u kojoj je prosječna plata oko 470 eura i Sjeverne Makedonije u kojoj je prosječna plata oko 410 eura. Prema posljednjim javno objavljenim podacima kosovske statističke agencije, prosječna plaća za decembar 2018. iznosila je 504 eura.

Rast plaća nije dovoljan da bi zadovoljio osnovne potrebe stanovništva, čiji standard, prema mišljenju ekonomskih stručnjaka iznesenom u Facebook platfomi Zašto Radija Slobodna Evropa, kreiraju prije svega loše političke odluke.

Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da na rast ekonomije i primanja ljudi utječu tri ključna faktora.

"Broj jedan je svakako pitanje produktivnosti. Produktivnost u Bosni i Hercegovini, posebno prerađivačkoj industriji je izuzetno niska. Ona se kreće negdje oko 13.000 do 14.000 maraka u bruto dodanoj vrijednost po zaposlenom, e sad onda možete vidjeti koliki je prostor za povećanje plaća. Drugo, treba imati u vidu poreska opterećenja. Tu je u Bosni i Hercegovini posebna situacija da je rad opterećen sa nekih 70 posto u odnosu na neto primanja radnika. Treći faktor je odnos između profita i plaća. Odnos između profita i plaća u bruto dodanoj vrijednosti se pogoršava na štetu rada", kazao je Domazet za Zašto Radio Slobodna Evropa.

Dodao je da ova ova tri faktora govore ustvari da su plaće i položaj radništva u Bosni i Hercegovini "u jednom nemilom čeličnom zagrljaju, s jedne strane države, odnosno političke klase koja visokim porezima ne stvara prostor za veća primanja radništva, a s druge strane, u čeličnom zagrljaju kapitala koji poboljšava svoj položaj u odnosu na radništvo, ne čini ono što bi bilo potrebno da se plaće povećaju i kao faktor ekonomskog tehnološkog i socijalnog razvoja".

Zavisnost o stranim investicijama

Svjetska banka je potvrdila ranije prognoze da će ekonomski rast zemalja regije Zapadnog Balkana iznositi između tri i četiri posto. Masovna zapošljavanja, rasterećenje privrede, poreske olakšice i poticaji tema su gotovo svih predizbornih skupova.

Međutim, zemlje Zapadnog Balkana se ne mogu pohvaliti u usporedbi sa Evropskom unijom, prije svega zbog brojnih neriješenih političkih problema. Jože Mencinger, profesor ekonomije na Univerzitetu u Ljubljani, kaže da sve zemlje regiona mnogo zaostaju za Evropskom unijom.

"Slovenija je zaostala dosta, ali se sada približila. Mislim da smo sada opet na nekih 80 posto prosjeka Evropske unije ako mjerimo GDP per capita. Hrvatska prije svega zavisi od turizma, a turizam je ove godine mnogo lošiji nego prošle godine. Znam da se Srbiji zamjera vezivanje za Rusiju. U Bosni i Hercegovini vidim prije svega političke probleme, a slično važi i za Makedoniju", kazao je Mencinger za Zašto Radio Slobodna Evropa i naglasio da "ako si u lošem položaju, onda ti ništa ne preostaje, nego strane investicije".

  • 16x9 Image

    Edib Bajrović

    Magistrirao je na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od 2010. godine. Bio je novinar u Redakciji informativnog programa Federalne televizije i reporter na N1 televiziji. Na Radiju Slobodna Evropa radi od 2017. godine kao novinar u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG