Dostupni linkovi

Arheolozi sa Sveučilišta u Hamburgu vjeruju da su u Etiopiji pronašli palaču kraljice od Sabe i oltar na kojemu se nalazilo najveće blago drevnoga judaizma, Zavjetni kovčeg.

Njemački znanstvenici su do otkrića došli tijekom tromjesečnih proljetnih iskapanja na nalazištu u Axumu.

Etiopska kraljica posjetila je izraelskoga kralja Salomona u 10. stoljeću prije Krista. Susret kraljevskoga para jedan je od najdojmljivijih dijelova Biblije.

Prema etiopskoj tradiciji, Zavjetni kovčeg, u kojemu su navodno bile Mojsijeve kamene ploče s Deset zapovjedi, u Etiopiju je potajno prenio njezin sin Menelek i još se nalazi u toj zemlji.

Znanstvenici pod vodstvom Helmuta Zeigerta pronašli su ostatke palače iz 10. stoljeća prije Krista u Axum-Dunguru, ispod palače kasnijega kršćanskoga kralja.

Pronađeni su dokazi da je starija palača na tom mjestu srušena i prezidana tako da slijedi put zvijezde Sirius.

Znanstvenici su pretpostavili da je Menelek postao štovatelj Siriusa te da je čuvao Kovčeg, za koji Biblija kaže da je bio izrađen od bagremova drva i prekriven zlatom. Oko oltara su pronađeni tragovi obrednog žrtvovanja volova.

Istraživanjem u Axumu, koje je počelo 1999., znanstvenici žele dokumentirati podrijetlo etiopske države i etiopske pravoslavne crkve.

"Rezultati našeg istraživanja pokazuju da se u Etiopiji s dolaskom judaizma i Zavjetnog kovčega razvio kult Sotis, koji je postojao sve do 600. godine,"
navodi se u priopćenju. Sotis je drevno grčko ime za zvijezdu za koju se pretpostavlja da je Sirius.

Znanstvenici kažu da su na nalazištu pronašli simbole Siriusa, tragove žrtvovanja i razmještaj svetišta prema mjestu izlaska Siriusa, najsjajnije zvijezde na nebu.


Sahara je nekoć bila plodna


Sahara
Sahara je pred nekoliko tisuća godina bila vlažno tropsko područje s bujnom vegetacijom, u kojem su živjeli nosorozi, žirafe, slonovi i krokodili, a biljni i životinjski svijet nestajali su postupno, utvrdili su njemački znanstvenici.

Mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta nije odjednom nestalo iz Sahare, kako se dosad smatralo, nego je njihov nestanak bio postupak, ustanovio je Stefan Kroepelin i njegovi kolege sa sveučilišta u Koelnu.

Njihovo istraživanje, objavljeno u najnovijem broju časopisa "Science", pokazuje da je Sahara u svoje sadašnje stanje došla prije 2.700 godina.

U doba "zelene Sahare", koje je započelo prije otprilike 10.500 godina i potrajalo do prije 7.300 godine, današnja najveća svjetska pustinja bila je posvuda naseljena, izjavio je Kroepelin, koji već 30 godina istražuje promjene klime i okoliša u istočnoj Sahari.

Na kraju dugog procesa preobrazbe Sahara je postala ono što danas jest, prava pustinja bez oborina.

Pretpovijesni nalazi pokazuju da je južni dio Sahare prije nekoliko tisućljeća bio prekriven šumom, a sjeverni travom, tvrdi geoarheolog Kroepelin. U južnom su dijelu brojne riblje vrste živjele u rijekama i jezerima. Današnje Čadsko jezero svojedobno je bilo najveće na svijetu, a danas je od njega preostalo manje od jedan posto izvorne veličine.

Najvažnije spoznaje Kroepelinova je ekipa dobila bušenjem u 26 metara dubokom jezeru u predjelu Uunianga u Čadu, najdubljem jezeru u Sahari. Nalaz u bušotini služi za rekonstruiranje razdoblja od 6.000 godina.

Pretpovijesni nalazi dokazuju da su prije nekoliko tisuća godina gotovo posvuda u Sahari živjeli ljudi, koji su svršetkom doba "zelene Sahare" postupno selili na njezin južni rub. Slično se dogodilo i sa životinjama, koje su prije otprilike 7.300 godina počele selidbu na jug.

Stoljetni proces prirodnog širenja pustinje obustavljen je u proteklih 20 godina zbog globalnih klimatskih promjena. "Na rubovima pustinje sve je više oborina, a u nenaseljenoj pustinji možemo promatrati trend ponovne pojave biljaka", izjavio je Kroepelin.


Insekti pred izumiranjem


Zbog temperaturnih oscilacija kao posljedice globalnog zatopljenja, pate i oni najmanje primjetni, a izuzetno bitni za okoliš. Ugroženo je čak 38 vrsta tropskih insekata.

Prema jednoj studiji University of Washingtona, objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, tropske vrste imaju nivo tolerancije gotovo jednak nuli kada je riječ o klimatskim promjenama.

Sasvim je druga priča sa životinjskim svijetom koji nastanjuje hladnije klime naviknutom na dnevne oscilacije od čak 20°C te su zbog toga ti organizmi mnogo izdržljiviji.

Nadalje, prema tom istraživanju do 2100. godine zabilježit će se rast temperature za oko 5°C u tropima, te će kao posljedica toga 38 vrsta tropskih insekata biti tijekom stoljeća pod prijetnjom izumiranja.

Posljedice će se osjetiti i u poljoprivredi gdje insekti imaju jednu od glavnih uloga. U istraživanje su osim insekata bile uključene i druge životinjske vrste.

  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG