Dostupni linkovi

"Prokleta avlija" - projekat pozorišta iz tri države


Vlado Kerošević, foto: Maja Nikolić
Vlado Kerošević, direktor Teatra Kabare iz Tuzle i prvi čovjek tamošnje Akademije dramskih umjetnosti je začetnik ideje da tri pozorišta iz tri susjedne države - tuzlansko, užičko i virovitičko - zajednički produciraju predstavu „Prokleta avlija”, a uz pedesetu godišnjicu od dodjele Nobelove nagrade autoru Ivi Andriću.

RSE: Našu kulturnu javnost je, čini se, pomalo zatekla vijest o zajedničkom poduhvatu realizacije projekta „Prokleta avlija”. Čija je to ideja i kako je došlo do dogovora?

Kerošević: Ideja da se realizira „Prokleta avlija” potekla je od mene i od Teatra Kabare Tuzla. Već duže vrijeme smo istraživali mogućnost kako da se uključimo u obilježavanje ovog značajnog kulturološkog događaja jer je Nobelova nagrada Ive Andrića svakako najznačajniji kulturološki brend u bosansko-hercegovačkoj povijesti, kada je u pitanju književnost ovih prostora.

Došli smo na ideju da realiziramo ovaj projekt, kad sam krajem decembra od Nebojše Bradića dobio dramatizaciju romana „Prokleta avlija”. Pročitao sam je i vidio da je to velika šansa da se Bosna i Hercegovina uključi u obilježavanje, za nas značajnog, jubileja.

Pošto mi nismo bili u mogućnosti da to sami realiziramo, ponudio sam prvo kazalištu iz Virovitice, ako hoće da se uključi u koprodukcijsku varijantu ovoga projekta. Oni su bili obradovani i pokazali su izuzetnu volju za takvo što. Onda sam se obratio Nebojši Bradiću, kao autoru dramatizacije, da vidim da li bi se on prihvatio i redateljskog posla, obzirom da je on istaknuti redatelj i istaknuto redateljsko ime koji živi i radi u Beogradu. Također je bio obradovan i oduševljen. On je predložio da se u projekt uključi i Narodno pozorište iz Užica, tako da to bude jedna trilateralna koprodukcijska saradnja između tri države i tri regionalna teatra, od kojih su dva institucionalna, a jedan alternativni i profesionalni teatar, kakav je Teatar Kabare Tuzla. Tako je i došlo do realizacije.

RSE: Ko će u drugoj fazi šta raditi i gdje će se probe održavati?

Kerošević: Druga faza bila je da se potpiše protokol o saradnji, što je isto tako završeno blagovremeno, te da se održi kasting i prva proba. Sve je do sada uređeno, a 27. juna u Virovitici održana je prva čitača proba i obavljen je kasting u kome su i podijeljene uloge. U predstavi igra pet glumaca iz Virovitice: Draško Zidar, Mijo Pavelko, Igor Golub, Antun Vrbenski i Mladen Kovač. Pored njih u predstavi igra i glumac iz Beogradskog dramskog pozorišta, Petar Benčina. Igra i jedan glumac iz Užica, Vahidin Prelić i igraju četiri glumca iz Tuzle: moja malenkost, Irfan Kasumović, diplomirani glumac i viši asistent na Akademiji dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli, Dražen Pavlović i Elmir Krilarić, studenti četvrte godine na odsjeku za glumu ADU Univerziteta u Tuzli.

Marginalno je, beznačajno je, neutemeljeno je da se na prostorima zapadnog Balkana otimaju oko Andrića radi političkih razloga.

Ovaj projekt će režirati Nebojša Bradić. On će raditi i scenografiju na projektu. Asistent redatelju će biti Nemanja Ranković iz Užica. Kostimografija je povjerena Snježani Kovačević iz Užica. Kompozitor u projektu biće Zoran Erić iz Beograda. Lektor i scenski govor raditi će moja malenkost. Asistent i tehnička realizacija scenografije biće Marijana Zorić Petrović iz Užica. Svjetlo i tehniku će dati kazalište iz Virovitice, kao i tehničko osoblje.

RSE: Premijera je u septembru. Pozorišni ljudi su odlučili da izgube ljeto, kako bi odali počast čovjeku koji je podjednako dio sve tri kulture.

Kerošević: Upravo to i jeste cilj. Premijera će biti 25. septembra, a cilj je da se posvetimo jednom značajnom velikanu. Ivo Andrić je književnik koji svakako spada u umjetnike planetarnih razmjera i zadovoljava kriterije svevremenosti, sveprostornosti, univerzalnosti, humanosti i vizionarstva. O tome svjedoči i njegova Nobelova nagrada.

Marginalno je, beznačajno je, neutemeljeno je da se na prostorima zapadnog Balkana otimaju oko njega radi političkih razloga i oko toga da li je on srpski, bosansko-hercegovački ili hrvatski književnik. Ivo Andrić je planetarna ličnost jer on je preveden i čitan na toliko jezika i u toliko zemalja, tako da zaista ove marginalne rasprave, koje su u posljednje vrijeme vezane za njegovo ime, nemaju nikakvog smisla. Ivo Andrić je zajednička baština ovih triju država i ovo je omaž jednom velikanu književnog djela, kakav je on svakako.

Osim toga, Teatar Kabare Tuzla u 2012. godini slavi 10 godina od svoga osnivanja i rada, pa je i to jedan od ozbiljnih razloga zašto smo dali ideju i participiramo u ovom projektu.

Konotacija sa vremenom i prostorom

RSE: Mene interesuje zašto baš „Prokleta avlija” jer Andrić ima tekstova koje je mnogo lakše teatarski čitati?!

Prokleta avlija je prostor u kojem mi živimo i nikako da se izvadimo iz tog začaranog kruga prokletstva, koje nas je zateklo i koje nam neda da izađemo iz tih ralja.
Kerošević: Ovo je sjajna dramatizacija. Dokaz tome je da je Nebojša Bradić za ovu dramatizaciju dobio Sterijinu nagradu. Dakle, ona je već potvrđena i stručno umjetnički valorizirana. Sa druge strane, „Prokleta avlija” je priča o toleranciji, kohabitaciji, suživotu na egzistencijalnom minimum ljudi beskrajno različitih, koji su se na jednom mjestu, u jednom zatvoru, našli, došavši sa svih različitih strana svijeta. Tu su Bosanci, Židovi, Jermeni, Turkmeni. Svejedno što su oni na egzistencijalnom minimumu, oni su našli tolerantni nivo podnošljivosti u kojem uspijevaju preživljavati.

To je konotacija sa vremenom i prostorom u kojem mi živimo. Ono što je nama nužno danas, ovdje na prostoru zapadnog Balkana, jeste upravo taj stupanj tolerancije koji se može generirati jedinstvom različitosti koje posjedujemo, da nađemo ključ za kohabitaciju, za suživot na ovim prostorima. To je razlog zbog kojeg smo mi uzeli upravo Prokletu avliju. Prokleta avlija je prostor u kojem mi živimo i nikako da se izvadimo iz tog začaranog kruga prokletstva, koje nas je zateklo i koje nam neda da izađemo iz tih ralja.
RSE: Ovo jeste prvorazredni umjetnički izazov, ali mi se čini kao jednako značajan producentski iskorak. Imali smo gostovanja reditelja ili protagonista na scenama susjednih država, ali ovako složen miks do sada je bio, maltene, nezamisliv.

Kerošević: Ovo je prvi oblik ovakve trilateralne koprodukcijske saradnje, koji uvezuje tri države na jednom značajnom projektu. Kada se ima jedna ovakva ideja, kao što je Ivo Andrić, kao što je Nobelova nagrada, koja zaista može pokriti ovakvu vrstu angažmana i ovakvu vrstu profesionalne namjere, onda nije teško doći do ovakve saradnje.

Ali, ovo je i mogućnost za dalje koproduciranje, kako institucionalnih, tako i alternativnih – profesionalnih kuća u oblasti teatarske umjetnost, kada su u pitanju ove vrste projekti. Mislim, da ako sve bude privedeno do kraja, na način na koji je to i zamišljeno, a nadam se da hoće, jer imamo veliko povjerenje u cjelokupnu autorsku ekipu, ovaj projekt će ostaviti duboke tragove i kvalitetne kulturološke posljedice za prostore Balkane i prostore ovih država o kojima sam unaprijed govorio.

RSE: Do koje će mjere ova ideja stići do ušiju ljudi koji bi trebali da brinu o finansiranju kulture? Hoće li naši političari razumjeti dalekosežne pozitivne efekte projekta Prokleta avlija, ili ćemo i dalje izdisati u prokletstvima vlastitih avlija?

Kerošević: Mi, ukoliko ne izađemo iz prokletstva vlastite ograničenosti, Prokleta avlija će ostati prokleta avlija. Mi ćemo se nalaziti u zatvorima vlastite nemoći, ukoliko ne budemo razumjeli ideje koje nosi ovaj projekt.

Nadam se da će oni, koji bi trebali odlučiti o sudbini ovoga projekta, u smislu njegove materijalno-finansijske potpore, znati i umjeti čuti i iščitati ove kreativne i dobre namjere, pozitivne ideje na povezivanju prostora zapadnog Balkana, koji su u proteklim ratovima beskrajno pokidani.

Prošlo je već 60 godina od objavljivanja ovoga romana. Zbivanja u BiH i na prostoru zapadnog Balkana su učitala nove kodove u tumačenje i poimanje Proklete avlije, tako da je i to jedan od razloga zbog kojih bi političari, i oni koji odlučuju o sudbini teatara i ovakvih ideja, isto tako trebali razumjeti ovo kao kreativnu i dobronamjernu želju.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG