Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Proizvoljno tumačenje Ustava može dovesti do krize


Zgrada Skupštine BiH, Sarajevo - ilustrativna fotografija
Političke partije, koje se već mjesecima sastaju kako bi postigle dogovor o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, umjesto korak naprijed, otišle su korak unazad. Zbog oprečnih stavova i različitih tumačenja Ustava, propali su i pregovori u ponedjeljak, a nastavak razgovora se ni ne planira. I dok jedni smatraju da su oni, samo zbog toga što su nacionalne stranke, legitimni predstavnici konstitutivnih naroda i da kao takvi trebaju imati ministarske pozicije, drugi tvrde da u Ustavu to nigdje ne piše. Pravni stručnjaci ukazuju da se društvo ne može graditi na nacionalnoj komponenti, te da opstrukcija građanskog, može dovesti do raspada države.

Pregovori političkih stranaka o uspostavi izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini otišli su toliko daleko, da su bh. političari počeli da, svako na svoj način, tumači Ustav države. Ono što se bh. javnosti u početku predstavljalo kao nemogućnost dogovora o podjeli ministarskih fotelja, pretvorilo se u potpuno različite koncepte i poglede na ono što Ustav, zaista, i predviđa.

A u tom dokumentu, jasno se, i bez dvojbe, navodi da u Bosni i Hercegovini žive narodi i građani. Niti u jednoj preambuli ne piše da su nacionalne stranke te koje delegiraju predstavnike tri konstitutivna naroda u izvršnoj vlasti, kako tumače pojedini predstavnici bh političkih partija.

Da je suprotno, kako navodi Vehid Šehić, bivši član Izborne komisije BiH, potrebe za izborima ne bi ni bilo, jer bi se ministarske pozicije dijelile narodima.

''Niko nema ekskluzivno pravo da predstavlja samo jedan narod, jer time se krši i volja birača u BiH. Međutim, mi živimo u zloupotrebi nacionalnog, a jedino ko može uticati na raspored određenih mjesta po nacionalnoj strukturi su rezultati izbora. Tako da rovovska borba da samo HDZ može dati predstavnike hrvatskog naroda apsolutno ne stoji'', smatra Šehić.

Podsjećamo - čelni ljudi dva HDZ-a već mjesecima pokušavaju da nametnu koncepciju prema kojem su jedino oni legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, i da samo njihovi kadrovi mogu biti ministri. Otišli su i korak dalje.

Iako su u početku vješto skrivali kako im nije cilj treća federalna jedinica u BiH, danas koriste svaku priliku da ponovo pokrenu pitanje o osnivanju trećeg entiteta. To potvrđuje i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, koji je protekle sedmice u raspravi o izmjenama zakona o ličnoj karti u bh. parlamentu rekao:

''Nepobitno je da su dva entiteta dio identiteta ove države. S tog stajališta sigurno da argumentacija zastupnika koji predlažu da na osobnu kartu uđe i entitetsko državljanstvo, po meni, po toj logici imaju utemeljenje. S druge strane ja osobno ne želim da ovi postojeći entiteti, ovakvi kakvi jesu, budu dio moga identiteta, u najmanju ruku dok ne bude i treći.''

''U svakom Hrvatu, misleći na ovaj prostor i na ovo biračko tijelo, unutra je Herceg-Bosna i gotovo većina Hrvata misle da je rješenje u tri federalne jedinice'', kazao je Zoran Tomić, profesor na mostarskom sveučilištu.

Disbalans građanskog i nacionalnog

Politiku podobnih i nepodobnih Hrvata, Bošnjaka i Srba, na svojoj koži, je najbolje osjetio Slavo Kukić, profesor mostarskog sveučilišta, koga je SDP kao nestranačku ličnost predložio, a Predsjedništvo dalo zeleno svjetlo, da bude mandatar za sastav Vijeća ministara BiH. No, zbog toga, što prema poimanju dva HDZ-a Kukić nije „podoban Hrvat“, nije dobio većinu glasova u parlamentu. O ovoj pojavi u političkom životu BiH kaže:
Slavo Kukić

''Nije nemoguće očekivati da sutra se potpuno ignorira ili potpuno suvišnim učine djelovanje građanskih političkih partija, jer prođe li koncept kako samo Hrvati mogu birati one koji imaju hrvatska krvna zrnca, pa onda i ostali isto tako svoje, nema prostora za djelovanje niti SDP-a, niti Lijanovića, nisti svih drugih političkih opcija koje pripadaju spektru političkog društva. U tom slučaju mi se vraćamo u vrijeme 17. i 18. stoljeća u predpolitičko stanje i onda neka nam je Bog na pomoći.''

Odmah nakon prošlogodišnjih izbora, na stranu ideologije koja zagovara opciju da su nacionalne stranke legitimni predstavnici naroda, stao je i Dodikov SNSD, partija koja ima ne nacionalni, već socijaldemokratski predznak. Tako se na mala vrata u Bosni i Hercegovini uvodi koncept kojeg u Ustavu nema.

Uprkos tome, profesor ustavnog prava u Banja Luci Petar Kunić, navodi da građanski koncepti u Bosni i Hercegovini nisu produktivni i da, kao takvi, nanose štetu. Na naše pitanje da li to znači da se on zalaže za to da nacionalne stranke moraju biti jedini predstavnici konstitutivnih naroda, Kunić odgovara:

''Nisam rekao da nacionalne stranke imaju ekskluzivno pravo na izvršnu vlast ali se mora uvažavati realna činjenica. Ako je to korisno za BiH i ako te stranke imaju neku većinu, mislim da imaju prioritet u formiranju vlasti.''

Pravni stručnjak Kasim Trnka ističe da Ustav polazi od činjenica da se društvo ne može graditi na nacionalnoj komponenti. Prema njegovim riječima, one politike koje nastoje da u u prvi plan nametnu samo to da konstitutivni narod jedne političke opcije bude zastupljen u izvršnoj vlasti, dovodi do dalje opstrukcije ustavnog uređenja i pogoršava, ionako narušeni debalans, između građanskog i nacionalnog. Zbog toga se nameće pitanje - čemu pojedina politička nastojanja vode?

''Ako se u ustavnom uređenju prenaglasi pozicija posebnosti, a to je između ostalog i uloga nacionalnog elementa, pa i konstitutivnih naroda, u krajnjoj konsekvenci to vodi raspadu BiH. Ako se i dalje bude insistiralo na tome, već ustvari imamo najavljene takve pojave, da svaki od konstitutivnih naroda insistira na stvaranju nacionalnih teritorija, slijedeći potez nakon nacionalnih teritorija je zaokruživanje jednonacionalne vlasti i definitivna disolucija BiH'', smatra Trnka.

Pogledajte komentare (7)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG