U BiH je svega sedam posto visokoobrazovanih kadrova i na dnu je evropske ljestvice. 17 posto završenih srednjoškolaca upisuje fakultet, a skoro dvije trećine od tog broja ne završava studij.
Broj univerziteta daleko premašuje ekonomske mogućnosti njihovog rada, a privatni fakulteti niču kao gljive poslije kiše. Sve to dovodi do anarhičnog sistema studiranja, kako u Federaciji tako i u RS.
Novi Nacrt zakona o visokom obrazovanju koji je Vlada RS nedavno usvojila predviđa značajne izmjene kada je riječ o radu privatnih fakulteta. Nacrtom je predviđeno da će saglasnost na osnivanje privatnih fakulteta davati Vlada ili Skupština, na osnovu elaborata o opravdanosti za osnivanje visokoškolske ustanove.
Ova vijest je s negodovanjem dočekana na privatnim fakultetima gdje smatraju da se time otvara prostor za veći uticaj politike na visoko obrazovanje.
Kritičari Nacrta ističu da entitetske vlasti nastoje uspostaviti monopol u ovoj oblasti.
Većina ih smatra da je, umjesto direktnog uplitanja vlasti, neophodno dati precizne i transparentne kriterije ko i pod kojim uslovima može da osnuje visokoškolsku ustanovu.
„Ko će dati posljednji signal za to, to je relativno manje važno ako postoje jasni, precizni i nedvosmisleni kriteriji na koje ne može niko da utiče,“ kaže direktor Banjaluka koledža Nenad Novaković.
OCJENE (NE) STOJE
Sličnog mišljenja je i rektor Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik, Nikola Grabovac, koji smatra da ujednačeni kriteriji treba da postoje i za privatne i za javne fakultete:
„Država mora postaviti za bilo koje univerzitete norme koje moraju biti jedinstvene i za privatne i za državne, odnosno javne univerzitete. Ispunjavanje tih uvjeta mora provjeriti jedna neovisna i stručna komisije koja će to popuniti i dati odobrenje,“ smatra Grabovac.
Vlada i Narodna skupština RS ne treba da prave razliku između javnog i privatnog, smatra rektor privatnog Panevropskog univerziteta Apeiron u Banjoj Luci Risto Kozomara. On kaže da je dovoljno pridržavati se uredbe za osnovanje visokoškolskih ustanova i uslova za njihovo otvaranje.
„Jer na taj način čini mi se da se uvlači politika, da, recimo, može da kaže ’tebi dam, tebi ne dam’, ali treba pratiti samo uslove koje je Vlada donijela za osnivanje visokoškolskih ustanova,“ kaže Kozomara.
U Vladi RS odbijaju optužbe da žele privatni sektor u visokom obrazovanju staviti pod kontrolu.
„Ja mislim da takva ocjena ne stoji s obzirom da je Narodna skupština i do sada davala saglasnost na elaborat opravdanosti osnivanja javnih visokoškolskih ustanova. I svakako da Narodna skupština ili Vlada, kao najviši organi zakonodavne, odnosno izvršne vlasti, treba da se izjasne o potrebama republike za osnivanjem novih visokoškolskih ustanova,“ rekla je načelnica za visoko obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS Biljana Vojvodić.
PERFIDNE IGRE?
U Federaciji Bosne i Hercegovine situacija je drugačija. Visoko obrazovanje je u nadležnosti kantona, a privatni fakulteti osnivaju se na osnovu različitih zakonskih propisa. U Srednjobosanskom kantonu je u procesu usvajanje zakona o visokom obrazovanju.
Dosadašnje instrukcije o osnivanju visokoškolskih ustanova bile su iste za sve osnivače - bilo da se radi o javnim ili privatnim fakultetima, kaže pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u Vladi Srednjobosanskog kantona Zoran Matošević.
„To je određena stručna komisija ispred Ministarstva analizirala i onda je svoj nalaz dostavljala Vladi na usvajanje ili odbijanje,“ kaže Matošević.
A Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona reguliše pitanje osnivanja privatnih i javnih fakulteta na tom području, objašnjava Midhat Spahić, pomoćnik ministra za visoko obrazovanje u kantonalnoj vladi.
„Kod privatnih oni samo donesu odluku. I moraju i oni da urade taj elaborat i taj elaborat mora odobriti Vlada kantona, odnosno Skupština kantona,“ kaže Spahić.
Novim Nacrtom zakona o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj predviđeno je i da se sa privatnih fakulteta izbace studijske grupe prava, medicinskih nauka i školovanja nastavnog kadra, uz obrazloženje da je prioritet obrazovanja ovih kadrova zadovoljavanje javnog interesa.
Ni ova ideja nije naišla na odobravanje dijela akademske zajednice u kojoj kažu da je to još jedan pokušaj vlasti da uspostave monopol u tim oblastima.
„Kad govorimo da je od izuzetnog značaja zdravstvo, ili je istog značaja pravo, a kakvog je značaja ekonomija? Od nje, u krajnjem slučaju, svi živimo. Prema tome, to su vrlo perfidne igre pojedinaca da naprave monpol,“ smatra Grabovac.
Generalni zaključak je da se mora insistirati na kvalitetu nastave, o čemu sud treba da donese javno mnijenje, a ne politika.
Broj univerziteta daleko premašuje ekonomske mogućnosti njihovog rada, a privatni fakulteti niču kao gljive poslije kiše. Sve to dovodi do anarhičnog sistema studiranja, kako u Federaciji tako i u RS.
Novi Nacrt zakona o visokom obrazovanju koji je Vlada RS nedavno usvojila predviđa značajne izmjene kada je riječ o radu privatnih fakulteta. Nacrtom je predviđeno da će saglasnost na osnivanje privatnih fakulteta davati Vlada ili Skupština, na osnovu elaborata o opravdanosti za osnivanje visokoškolske ustanove.
Ova vijest je s negodovanjem dočekana na privatnim fakultetima gdje smatraju da se time otvara prostor za veći uticaj politike na visoko obrazovanje.
17 posto završenih srednjoškolaca upisuje fakultet, a skoro dvije trećine od tog broja ne završava studij.
Kritičari Nacrta ističu da entitetske vlasti nastoje uspostaviti monopol u ovoj oblasti.
Većina ih smatra da je, umjesto direktnog uplitanja vlasti, neophodno dati precizne i transparentne kriterije ko i pod kojim uslovima može da osnuje visokoškolsku ustanovu.
„Ko će dati posljednji signal za to, to je relativno manje važno ako postoje jasni, precizni i nedvosmisleni kriteriji na koje ne može niko da utiče,“ kaže direktor Banjaluka koledža Nenad Novaković.
OCJENE (NE) STOJE
Sličnog mišljenja je i rektor Otvorenog univerziteta Apeiron Travnik, Nikola Grabovac, koji smatra da ujednačeni kriteriji treba da postoje i za privatne i za javne fakultete:
„Država mora postaviti za bilo koje univerzitete norme koje moraju biti jedinstvene i za privatne i za državne, odnosno javne univerzitete. Ispunjavanje tih uvjeta mora provjeriti jedna neovisna i stručna komisije koja će to popuniti i dati odobrenje,“ smatra Grabovac.
Vlada i Narodna skupština RS ne treba da prave razliku između javnog i privatnog, smatra rektor privatnog Panevropskog univerziteta Apeiron u Banjoj Luci Risto Kozomara. On kaže da je dovoljno pridržavati se uredbe za osnovanje visokoškolskih ustanova i uslova za njihovo otvaranje.
KOZOMARA: Na taj način čini mi se da se uvlači politika, da, recimo, može da kaže ’tebi dam, tebi ne dam’
„Jer na taj način čini mi se da se uvlači politika, da, recimo, može da kaže ’tebi dam, tebi ne dam’, ali treba pratiti samo uslove koje je Vlada donijela za osnivanje visokoškolskih ustanova,“ kaže Kozomara.
U Vladi RS odbijaju optužbe da žele privatni sektor u visokom obrazovanju staviti pod kontrolu.
„Ja mislim da takva ocjena ne stoji s obzirom da je Narodna skupština i do sada davala saglasnost na elaborat opravdanosti osnivanja javnih visokoškolskih ustanova. I svakako da Narodna skupština ili Vlada, kao najviši organi zakonodavne, odnosno izvršne vlasti, treba da se izjasne o potrebama republike za osnivanjem novih visokoškolskih ustanova,“ rekla je načelnica za visoko obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS Biljana Vojvodić.
PERFIDNE IGRE?
U Federaciji Bosne i Hercegovine situacija je drugačija. Visoko obrazovanje je u nadležnosti kantona, a privatni fakulteti osnivaju se na osnovu različitih zakonskih propisa. U Srednjobosanskom kantonu je u procesu usvajanje zakona o visokom obrazovanju.
Dosadašnje instrukcije o osnivanju visokoškolskih ustanova bile su iste za sve osnivače - bilo da se radi o javnim ili privatnim fakultetima, kaže pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku u Vladi Srednjobosanskog kantona Zoran Matošević.
„To je određena stručna komisija ispred Ministarstva analizirala i onda je svoj nalaz dostavljala Vladi na usvajanje ili odbijanje,“ kaže Matošević.
A Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona reguliše pitanje osnivanja privatnih i javnih fakulteta na tom području, objašnjava Midhat Spahić, pomoćnik ministra za visoko obrazovanje u kantonalnoj vladi.
„Kod privatnih oni samo donesu odluku. I moraju i oni da urade taj elaborat i taj elaborat mora odobriti Vlada kantona, odnosno Skupština kantona,“ kaže Spahić.
Novim Nacrtom zakona o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj predviđeno je i da se sa privatnih fakulteta izbace studijske grupe prava, medicinskih nauka i školovanja nastavnog kadra, uz obrazloženje da je prioritet obrazovanja ovih kadrova zadovoljavanje javnog interesa.
Ni ova ideja nije naišla na odobravanje dijela akademske zajednice u kojoj kažu da je to još jedan pokušaj vlasti da uspostave monopol u tim oblastima.
„Kad govorimo da je od izuzetnog značaja zdravstvo, ili je istog značaja pravo, a kakvog je značaja ekonomija? Od nje, u krajnjem slučaju, svi živimo. Prema tome, to su vrlo perfidne igre pojedinaca da naprave monpol,“ smatra Grabovac.
Generalni zaključak je da se mora insistirati na kvalitetu nastave, o čemu sud treba da donese javno mnijenje, a ne politika.
