Nakon dvije godine eksperimentalnog provođenja, od školske godine 2014 – 2015 u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj uvodi se predmet Građanski odgoj. Nevladine udruge započele su kampanju za uvođenje tog predmeta sa sloganom – „znam, razmišljam, sudjelujem“, a povratne informacije iz škola gdje se program eksperimentalno provodi vrlo su dobre i obećavajuće.
U Hrvatskoj se konačno započelo sa ozbiljnim pripremama za uvođenje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje u osnovne i srednje škole. Državna tijela donijela su okvirni program za taj projekt pokrenut još potkraj devedesetih i on bi nakon dvogodišnje eksperimentalne faze u 4 srednje i osam osnovnih škola širom Hrvatske u akademskoj godini 2014/2015 trebao krenuti kao dio redovitog školskog programa.
„To će – prema kurikulumu koji je donesen prošlog kolovoza – biti jedini školski predmet usmjeren i na znanja i na vještine i na stavove i na vrijednosti,“ kaže za RSE koordinatorica projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama" u Mreži mladih Hrvatske Ankica Milić.
Program Građanskog odgoja podijeljen je u šest – nazovimo to tako – dimenzija. Kroz društvenu dimenziju razvijaju se socijalne i komunikacijske vještine i nenasilno rješavanje sukoba, u ljudskopravnoj dimenziji uči se o vlastitim i tuđim pravima, ali i o tome kako i zašto zaštititi svoja i tuđa prava.
„Tu je zatim politička dimenzija kroz koju se uči kako djelovati u okviru političkog okruženja i kako poticati na aktivno sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka. Onda je tu kulturna dimenzija, kroz koju se uči o svojoj, ali i o tuđim kulturama sa ciljem uvažavanja i prihvaćanja različitosti, zatim gospodarska ili ekonomska dimenzija koja uključuje sustav ekonomije, monetarni sustav, radnička prava, procese zapošljavanja i slično te ekološka dimenzija koja potiče na očuvanje prirode i okoliša te promiče održivi razvoj.“
Na pred koji dan održanoj prezentaciji ove kampanje, koordinatorica ekperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u dugoreškoj Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ Gordana Šutej kazala je kako je naglasak na tome da se djecu nauči misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje.
„Nije dovoljno samo znati i poznavati institucije i svoja prava, nego treba steći znanja i vještine da se za ta prava izboriš, da se znaš izraziti i argumentirati svoje stavove – to je ono što je bitno“, kazala je gospođa Šutej, i dodala kako eksperimentalno provođenje ovog predmeta već pokazuje svoje dobre strane.
„Učenicima se to stvarno jako sviđa. Ne možemo mi sada reći da smo u kratko vrijeme postigli neke spektakularne rezultate, ali definitivno se vidi pozitivan utjecaj na samopouzdanje učenika, na njihove komunikacijske vještine. A manje je i problema u razredu u kojem se radi Građanski odgoj.“
(VIDEO: Promotivni spot za Građanski odgoj)
Učenicima se sviđa aktivan pristup
Jedan od problema oko ovog projekta o kojem se 15 godina govori, ali nikako da ga se konačno i realizira je upravo nedostatak povratnih informacija iz škola gdje se on već provodi. „I to će biti dio naše kampanje, “ kazala je za javnu televiziju voditeljica Edu-centra nevladine udruge GONG Martina Horvat.
„Ono što smo u prvim kontaktima s učenicima uspjeli dobiti kao informaciju je – da se učenicima sviđa, pogotovo ovaj dio aktivnog pristupa. Znači, oni posebno vole učiti iskustveno, znači izlaziti u zajednicu, provoditi neke projekte, posjećivati neka mjesta, znači – sve ono što im konkretizira neke sadržaje i što im omogućuje neku aktivnost, djelovanje. Zato je slogan ove naše kampanje 'znam, razmišljam, sudjelujem!'“
Nevladine udruge angažirane na ovom projektu očekuju da Ministarstvo prosvjete napravi Akcijski plan koji bi omogućio kvalitetno i sustavno uvođenje ovog predmeta u škole.
Podsjetimo, nedavno eksperimentalno uvedeni Zdravstveni odgoj sa elementima seksualnog odgoja doživio je žestoke kritike Katoličke crkve i desnice, koji su svojom galamom zaglušili upozorenja nastavnika da nisu dobili nikakve materijale ni uputstva za provođenje novog predmeta, da nisu dodatno educirani za novi predmet, da se u projekt ušlo potpuno nepripremljeno itd. Nitko ne želi da i ovaj projekt doživi sličnu sudbinu.
Za sada je predviđeno da se sadržaji Građanskog odgoja prvih 6 razreda osnovne škole ubace u druge predmete, da u 7. i 8. razredu to bude izborni predmet, prva dva razreda srednje škole da bude obavezan predmet, a u trećem i četvrtom srednje da to bude praktična nastava kroz projekte.
U Hrvatskoj se konačno započelo sa ozbiljnim pripremama za uvođenje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje u osnovne i srednje škole. Državna tijela donijela su okvirni program za taj projekt pokrenut još potkraj devedesetih i on bi nakon dvogodišnje eksperimentalne faze u 4 srednje i osam osnovnih škola širom Hrvatske u akademskoj godini 2014/2015 trebao krenuti kao dio redovitog školskog programa.
„To će – prema kurikulumu koji je donesen prošlog kolovoza – biti jedini školski predmet usmjeren i na znanja i na vještine i na stavove i na vrijednosti,“ kaže za RSE koordinatorica projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama" u Mreži mladih Hrvatske Ankica Milić.
Program Građanskog odgoja podijeljen je u šest – nazovimo to tako – dimenzija. Kroz društvenu dimenziju razvijaju se socijalne i komunikacijske vještine i nenasilno rješavanje sukoba, u ljudskopravnoj dimenziji uči se o vlastitim i tuđim pravima, ali i o tome kako i zašto zaštititi svoja i tuđa prava.
„Tu je zatim politička dimenzija kroz koju se uči kako djelovati u okviru političkog okruženja i kako poticati na aktivno sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka. Onda je tu kulturna dimenzija, kroz koju se uči o svojoj, ali i o tuđim kulturama sa ciljem uvažavanja i prihvaćanja različitosti, zatim gospodarska ili ekonomska dimenzija koja uključuje sustav ekonomije, monetarni sustav, radnička prava, procese zapošljavanja i slično te ekološka dimenzija koja potiče na očuvanje prirode i okoliša te promiče održivi razvoj.“
Na pred koji dan održanoj prezentaciji ove kampanje, koordinatorica ekperimentalne provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja u dugoreškoj Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ Gordana Šutej kazala je kako je naglasak na tome da se djecu nauči misliti, odnosno razvijati kritičko mišljenje.
„Nije dovoljno samo znati i poznavati institucije i svoja prava, nego treba steći znanja i vještine da se za ta prava izboriš, da se znaš izraziti i argumentirati svoje stavove – to je ono što je bitno“, kazala je gospođa Šutej, i dodala kako eksperimentalno provođenje ovog predmeta već pokazuje svoje dobre strane.
„Učenicima se to stvarno jako sviđa. Ne možemo mi sada reći da smo u kratko vrijeme postigli neke spektakularne rezultate, ali definitivno se vidi pozitivan utjecaj na samopouzdanje učenika, na njihove komunikacijske vještine. A manje je i problema u razredu u kojem se radi Građanski odgoj.“
(VIDEO: Promotivni spot za Građanski odgoj)
Učenicima se sviđa aktivan pristup
Jedan od problema oko ovog projekta o kojem se 15 godina govori, ali nikako da ga se konačno i realizira je upravo nedostatak povratnih informacija iz škola gdje se on već provodi. „I to će biti dio naše kampanje, “ kazala je za javnu televiziju voditeljica Edu-centra nevladine udruge GONG Martina Horvat.
„Ono što smo u prvim kontaktima s učenicima uspjeli dobiti kao informaciju je – da se učenicima sviđa, pogotovo ovaj dio aktivnog pristupa. Znači, oni posebno vole učiti iskustveno, znači izlaziti u zajednicu, provoditi neke projekte, posjećivati neka mjesta, znači – sve ono što im konkretizira neke sadržaje i što im omogućuje neku aktivnost, djelovanje. Zato je slogan ove naše kampanje 'znam, razmišljam, sudjelujem!'“
Nevladine udruge angažirane na ovom projektu očekuju da Ministarstvo prosvjete napravi Akcijski plan koji bi omogućio kvalitetno i sustavno uvođenje ovog predmeta u škole.
Podsjetimo, nedavno eksperimentalno uvedeni Zdravstveni odgoj sa elementima seksualnog odgoja doživio je žestoke kritike Katoličke crkve i desnice, koji su svojom galamom zaglušili upozorenja nastavnika da nisu dobili nikakve materijale ni uputstva za provođenje novog predmeta, da nisu dodatno educirani za novi predmet, da se u projekt ušlo potpuno nepripremljeno itd. Nitko ne želi da i ovaj projekt doživi sličnu sudbinu.
Za sada je predviđeno da se sadržaji Građanskog odgoja prvih 6 razreda osnovne škole ubace u druge predmete, da u 7. i 8. razredu to bude izborni predmet, prva dva razreda srednje škole da bude obavezan predmet, a u trećem i četvrtom srednje da to bude praktična nastava kroz projekte.
