Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zločini iz Prijedora pred sudom u Srbiji




Beogradska ovonedeljna optužnica protiv Duška Kesare, nekada stanovnika Prijedora iz BiH sada državljanina Srbije i stanovnika Novog Sada, za ratni zločin – ubistvo tri civila Bošnjaka u Prijedoru1994. godine - vraća nas na godine rata u taj bh. gradić u kome su do proleća 1992. živeli zajedno Srbi, Bošnjaci, Hrvati.

Onda su krajem aprila Srbi preuzeli kontrolu nad gradom i smenili sve nesrbe. A iza toga su usledili stravični zločini. Na hiljade civila Bošnjaka i Hrvata je proterano, odvedeno u logore, pobijeno.

Slike logora Omarske, Keraterm, Trnopolja obišle su svet. Sa nevericom su mnogi u Srbiji gledali slike kao skinute sa nekog od mnogih igranih filmova o logorima u nacističkoj Nemačkoj.

Neki ni do dan danas neće da veruju da je to zaista tako bilo i nikako drugačije. Zato je, možda, dobra okolnost da će se suđenje za zločin u Prijedoru odvijati pred javnošću Srbije.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu protiv bivšeg pripadnika MUP-a Republike Srpske Duška Kesara za učešće u ubistvu troje bošnjačkih civila u Prijedoru 1994.

On je, prema optužnici, počinio taj zločin zajedno sa bivšim rezervistima policajcima Dragom Radakovićem, Draškom Krndijom i Radoslavom Kneževićem, koji su osuđeni pred banjalučkim sudom za isti zločin zatvorom od ukupno 50 godina.

Jasna Šarčević
zadužena za medije u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu objašnjava šta se dogodilo tog marta 1994. godine:

KESARA SE BRANI SA SLOBODE

Snimak iz Logora Omarska koji je obišao celi svet
“Po prethodnom dogovoru,‘da ubijemo muslimane’ prvo je bacio bombu a potom i eksplozivnu napravu na kuću Faruka Rizvića, da bi zatim mučkim udarcima i oštrim sečivima lišili života Faruka i Refiku Rizvić i Fadilu Mahmuljin.”

Optuženi Kesara sada boravi u Novom Sadu i ima državljanstvo Srbije. On će se braniti sa slobode, što nije uobičajeno kad je reč o optužnici za ratni zločin. Zašto je učinjena iznimka, objašnjava Jasna Šarčević:

“Tužilaštvo za ratne zločine je predlagalo pritvor, međutim vanraspravno veće Okružnog suda u Beogradu je odbilo taj naš predlog sa obrazloženjem da se on nalazi u invalidskim kolicima.”

Prve vesti na početku rata u Bosni o etničkim čišćenjima odnosno proterivanju i fizičkoj likvidaciji pripadnika drugih nacija, u Srbiju su stizale baš iz Prijedora. Nekako se stidljivo šuškalo o zločinima, ubistvima, logorima... Sve je tada izgledalo nestvarno. Pokazalo se da su Prijedor i sela oko njega poprišta najstrašnijih zločina.

Prvi put će pred jednim domaćim sudom o jednom takvom zločinu iz tog dela BiH biti reči. U Hagu je bilo nekoliko suđenja za zločine u Prijedoru.

Prenosimo neka haška svedočenja bivših logoraša:



PRIJEDOR JE TREBAO BITI 'REŠEN KAO PITANJE'

Publicistu Refika Hodžića, koji već duže vreme radi za Haški tribunal i koji je rođen u Prijedoru, pitali smo zašto je u tom delu Bosne bilo toliko najstrašnijih zločina i kako je moguće da su se oni dogodili u mestu koje je baštinilo vrednosti zajedničkog života jednog legendarnog stratišta- Kozare?

Refik Hodžić, Foto: Midhat Poturović
“Ja, kao neko ko je rođen u Prijedoru, već 20 godina tražim odgovor na to pitanje i nisam siguran da u potpunosti mogu da kažem da razumijem,” kaže Hodžić.

Ako je teško odgovoriti na pitanje 'kako', možda je nešto lakše odgovoriti na pitanje 'zašto'? Hodžić kaže da su ti zločini deo jednog šireg plana.

“Prijedor, kao vrlo važna strateška tačka sa velikim brojem nesrpskog stanovništva je trebalo da bude, da tako kažem, ‘riješen kao pitanje’ i onda, u sprovođenju te kampanje, uzet je metod da se ono što je najlošije, najveći šljam pusti s lanca kako bi zločinima, ne samo smanjio broj ljudi ubijanjem i pritvaranjem, nego i uplašio ostale, njih 40-50 hiljada, da napuste to područje. Nakon nekoliko meseci vi ste imali u Prijedoru, od oko 50.000 Bošnjaka i Hrvata ne više od 1.100,“ rekao je on.

Zato naš sagovornik očekuje:

“Da se Tužilaštvo u Srbiji pozabavi, recimo, ljudima koji su imenovani u presudama Tribunala koji su organizovali zločine u Prijedoru a danas žive u Srbiji. Jer, ako ćemo iskreno, zločin za koji će se suditi u Beogradu je na najnižoj mogućoj tački i po rangu i po broju žrtava u odnosu na zločine koji su se tamo dogodili, a počinioci su i danas na slobodi.”

Da li u Srbiji, 14 godina nakon završetka rata u BiH, veruju da su se strašni zločini u logorima kraj Prijedora događali? Pa i da počiniocima treba suditi. Branko Vučković razgovarao je sa Kragujevčanima:

“Ja kao građanin Srbije nemam stav o tome. “
“Zločina je bilo, to znam pouzdano, pošto sam izgubila brata od ujaka u logoru na području Goražda.”
“Iskreno da kažem, nisam obavešten. Nažalost, to je tako. Pre svega zbog medija, a možda i ne želimo da znamo.”

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG