Dostupni linkovi

Predloženi zakon o volonterizmu treba povući


Jedna od akcija nevladinog sektora u Crnoj Gori protiv gradnje hidroelektrana na Morači, Foto: Savo Prelević
Jedna od akcija nevladinog sektora u Crnoj Gori protiv gradnje hidroelektrana na Morači, Foto: Savo Prelević
U srijedu je u Skupštini Crne Gore vođena žučna rasprava o vladinom Prijedlogu zakona o volonterizmu za koji opozicija tvrdi da je u suprotnosti sa evropskim standardima i da ustvari guši volonterizam koji je u Crnoj Gori u povoju. Organizacije koje uključuju volontere u svoj rad su nedavno uputile predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću inicijativu za povlačenje Prijedloga zakona o volonterskom radu.

Igor Milošević iz Asocijacije za demokratski prosperite "Zid", koja je skupa sa šezdesetak drugih nevladinih organizacija tražila povlačenje Prijedloga zakona o volonterskom radu koje je pripremilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kaže da taj dokument obiluje normama koje samo mogu dodatno sputati volonterizam u Crnoj Gori:

"Zakon prevashodno ne treba da reguliše, odnosno prenormira, kao što su u ovom slučaju radili u Ministarstvu rada, nego da afirmiše volonterski rad, a to je da podstakne, da ima modele, da ima aktivnosti koje se tiču promocije, finansiranja i mnogih drugih aktivnosti koje će podstaći građane da se na neki način u Crnoj Gori probude vrijednosti koje nijesu na nekom zavidnom nivou."


Brojne su norme iz tog dokumenta koje u "Zidu", u organizaciji koja okuplja veći broj volontera u Crnoj Gori, smatraju spornim. Jedna od njih je i ona koja zabranjuje volonterski rad osobama mlađim od 15 godina što je, tvrde u toj organizaciji, u direktnoj suprotnosti sa uobičajenom svjetskom praksom:

"Imate praktičan primjer. Ako imate ekološku organizaciju ne možete angažovati u oblasti svoje djelatnosti volontere. Što znači da je i ovih dana aktuelna peticija za potpisivanje i zaštitu rijeke Morače i ukoliko ste ekološka organizacija ne možete angažovati volontere da se uključe u ovu akciju potpisivanja i prikupljanja peticija jer je to u domenu vaše djelatnosti. Da biste volontirali morate da donesete potvrdu da ste radno sposobni, a to znači i zdravstveno uvjerenje, a to znači vjerovatno jedno 40, 50 eura da izdvojite. Zatim, morate da dođete kod organizatora pa da sa njim sklopite ugovor i pregovarate, a ako ste maloljetnik to znači da mora i roditelj da se usaglasi sa tim da donesete punomoćje, a kada sve to završite onda organizator rada mora da ode u osiguravajuću kuću da vas osigura, a vi biste mogli tek nakon svega toga da dođete i volontirate dva, tri sata u parku i da zasadite dva drveta zato što je to korist društva."

Nije sve u novcu


Dušan Slijepčević, koji već duže vrijeme volontira u "Zidu", takođe smatra da Prijedlog zakona takođe donosi brojne probleme, umjesto da ih otklanja:

"Volonterski rad je veoma važan za svako društvo jer dozvoljava mladim osobama da steknu potrebno znanje, da ga usavrše i da kasnije dobiju prilku za zapošljenje. Trenutna situacija u Crnoj Gori sa ovim novim zakonom o volonterskom radu koji će da bude izvođen u Skupštini će da onemogući volonterski rad. Procenat volontera u Crnoj Gori koji nam se javljaju je dosta mali zato što u našem društvu nije razvijena svijest o volonterskom radu i ljudi nijesu informisani o mogućnostima koje će taj volonterski rad njima da pruži u nekom kasnijem poslu koji će da obavljaju ili prilikom traženja drugog posla."


Utisak da država ne favorizuje volonterizam dijeli i Mirjana Gajević, volonter iz Akcije za ljudska prava:

"Sve što nije u našem društvu plaćeno se ne vrednuje, čak ni ljudi, za ovo vrlo kratko vrijeme imamo iskustvo, koji su u tom poslu, mislim na volontere, do kraja ne uviđaju svu vrijednost na osnovu onoga što oni rade i kako zaista doprinose unapređenju nekih vrijednosti. To vidim kroz kontakte sa ljudima i sa kolegama iz drugih nevladinih organizacija, to vidim i sa ljudima koji nam se obraćaju. Na žalost, to je tako, ali ne mislim da je na pravi način prepoznata vrijednost volonterskog rada u našem društvu."


Mirjana Gajević, međutim, na temelju svog iskustva, poručuje da nije sve u novcu:

"Veliko je zadovoljstvo kada vidite da ste uradili neki posao, da ste doprinijeli nekim promjenama, kada vidite da možete lično da utičete da neke stvari u društvu budu bolje, je zaista nezamjenjljiv osjećaj. Prosto, takav je posao Akcije da joj se u svom radu obraćaju ljudi za raznorazne vrste pomoći. I ako nekada uspijete da makar nekako pomognete tim ljudima ili im makar date neka uputstva, neke preporuke kroz to da ih saslušate, mislim da je to zaista jedna prava satisfakcija."
  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG