Iran je u ponedjeljak 7. augusta započeo registraciju kandidata za parlamentarne izbore u martu, koji će biti prvi otkako su državu potresli protesti prošle godine.
Iran održava redovne predsjedničke i parlamentarne izbore od Islamske revolucije 1979. godine. Ali klerikalno tijelo provjerava kandidate – diskvalifikujući sve koji se smatraju nelojalnim Islamskoj Republici – a vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ima posljednju riječ o svim važnijim politikama.
Iran je doživio višemjesečne proteste širom zemlje izazvane smrću Mahse Amini, 22-godišnje žene koju je pritvorila policija za moral zbog navodnog kršenja strogih pravila oblačenja u zemlji. Protesti su eskalirali u pozive na svrgavanje vladajućih klerikalaca, što je predstavljalo jedan od najvećih izazova njihovoj četverodecenijskoj vladavini.
Protesti su uglavnom utihnuli nakon što su vlasti pokrenule žestoku akciju u kojoj je više od 500 demonstranata ubijeno, a skoro 20.000 privedeno. Prošlog mjeseca, moralna policija se vratila na ulice u obnovljenoj kampanji da primora žene da nose obaveznu maramu, poznatu kao hidžab.
Kandidati za parlament od 290 mjesta imaju sedmicu da se predregistruju putem interneta, što je prvi korak u višemjesečnom procesu. Ali svaki će na kraju morati da odobri Vijeće staratelja, klerikalno tijelo od 12 članova, od kojih polovinu direktno imenuje vrhovni vođa.
Više od 7.000 kandidata diskvalifikovano je uoči poslednjih izbora 2020. godine - otprilike polovina onih koji su pokušali da se kandiduju. Odziv na te izbore bio je najniži od 1979. godine, sa nešto više od 42 posto birača sa pravom glasa.
Iran se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi otkako je tadašnji predsjednik Donald Trump povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama i obnovio porazne sankcije. Vrijednost valute je naglo pala, izbrisavši životnu ušteđevinu mnogih Iranaca i podižući cijene. Uz toliki broj onih koji se bore da zadovolje osnovne potrebe, analitičari kažu da je ostalo malo energije za proteste ili politiku, piše AP.
Iranska vlada, koja se pridržavala nuklearnog sporazuma iz 2015. prije nego što su se Sjedinjene Države povukle, sada otvoreno prekoračuje ograničenja dogovora o obogaćivanju i skladištenju uranijuma i gradi novo nuklearno postrojenje.
