Šezdeset hiljada prevarenih žiranata u BiH još uvijek se nada da će institucije koje su zadužene za kontrolu banaka utvrditi nepravilnosti i predložiti konkretne mjere na osnovu kojih bi se oslobodili bremena tuđeg duga.
No, agencije za bankarstvo kažu kako je jedina šansa da potraže pravdu putem suda. Agencije su već dale preporuke bankama u BiH da buduće, potencijalne žirante trebaju upoznati sa svim rizicima koje svojim potpisom preuzimaju, a za one koji su već prevareni ne mogu učiniti mnogo.
Krediti čine oko 60 posto aktive banaka. Stoga i ne čudi činjenica da banke nastoje što bolje zaštititit svoj kapital, pa ukoliko dužnik ne izmiri svoje obaveze na vrijeme, dug se automatski nakon tri neplaćene rate prebacuje na jemce. I to nije sporno.
Sporno je što je institucija jemca u mnogim slučajevima zloupotrijebljena, kaže predsjednica Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović.
„Mikrokreditne organizacije i komercijalne banke su u startu napravile takve ugovore gdje se, od prvog problema koji se javi kod vraćanja kredita, nigdje više dužnik ne pominje, nego jamci. Samim tim su dali mogućnost dužnicima da idu u jednu, dvije, pet, deset i više banaka. Dok obični ljudi golgotu prolaze da dobiju najminimalniji kredit, ovi drugi „dužnici“ – prevaranti, u dosluhu sa službenim radnicima, dobijali su deset, dvadeset, trideset i pedeset kredita. Da problem bude još veći, kod nas problem nije pojedinačni, jedan kredit, nego krediti koji su dozvoljeni bez obezbjeđenja, koji su nezakonito dati, znači, nisu ispoštovani minimalni standardi koje je Upravni odbor Agencije za bankarstvo naložio bankama da po njima rade“, kaže Hadžimahmutović.
U Udruženju banaka svjesni su da je bilo propusta, ali napominju da su pokrenute brojne promjene kako bi se propusti otklonili.
„Pa, jasno je da svako onaj ko preuzima ulogu sudužnika kao pravni subjekt, ili jamca kao privatni subjekt, da taj sekund prihvata obveze onog dužnika. Isto tako je jasno da je bilo pojedinih zloupotreba i jamaca i sudužnika, i da je to stvar, prvo suda i sudstva da se izregulira, s druge strane je stvar banaka i bankarskog sustava da sve elemente bolje razjasni, bolje izjasni, bolje opismeni,“ kazao je Berislav Kutle iz ovog udruženja.
Slavica Injac iz Agencije za bankarstvo RS smatra da je rješenje u obezbjeđivanju drugih instituta za zaštitu plasiranih sredstava, a isključivanje jemaca.
„Znači, ići će se ili sa promjenom zakona o bankama koji će se dopuniti u smislu šta sve treba da banka uradi da bi korisnik bio što zadovoljniji, ili na donošenje posebnog zakona. U budućnosti najvažnije pitanje za jemca jeste da oni ne moraju da budu jemci, znači, to nije pitanje koje je nekome od životne važnosti. Ja svakome toplo preporučujem da dobro razmisli, da biti jemac nije mala stvar. Rizik je veliki, i to treba biti samo za onoga za koga ste spremni lično da platite kredit“, poručuje Injac.
"Ili neka ih otpišu, ili neka nađu rješenje"
No, Zlatko Barš iz Agencije za bankarstvo FBiH upozorava da krediti ukidanjem instituta jemaca poskupljuju.
„Znači, jamac je besplatan, ako pristane da jamči za povrat kredita. Upis hipoteke sudu se plaća od 500 do nekoliko tisuća maraka, premija osiguranja za povrat kredita se također plaća izvjestan iznos. To sve poskupljuje kredit i korisnika kredita dovodi u nepovoljni položaj. Znači, bitno je, i ono što smo mi uradili prošle godine, i banke su to prihvatile, što smo preporučili bankama da svakom potencijalnom jamcu banka prezentira stanje dužnika, također, da banka upozna jamca koje su opasnosti tog posla, isto tako i koja su njegova prava u slučaju da on već otplaćuje kredit“, navodi Barš.
No, sva navedena upozorenja ne rješavaju problem već prevarenih žiranata kojih u BiH, prema procjenama Udruženja prevarenih žiranata, ima registrovanih 60 hiljada.
Dženana Hadžimahmutović iz Udruženja prevarenih žiranata smatra da nadležne institucije ne čine dovoljno da pomognu ovim ljudima.
„Agencija za bankarstvo, koja je dužna da kontroliše rad banaka i mikrokreditnih organizacija, ujedno je i plaćena od tih istih banaka i mikrokreditnih organizacija. Samim tim, oni neće sjeći granu na kojoj sjede. Na sve naše prigovore, pismene, usmene, apsolutno nismo dobili niti jedan pozitivan odgovor, tako da smo se obratili Ministarstvu finansija, koje je trebalo da kontroliše rad Agencije za bankarstvo, međutim, ni oni nisu učinili ništa do sada. Sljedeća nam je stepenica bio federalni revizor BiH, koji nam je rekao da mogu samo po nalogu parlamentarne komisije uraditi vanrednu kontrolu tih kredita. Naime, ono što mi tražimo u ovom momentu, to je da se uradi revizija svih sumnjivo izdatih kredita, a sve one kredite koje su banke nezakonito izdale, neka izvole: ili neka ih otpišu, ili neka nađu rješenje, jer mi smo zaista uvučeni. Htjeli smo pomoći ljudima u nevolji, a ispalo je da smo mi dobili na leđa sav teret problema sa bankama“, kaže Hadžimahmutović.
Agencije za bankarstvo kontrolišu rad banaka, te su po prigovorima žiranata samo u 2010. godini izvršili kontrolu u osam banaka u Federaciji. Utvrđene su nepravilnosti u radu, a za neke od njih su izrečene prekršajne mjere.
No, agencije za bankarstvo kažu kako je jedina šansa da potraže pravdu putem suda. Agencije su već dale preporuke bankama u BiH da buduće, potencijalne žirante trebaju upoznati sa svim rizicima koje svojim potpisom preuzimaju, a za one koji su već prevareni ne mogu učiniti mnogo.
Krediti čine oko 60 posto aktive banaka. Stoga i ne čudi činjenica da banke nastoje što bolje zaštititit svoj kapital, pa ukoliko dužnik ne izmiri svoje obaveze na vrijeme, dug se automatski nakon tri neplaćene rate prebacuje na jemce. I to nije sporno.
Sporno je što je institucija jemca u mnogim slučajevima zloupotrijebljena, kaže predsjednica Udruženja prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović.
„Mikrokreditne organizacije i komercijalne banke su u startu napravile takve ugovore gdje se, od prvog problema koji se javi kod vraćanja kredita, nigdje više dužnik ne pominje, nego jamci. Samim tim su dali mogućnost dužnicima da idu u jednu, dvije, pet, deset i više banaka. Dok obični ljudi golgotu prolaze da dobiju najminimalniji kredit, ovi drugi „dužnici“ – prevaranti, u dosluhu sa službenim radnicima, dobijali su deset, dvadeset, trideset i pedeset kredita. Da problem bude još veći, kod nas problem nije pojedinačni, jedan kredit, nego krediti koji su dozvoljeni bez obezbjeđenja, koji su nezakonito dati, znači, nisu ispoštovani minimalni standardi koje je Upravni odbor Agencije za bankarstvo naložio bankama da po njima rade“, kaže Hadžimahmutović.
U Udruženju banaka svjesni su da je bilo propusta, ali napominju da su pokrenute brojne promjene kako bi se propusti otklonili.
„Pa, jasno je da svako onaj ko preuzima ulogu sudužnika kao pravni subjekt, ili jamca kao privatni subjekt, da taj sekund prihvata obveze onog dužnika. Isto tako je jasno da je bilo pojedinih zloupotreba i jamaca i sudužnika, i da je to stvar, prvo suda i sudstva da se izregulira, s druge strane je stvar banaka i bankarskog sustava da sve elemente bolje razjasni, bolje izjasni, bolje opismeni,“ kazao je Berislav Kutle iz ovog udruženja.
Slavica Injac iz Agencije za bankarstvo RS smatra da je rješenje u obezbjeđivanju drugih instituta za zaštitu plasiranih sredstava, a isključivanje jemaca.
„Znači, ići će se ili sa promjenom zakona o bankama koji će se dopuniti u smislu šta sve treba da banka uradi da bi korisnik bio što zadovoljniji, ili na donošenje posebnog zakona. U budućnosti najvažnije pitanje za jemca jeste da oni ne moraju da budu jemci, znači, to nije pitanje koje je nekome od životne važnosti. Ja svakome toplo preporučujem da dobro razmisli, da biti jemac nije mala stvar. Rizik je veliki, i to treba biti samo za onoga za koga ste spremni lično da platite kredit“, poručuje Injac.
"Ili neka ih otpišu, ili neka nađu rješenje"
No, Zlatko Barš iz Agencije za bankarstvo FBiH upozorava da krediti ukidanjem instituta jemaca poskupljuju.
„Znači, jamac je besplatan, ako pristane da jamči za povrat kredita. Upis hipoteke sudu se plaća od 500 do nekoliko tisuća maraka, premija osiguranja za povrat kredita se također plaća izvjestan iznos. To sve poskupljuje kredit i korisnika kredita dovodi u nepovoljni položaj. Znači, bitno je, i ono što smo mi uradili prošle godine, i banke su to prihvatile, što smo preporučili bankama da svakom potencijalnom jamcu banka prezentira stanje dužnika, također, da banka upozna jamca koje su opasnosti tog posla, isto tako i koja su njegova prava u slučaju da on već otplaćuje kredit“, navodi Barš.
Hadžimahmutović: Htjeli smo pomoći ljudima u nevolji, a ispalo je da smo mi dobili na leđa sav teret problema sa bankama.
No, sva navedena upozorenja ne rješavaju problem već prevarenih žiranata kojih u BiH, prema procjenama Udruženja prevarenih žiranata, ima registrovanih 60 hiljada.
Dženana Hadžimahmutović iz Udruženja prevarenih žiranata smatra da nadležne institucije ne čine dovoljno da pomognu ovim ljudima.
„Agencija za bankarstvo, koja je dužna da kontroliše rad banaka i mikrokreditnih organizacija, ujedno je i plaćena od tih istih banaka i mikrokreditnih organizacija. Samim tim, oni neće sjeći granu na kojoj sjede. Na sve naše prigovore, pismene, usmene, apsolutno nismo dobili niti jedan pozitivan odgovor, tako da smo se obratili Ministarstvu finansija, koje je trebalo da kontroliše rad Agencije za bankarstvo, međutim, ni oni nisu učinili ništa do sada. Sljedeća nam je stepenica bio federalni revizor BiH, koji nam je rekao da mogu samo po nalogu parlamentarne komisije uraditi vanrednu kontrolu tih kredita. Naime, ono što mi tražimo u ovom momentu, to je da se uradi revizija svih sumnjivo izdatih kredita, a sve one kredite koje su banke nezakonito izdale, neka izvole: ili neka ih otpišu, ili neka nađu rješenje, jer mi smo zaista uvučeni. Htjeli smo pomoći ljudima u nevolji, a ispalo je da smo mi dobili na leđa sav teret problema sa bankama“, kaže Hadžimahmutović.
Agencije za bankarstvo kontrolišu rad banaka, te su po prigovorima žiranata samo u 2010. godini izvršili kontrolu u osam banaka u Federaciji. Utvrđene su nepravilnosti u radu, a za neke od njih su izrečene prekršajne mjere.
