Australijski i svjetski mediji i međunarodne organizacije za medijske slobode osudili su ovosedmični policijski pretres ureda državnog emitera i novinarke iz druge medijske kuće kao pritisak na slobodu medija, zaštitu izvora i istraživačko novinarstvo koji odražava zabrinjavajući trend u zapadnim demokratijama.
Australijska savezna policija (AFP) je u srijedu pretresla urede ABC-ja u Sidneju zbog navodnog korištenja tajnih podataka u izvještaju iz 2017. o istrazi o učešću pripadnika specijalnih jedinica u zločinima nad avganistanskim civilima. Dan prije, policija je u Kanberi pretresla kuću novinarke News Corp-a koja je prošle godine pisala o planovima vlada da tajnim službama da veće ovlasti za presretanje elektronske pošte i druge komunikacije građana.
Scena upada australijske policije u zgradu javnog emitera se može očekivati u autoritarnoj državi, saopštila je organizacija Reporteri bez granica:
"Progoniti medijsku kuću na ovakav način zbog izvještaja koji je bio u javnom interesu je nepodnošljivo. Ovakva vrsta zastraživanja novinara i njihovih izvora može imati razarajuće posljedice na novinarsku slobodu i nezavisno izvještavanje."
Britanski BBC pretrese je nazvao 'duboko problematičnim'.
'Ugroženi temelji demokratije'
Nema sumnja da su priče koje su pod istragom australijske policije od legitimnog javnog značaja, i za vlade može biti neugodno kada se njihovi propusti otkriju i možda ne žele da javnost sazna o njihovim neuspjesima ili pokušajima da je špijunira, piše Emily Howie, pravni direktor u australijskom Centru za ljudska prava, za Washington Post:
"Ali to nisu dovoljno dobro razlozi za sprječavanje objavljivanja istine."
U proteklim godinama, Australija je dala nove ovlasti agencijama za sprovođenje zakona i obavještajnim agencijama, dozvoljavajući nezabilježen pristup privatnim životima Australijanaca bez potrebnih mjera zaštite, kao što su pristup dvogodišnjim podacima o telefonskoj i internet aktivnosti građana, što ugrožava sposobnost novinara da svoje izvore drže povjerljivim i daje mogućnost pristupa uređajima sa šifrirarnom zaštitom, pa mogu upasti u naše kompjutere bez zaštite za novinare, privatnost ili druga prava, piše Howie:
"Ništa od ovoga nije dobar znak za slobodu govora i demokratiju u Australiji. Ali ako nešto dobro može proizaći iz ovosedmičnih uznemirujućih događaja, onda je to da Australijanci dobro i dugo sagledaju državu nadzora u kojoj sada živimo. Pod hitno moramo staviti pod kontrolu agencije za provođenje zakona i obavještajne agencije kako bismo osigurali da se fokusiraju na to da drže sigurnim od ozbiljne, suštinske štete -- i da ne troše svoje vrijeme na gušenje novinarstva od javnog interesa."
Političari sa svih strana moraju okončati svoje ustezanje da provjere zakone donešene u ime nacionalne sigurnosti i preuzeti korake da nikakav opasan zakon ne proleti kroz parlament bez primjerene kontrole ili prigodnog ograničenja policijske moći, a na kraju moramo napisati australijsku Povelju o ljudskim pravima jer smo jedina zapadna demokratija koja nema nju ili sličan zakon, zaključuje Howie:
"Bila je ovo mračna sedmica za demokratiju u Australiji. Očajnički nam je potrebno da ovo bude prekretnica, momenat u kojem ćemo obnoviti našu posvećenost demokratiji i svemu što ide s njom, uključujući slobodu medija i obaviještenu publiku. Ako ne dođe to toga, sami temelji australijske demokratije bi mogli biti ugroženi."
'Spiralni pad'
Nije neobično da se novinari suočavaju sa ovakvim tretmanom u autoritarnijim državama, zbog čega je još više uznemirujuće kada mu budu podvrgnuti u slobodnim državama kao što je Australija, piše Matt Ford u američkom političkom magazinu New Republic:
"To pokazuje da će čak i liberalno-demokratske vlade iskoristiti svoju moć da suzbiju legitimno novinarstvo, što je lekcija koju Amerika uči na mnogo suptilniji način."
Agenti AFP-a su imali podršku australijskog premijera Scotta Morrisona -- čija je Liberalna partija desnog centra iznenađujuće pobijedila na izborima prošlog mjeseca -- koji je rekao da 'ga ne zabrinjava to kada su primjenjuju naši zakoni'.
No to itekako zabrinjava Sarah Repucci, koja proučava demokratiju i ljudska prava u Freedom House, i koja je pretrese u Australiji stavila u kontekst šireg globalnog nazadovanja po pitanju medijskih sloboda koje se pojačalo usljed širenja desničarskog populizma proteklih godina, što je detaljno opisala u zloslutnom izvještaju objavljenom u srijedu pod naslovom "Spiralni pad".
'Kriminaliziranje novinarskih metoda'
Kvazi-autoritarne populističke figure poput mađarskog premijera Viktora Orbana koriste manje očigledne taktike da podriju nezavisne medije nego otvoreni diktatori, ali efekat je isti, kaže Repucci za New Republic:
“Vidimo da su medijske slobode u padu tokom posljednje decenije, tako da to nije ništa novo. Ono što je novo i što je veoma zabrinjavajuće je da vidimo sve više demokratija koje pritišću medijske slobode u svojim državama, i ako demokratije ne budu podržavale medijske slobode, onda ne možemo očekivati da to rade ni diktatori."
Novinari su u SAD, za razliku od Australije koja nema ni Povelju o pravima, zaštićeni Prvim amandmanom i čvrstim zakonima o kleveti koje ni predsjednik Donald Trump ne može promijeniti svojim napadima, piše Ford.
Ali ipak ima mnogo razloga za zabrinutost jer je njegova administracija nastavila praksu administracije Baracka Obama da pritiscima kroz sudske procese natjera novinare da otkriju izvore za curenje informacije od nacionalne sigurnosti, a podigla je i optužnica na osnovu Zakona o špijunaži protiv osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea zbog objavljivanja mnogih vojnih podataka 2010. godine, pored čega je imao ulogu i u ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. godine, dodaje on:
"Ali sudski proces protiv Assangea bi kriminalizirao metode koje koriste istraživački i novinari koji se bave nacionalnom sigurnošću. Procesuiranje Assangea i Trumpova retorika možda nisu dramatični kao kad bi grupa agenta FBI-ja upala u redakciju Washington Posta ili u studije CNN-a. Ali bili bi dugoročno jednako pogubni za američke medijske slobode."
'Obeshrabrujući efekat'
Ovosedmični policijski pretresi u medijskim organizacije su izazvali zaprepaštenje u Australiji, ali zabrinutost bi se trebala osjećati i mnogo šire, napisao je londonski Guardian u uredničkom osvrtu:
"Sa rastućim pritiskom na medijske slobode širom svijeta, oni su podsjetnik da u liberalnim demokratijama kao i u diktaturama rad novinara u javnoj službi može biti u opasnosti."
Informisati ljude šta vlada radi u njihovo ime nije samo privilegija, već i dužnost novinara i nacionalni interes nije ugrožen sramoćenjem vlasti i institucija, piše liberalni dnevnik:
"Ono što on ne može preživjeti je erozija odgovornosti. Pretresi kao što su ovosedmični imaju obeshrabrujući efekat, ne samo na reportere, već i na potencijalne zviždače."
