Prema optužnici, Šešelj je progon Hrvata u Vukovaru i Hrtkovcima počinio "govorom i propagandom mržnje", dok je ostala zlodela u Zvorniku, Vukovaru, Mostaru, Nevesinju, Bosanskom Šamcu, Brčkom i širem području Sarajeva "podstakao, pomogao i podržao" tako što je dobrovoljce SRS, kao fizičke počinioce, regrutovao, indoktrinirao mržnjom prema nesrbima, organizovao i poslao na ratišta.
Antoneti: Tužilaštvo ne bi trebalo da zahteva direktnu odgovornost Vojislava Šešelja za progon ljudi u Hrtkovcima, već indirektnu. Veće smatra da ne postoji prostor za bilo kakvu krivičnu orgovornost Šešelja u ovom slučaju.
Antoneti: Većina članova Veća je konstatovala da se opisano zlostavljanje civila u Hrtkovcima s obzirom na obim i modus operandi, ne pokazuju da se radilo o masovnom napadu na civilno stanovništvo, nego o delima čiji je motiv lične prirode, i o delima čiji je cilj da se obezbedi krov nad glavom izbeglicama.
Što se tiče Vojvodine, većina članova Veća smatra da se ne radi o području oružanog sukba. Većina sudija primećuje da tužilac nije uložio napor da ih uveri da je postojao nexus između sukoba u Hrvatskoj i BiH. Tužilaštvo nije uložilo napor da predoči dokaze u vezi sa zlodelima i odlascima civila sa određenih područja, kaže Antoneti.