Dostupni linkovi

Kako izbeći grčki scenario: Prepucavanja u Srbiji zbog zaduženosti


Foto: B92.net
Foto: B92.net
Srbija je zaduženija nego što se do sada mislilo, tako da su strahovanja da joj predstoji „grčki scenario“ još veća.

Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede, izjavio je da je javni dug Srbije na kraju 2011. godine bio 49,6 odsto bruto domaćeg proizvoda a ne, kako je objavila prethodna vlada, u maksimalno propisanom okviru od 45 odsto.

Radoslav Sretenović, direktor Državne revizorske institucije, izjavio je da to telo radi reviziju javnog duga i da će rezultati biti objavljeni za mesec dana.

“Nalazimo se praktično u završnoj fazi te revizije, da vidimo koliki je javni dug bio na dan 31.12.2011. godine. I naravno, svakako da je taj javni dug imao tendenciju porasta”, kaže Sretenović.
Mlađan Dinkić
Mlađan Dinkić

Mlađan Dinkić optužio je prethodne čelnike Ministarstva finansija i bivšeg premijera Mirka Cvetkovića da su lagali javnost.

"1,2 milijarde evra, odnosno 135 milijardi dinara duga koji je napravljen, je sakriveno, a narodu je prikazano da nije probijena granica javnog duga od 45 odsto", rekao je Dinkić za beogradske medije.

Činjenica da je bivša vlada krila visinu zaduženosti Srbije interesantna je i zbog toga što ju je otkrio sadašnji ministar finansija Mlađan Dinkić, koji je u prethodnoj vlasti bio vicepremijer.

Mihailo Crnobrnja, profesor na beogradskom Fakultetu ekonomije i finansija, smatra da su partijski interesi i u ovom slučaju bili iznad interesa građana i ekonomije države.

“To su sada sve politička prepucavanja. Mlađan Dinkić bio je vrlo uticajan član prošle vlade i jako mi je teško da poverujem u priču da on i njegove stranačke kolege nisu znale kako i koliki dug se pravio. Onda se ćutalo o tome verovatno zato što se nije znalo koje će partije da pobede na izborima i budu u budućoj vlasti, prosto ne sečete granu na kojoj sedite, a sada u vladajućoj koaliciji o tome pričaju kako bi se opravdali za katastrofalno stanje u srpskoj ekonomiji. Ako se utvrdi stvarna krivična odgovornost, i ako je ovo pravna država, za skrivanje zaduženosti Srbije neko bi trebalo da odgovara”, ističe Crnobrnja.

Crnobrnja: Stanje nije dramatično

Posledica neodgovornog odnosa vlasti, ekonomske krize, i odlaganja suštinskih reformi sada je takva da je za pokrivanje budžetskog deficita i otplatu javnog duga ove godine potrebno čak 4,4 milijarde evra.

Srbija nadu polaže u dogovor sa Međunarodnom monetarnim fondom o novom “stand by” aranžmanu, nakon što je prošli propao jer nije sprovedeno dogovoreno.

Iako se očekuje kao “slamka spasa” kako bi se izbegao bankrot države, prvi potezom nove vlasti, rebalansom budžeta, MMF je nezadovoljan.

Vladimir Gligorov, foto: RTS.RS
Vladimir Gligorov, foto: RTS.RS
Vladimir Gligorov, iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, kaže da je razlog jednostavan - umesto da se javna potrošnja drastično smanji ona je povećana.

“Nisu to dramatična povećanja ali je u pitanju problem kredibiliteta. Zato što u stvari nije jasno šta se od ove vlade može očekivati. To stvara problem sa MMF-om jer u toj instituciji nisu sigurni da li će sledeći budžet za 2013. godinu, o kom će se pregovarati, Srbija sprovoditi u delo kako bude dogovoreno”, izjavio je Gligorov.

Prema procenama Fiskalnog saveta, za finansiranje deficita i otplatu glavnice duga nedostaje 1,7 milijardi evra i još četiri do pet milijardi u narednoj godini, i glavno pitanje je odakle će Srbija nabaviti toliko novca.

Profesor Mihailo Crnobrnja kaže da su nezavisni ekonomisti odavno ukazivali na pravo stanje srpske ekonomije i da će sada biti sve teže da se izbegne “grčki scenario”.

“Mislim da kod nas stanje još uvek nije tako dramatično, ali je u svakom slučaju teže nego što se mislilo. I razlika između naše situacije i one u Grčkoj je to što je ta država članica Evropske unije. Otuda postoji obaveza na solidarnost i pomoć Grčkoj da se izvuče iz krize. A ne vidim ko će nama da pomogne”, kazao je Crnobrnja.

Ukoliko bi Srbija ipak dogovorila program sa MMF-om, za bekstvo iz bankrota mogla bi da se nada i makrofinansijskom fondu Evropske unije, koji je koristila sa prošlim “stand by” aranžmanom, dok ima i mogućnost kredita od Svetske banke, i od poverilaca na tržištu novca što su Kina ili Rusija, ali uz velike kamate.

Ekonomista Vladimir Gligorov zaključuje da, ukoliko se ubrzo ne pronađe izlaz, Srbija može da se suoči sa pregovorima o reprogramu ili, u najgorem slučaju, moratorijumu na dugove stranim poveriocima.

“Onda bi se dešavalo nešto slično onome što se dešavalo devedesetih godina, i u manjem obimu osamdesetih, država bi se u velikoj meri finansirala iz inflacije. Onda bi se nagomilavale obaveze prema korisnicima budžeta, ne bi se redovno isplaćivale plate i penzije, ne bi se finansirali socijalni fondovi… Gomilala bi se dugovanja. Ali verujem da do toga ipak neće doći, bar ne u toj meri”, ocenjuje Gligorov.

Fiskalni savet upozorio je da je javni dug Srbije već sada 56 odsto BDP-a, da će do kraja godine dostići 60 odsto, i da će nastaviti da raste tokom cele 2013. Kao jednu od hitnih mera to telo predložilo je da se u 2013. godini budžetski deficit smanji sa sedam na 3,5 odsto.
XS
SM
MD
LG