Dostupni linkovi

Cvetkovićev preterani optimizam


Mirko Cvetković, juli 2010, Foto: Vesna Anđić
Mirko Cvetković, juli 2010, Foto: Vesna Anđić
Iako su političari plaćeni pored ostalog i za to da seju optimizam, naročito u novogodišnjim porukama, čini se da je premijer Srbije Mirko Cvetković u tome baš preterao.

On je izjavio da građani Srbije treba da sa optimizmom očekuju 2011. godinu, da veruju u sebe u nastojanju da obezbede bolji život, a država će im u tome izaći u susret. Ekonomisti, međutim, u projekcijama za sledeću godinu ne dele optimizam predsednika srpske vlade.

Cvetković je ocenio da privredna kretanja idu u pozitivnom pravcu.

“Mi ćemo ovu godinu završiti sa rastom koji smo planirali i nadam se da će to biti dobra osnova i za rast u narednoj godini”, rekao je Cvetković.

Ekonomisti su, međutim, skeptični, kad su u pitanju premijerove projekcije za iduću godinu.
Kanjevac: Nama će naredna godina biti gora od prethodne jer iz godine u godinu sve više idemo u inflaciju, veća zaduživanja i otpuštanja radnika.

Miloje Kanjevac, direktor Instituta za istraživanje tržišta, ne samo da ne veruje da će iduće godine biti bolje, nego tvrdi:

“Nama će naredna godina biti gora od prethodne jer iz godine u godinu sve više idemo u inflaciju, veća zaduživanja i otpuštanja radnika. Već imamo oko milion nezaposlenih ljudi”, podseća Kanjevac.

Noseće reforme koje se godinama najavljuju ostale su nezapočete, ocenjuje ekonomski novinar Mijat Lakićević, a na optimizam koji Cvetković preporučuje ovako se osvrće.

“Uobičajeno je da političari uoči Nove godine šalju optimističke poruke. Međutim, od premijera bi se u ovoj situaciji očekivalo da više kaže o onome što nije urađeno, a veliki broj stvari nije urađen. Kad to kažem, pre svega mislim na strateške reforme, dakle, na ekonomski model o kome se toliko pričalo. Od prošle godine do danas ništa nije urađeno na tome da se usvoji taj novi model. Nema reformi ni javnog sektora, ni zdravstva, ni obrazovanja. Dakle, svi ti ozbiljni i teški poslovi nisu urađeni”,
ocenjuje Lakićević.

Atmosfera protiv reformi

Uprkos svemu, premijer Srbije je građanima preporučio da izađu iz filozofije katastrofizma, kako se izrazio, s obzirom da “pesimizam i nezadovoljstvo nikako nisu saveznik u borbi za bolji život jer vode opuštanju i očekivanju pomoći sa strane”. Ustvrdio je da bi Srbija pre kraja iduće godine trebalo bi da bude tamo gde je bila pre izbijanja ekonomske krize.

Miloje Kanjevac, međutim, u 2011. ne vidi svetlo na kraju ekonomskog tunela.

“Ja ne očekujem bolje, naprotiv, očekujem gore. Razume se, ne radujem se što će biti gore jer i ja imam porodicu, ali realno je da neće biti bolje nego da će biti gore, da će i dalje biti visoke inflacije, otpuštanja i stagnacije ili opadanja proizvodnje”, predviđa Kanjevac.

Ni Mijat Lakićević ne veruje da će se Srbija krajem iduće godine vratiti tamo gde je bila pre izbijanja svetske ekonomske krize.

“Verovatno će nam biti malo bolje, ali još nećemo dostići 2008. godinu po potrošnji. Ono što je najgore je to što se u Cvetkovićevim prognozama ne vidi nikakav napor, što nije obećao nikakve reforme”,
kaže Lakićević.

Najveći problem Srbije ne samo iduće nego i narednih godina, upozorava ovaj sagovornik, biće da privuče investicije. i to ne samo strane nego i domaće, zato što privredni ambijent nije takav da bi se ljudi odlučili da u Srbiji investiraju. Vlada snosi odgovornost što je širila socijalnu demagogiju i populizam, naglašava Lakićević i dodaje:

“Ovde je inače atmosfera protiv reformi. Ta reforma treba da znači štednju i manju potrošnju, a ljudi nisu spremni niti da rade niti da zarade, već od države traže da im obezbedi visok standard sa malo rada. Pri tome ih ministri i partije u tome podržavaju. Generalno, u Srbiji – od vrha do dna - postoji konsenzus protiv rada i štednje. Zadatak jedne normalne, napredne, vlade bio bi da da taj konsenzus razbije, da nekom vizijom povuče napred, ali toga ovde nema jer se svaka partija populizmom bori za glasove. Zato se Srbija ne kreće napred nego stagnira. S obzirom na to da mnogo zemlje u okruženju napreduju brže, ona zapravo zaostaje”, upozorava Lakićević.
XS
SM
MD
LG