Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič prihvatio je u utorak ostavku premijera i njegovog kabineta dok se protesti u ovoj zemlji nastavljaju, a nakon što je parlament velikom većinom glasao za ukidanje kotroverznih zakona protiv demonstranata.
Premijer Mikola Azarov ponudio je ostavku rekavši da time želi da “kreira socijalni i politički kompromis u zemlji”.
Jedan od vođa ukrajinske opozicije, Vitalij Kličko, rekao da je odluka premijera o ostavci samo "jedan korak ka pobjedi".
Nudeći ostavku predsjedniku Ukrajine, premijer Mikola Azarov, čije je mjesto proteklih dana Viktor Janukovič više puta nudio opoziciji, poručio je da se nada da će njegov odlazak pomoći pronalaženju mirnog rješenja za dvomjesečnu krizu u zemlji.
Šezdesetšestogodišnji Azarov, odani namjesnik Janukoviča, kako ga je okarakterisala agencija Rojters, ostavku je ponudio neposredno uoči početka vanrednog zasijedanja ukrajinskog parlamenta.
“Da bi se stvorile dodatne mogućnosti za postizanje socijalnog i političkog kompromisa i mirno rješenje konflikta, ja sam donio ličnu odluku da tražim od predsjednika Ukrajine da prihvati moju ostavku na mjesto premijera”, rekao je Azarov.
On je ustvrdio da je Vlada učinila sve da osigura mirno rješenje konflikta i da će učiniti “sve što je moguće da spriječe krvoproliće i esklaciju nasilja, kao i kršenje ljudskih prava u zemlji.”
Iako su već desetak dana nemiri eskalirali i pale žrtve, opozicija i demonstranti na ulicama Kijeva i drugih gradova u zemlji, uspjeli su da se izbore za dva važna uslova: ostavka Azarova i ukidanje drakonskih zakona uvedenih protiv demonstranata.
Zakon protiv protesta uveden prošle sedmice bio je uzrokom sukoba između demonstranata i policije. Zvanično se tvrdi da su dvije osobe ubijene, a nezvanično pet od kada je kriza eskalirala.
Vanredna sjednica se doživljava kao prekretnica u trenutku kada se pominjalo da je vlada razmišljala i o uvođenju nekih oštrijih mjera, pa čak i vanrednog stanja ako pregovori sa opozicijom propadnu.
Osim što je Kličko odbio premijersku poziciju i lider opozicione ukrajinske parlametarne grupe “Otadžbina” Arsenij Jacenjuk ponovo je odbio da bude na čelu vlade.
Šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton u utorak bi trebalo da doputuje u Ukrajinu i susretne se sa Janukovičem i opozicionim liderima.
Za sada nema naznaka da će demonstranti napustiti ulice, tako da je centralni trg u Kijevu, kao i više vladinih zgrada širom zemlje, i dalje puno demonstranata koji poručuju da ostaju dok Janukovič ne podnese ostavku.
Kriza u Ukrajini nastala je krajem novembra kada je proruski orijentisani predsjednik Viktor Janukovič donio odluku da prekine pregovore sa EU, u zamjenu za rusku pomoć od 15 milijardi dolara.
Premijer Mikola Azarov ponudio je ostavku rekavši da time želi da “kreira socijalni i politički kompromis u zemlji”.
Jedan od vođa ukrajinske opozicije, Vitalij Kličko, rekao da je odluka premijera o ostavci samo "jedan korak ka pobjedi".
Nudeći ostavku predsjedniku Ukrajine, premijer Mikola Azarov, čije je mjesto proteklih dana Viktor Janukovič više puta nudio opoziciji, poručio je da se nada da će njegov odlazak pomoći pronalaženju mirnog rješenja za dvomjesečnu krizu u zemlji.
Šezdesetšestogodišnji Azarov, odani namjesnik Janukoviča, kako ga je okarakterisala agencija Rojters, ostavku je ponudio neposredno uoči početka vanrednog zasijedanja ukrajinskog parlamenta.
“Da bi se stvorile dodatne mogućnosti za postizanje socijalnog i političkog kompromisa i mirno rješenje konflikta, ja sam donio ličnu odluku da tražim od predsjednika Ukrajine da prihvati moju ostavku na mjesto premijera”, rekao je Azarov.
On je ustvrdio da je Vlada učinila sve da osigura mirno rješenje konflikta i da će učiniti “sve što je moguće da spriječe krvoproliće i esklaciju nasilja, kao i kršenje ljudskih prava u zemlji.”
Iako su već desetak dana nemiri eskalirali i pale žrtve, opozicija i demonstranti na ulicama Kijeva i drugih gradova u zemlji, uspjeli su da se izbore za dva važna uslova: ostavka Azarova i ukidanje drakonskih zakona uvedenih protiv demonstranata.
Zakon protiv protesta uveden prošle sedmice bio je uzrokom sukoba između demonstranata i policije. Zvanično se tvrdi da su dvije osobe ubijene, a nezvanično pet od kada je kriza eskalirala.
Vanredna sjednica se doživljava kao prekretnica u trenutku kada se pominjalo da je vlada razmišljala i o uvođenju nekih oštrijih mjera, pa čak i vanrednog stanja ako pregovori sa opozicijom propadnu.
Osim što je Kličko odbio premijersku poziciju i lider opozicione ukrajinske parlametarne grupe “Otadžbina” Arsenij Jacenjuk ponovo je odbio da bude na čelu vlade.
Šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton u utorak bi trebalo da doputuje u Ukrajinu i susretne se sa Janukovičem i opozicionim liderima.
Za sada nema naznaka da će demonstranti napustiti ulice, tako da je centralni trg u Kijevu, kao i više vladinih zgrada širom zemlje, i dalje puno demonstranata koji poručuju da ostaju dok Janukovič ne podnese ostavku.
Kriza u Ukrajini nastala je krajem novembra kada je proruski orijentisani predsjednik Viktor Janukovič donio odluku da prekine pregovore sa EU, u zamjenu za rusku pomoć od 15 milijardi dolara.
