Dostupni linkovi

Počinje novi krug sirijskih mirovnih pregovora nakon desetomjesečne pauze, ali vrlo vjerojatno na površinu će izbiti poznata neslaganja, usprkos promjenama u vojnom i političkom pogledu.

Od propalih razgovora 2016. sirijski predsjednik Bašar al-Asad ostvario je značajne vojne pobjede, ali zahvaljujući pomoći Rusije i Irana.

Politički kontekst također je promijenjen. Tu je novo vodstvo u Washingtonu i Ujedinjenim narodima, a istodobno svoje djelovanje usaglašavaju Turska, Rusija i Iran.

No, dok traje primirje, barem na većem dijelu teritorija, malo se toga promijenilo u odnosu na ranije runde pregovora.

Konflikt koji je počeo uličnim prosvjedima prije šest godina, evoluirao je u rat u kojem je ubijeno 300.000 ljudi i u kojem je stvorena najveća svjetska izbjeglička kriza.

Oporba će zahtijevati oslobađanje zatvorenika, prekid opsade, te političku tranziciju koja će dovesti do odlaska Asada s vlasti.

Vlada očekuje da će svi biti na njenoj strani i da će prihvatiti stav službenoga Damaska da je cjelokupna naoružana oporba zapravo teroristička.

Vrlo je vjerojatno da će Asad zahvaljujući vojnom napretku na terenu, upravo kod kuće tražiti ono što ne bi dobio za pregovaračkim stolom.

"Oporba mora shvatiti novu realnost u Siriji i u međunarodnoj zajednici. Ona je bitno drugačije od situacije kakva je bila 2011. godine", kaže Šarif Šehadeh, zastupnik blizak Asadu.

Naoružani pobunjenici u gradu Al-Babu, udaljenom 30 km od Alepa
Naoružani pobunjenici u gradu Al-Babu, udaljenom 30 km od Alepa


Anas al-Abdah, lider oporbe Sirijske nacionalne koalicije ističe da su potpuno privrženi razgovorima u Ženevi.

"Spremni smo razgovarati o političkom rješenju krize i tranziciji vlasti. Ne možemo raspravljati o ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama dok je Asad na vlasti", navodi Al-Abdah.

UN-ov posrednik Staffan de Mistura želi da se razgovori vode oko reforme vlasti u Siriji, novom ustavu i održavanju izbora pod nadzorom svjetske organizacije.

Magnet za terorizam

Pojedini predstavnici oporbe, zapadani i arapski diplomati strahuju da će se nasilje nastaviti ukoliko Asad ostane na vlasti. Naime, prema dostupnim informacijama u nacrtu ustava koji priprema Rusija, Asad bi se mogao zadržati na vlasti još nekoliko sedmogodišnjih predsjedničkih mandata.

"On će biti magnet za terorizam", upozorava jedan zapadni diplomat kojeg citira Reuters.

"Ljudi očajnički žele mir. Zato pitaju: 'Zašto podržavate terorizam'. Prioritet je, kažu, zaustaviti teroriste, dakle, učinite to zajedno sa Bašarom", navodi diplomata.

Oporba naglašava da je upravo Asad odgovoran za stotine tisuća ljudskih života, a njegova vlada krivi pobunjenike za krvoproliće.

De Mistura se nada da će dovesti različite sirijske oporbene frakcije za jedan stol, ne kao i prošle godine kada je morao "letiti" od jedne do druge grupe, što se, u konačnici, pokazalo neuspješnim. No, još nije jasno da li će se to i dogoditi.

Staffan de Mistura na mirovnim pregovorima za Siriju, Kazahstan
Staffan de Mistura na mirovnim pregovorima za Siriju, Kazahstan


Vladinu delegaciju predvodit će ambasador Sirije u UN-u Bašar Džafari, a delegaciju oporbe Nasr al-Hariri, 40-godišnji kardiolog iz Dere, gdje su počele prve veće demonstracije protiv Asada 2011. godine.

Rusija i Iran, koje podržavaju Asada, te Turska i SAD koje su na suprotnoj strani, neće imati izravnu ulogu u razgovorima.

Ipak, pitanje koje se postavlja je kakvu će poziciju zauzeti američki predsjednik Donald Trump koji je signalizirao da mu je značajnije poraziti militantnu Islamsku državu Iraka i Levanta (IDIL), nego ukloniti Asada.

Značajniji kontakti između Rusije, Turske i Irana doveli su do pregovora sirijske opozcije i vlasti u Kazahstanu tijekom siječnja, no iako su neki to vidjeli kao "svijetlo na kraju tunela", razgovori su završeni bez značajnijeg pomaka.

Čak i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nije suviše optimističan.

"Mir je moguć samo ukoliko ni jedna strana u sukobu ne misli da može pobijediti. Mislim da nismo u toj fazi u Siriji", kaže Guterres.

Samo dan uoči početka mirovnih pregovora u Ženevi, ruski ministar obrane Sergej Šojgu je izrazio zadovoljstvo sa ruskom vojnom akcijom u Siriji u kojoj je Moskva testirala nova naoružanja i specijalne vojne jedinice.

Obraćajući se zastupnicima u Donjem domu parlamenta, Šojgu je rekao da je "testirano 162 vrste novih vojnih sustava, a samo njih deset nije ispunilo očekivanja".

Prema riječima Šojgua, izvedeno je 1.760 borbenih misija od početka zračne kampanje za podršku Asadovom režimu od rujna 2015. godine.

"Gotovo 90 posto ruskih vojnih pilota steklo je borbeno iskustvo u Siriji", istaknuo je ministar obrane.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG