Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) podržala je u petak, 20. oktobra, veto koji je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ovog entiteta, uložila na zaključak koji govori o "napadu organa RS na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Cvijanović je podržalo 66 poslanika od 72 prisutna, a jedan je bio protiv. Time je dokument Predsjedništva BiH postao ništavan, budući da je za donošenje odluke ovog državnog organa potreban konsenzus sva tri člana, ili da veto jednog člana Predsjedništva naknadno ne podrži entitetski parlament dvotrećinskom većinom.
Predsjedništvo BiH usvojilo je 9. oktobra zaključke u kojima se, pored ostalog, navodi da organi RS "djeluju suprotno sadržaju Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, čime ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji".
Za zaključke su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH Željko Komšić i Denis Bećirović koji je predložio ovaj dokument, dok je Željka Cvijanović bila protiv.
Isti zaključak Predsjedništva predlaže i "snažno i pravovremeno djelovanje Kancelarije visokog predstavnika s ciljem zaštite mira i stabilnosti u BiH", te da Evropska unija (EU) po uzoru na SAD i Veliku Britaniju uvede sankcije "destruktivnim političarima koji otvoreno ruše Dejtonski mirovni sporazum".
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je donijelo zaključak nakon što je entitetska skupština nedavno usvojila zakone o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ranije su usvojeni i Zakoni koji zadiru u državnu imovinu, poput Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Zakona o vodama i slično.
Sve ove zakone poništio je visoki predstavnik u BiH i suspendovao Ustavni sud BiH, kao i Zakon o nepokretnoj imovini, naglasivši da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.
Ovo je bila jedina tačka sjednice Skupštine RS.
U obraćanju poslanicima Cvijanović je istakla da se u zaključku Predsjedništva, na koji je stavila veto, radi "o zlonamjernim pokušajima da se Republika Srpska predstavi kao jedini krivac za političku krizu u BiH, i da se lažno optužuje za ugrožavanje Dejtonskog sporazuma".
Cvijanović je istakla da je "apsolutno neprihvatljiv način na koji je predlagač želio da se do zaključaka dođe preglasavanjem".
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je tokom rasprave sve poslanike da podrže veto, jer je, kako kaže, "cilj svih napada na RS njena imovina".
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika tog entiteta, u kojoj se terete da su počinili krivično djelo "Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
Dodika je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužilo da je kao predsjednik RS-a 7. jula proglasio dva zakona koja su predviđala da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na području RS-a.
Dodiku i Lukiću prijeti zatvorska kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima.
Pokretanje vitalnog entitetskog interesa
Nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak preglasavanjem, Cvijanović je pokrenula mehanizam vitalnog entitetskog interesa, koji daje mogućnost da se određene odluke Predsjedništva BiH ne provedu, ukoliko njenu izjavu da je usvojeni zaključak štetan po vitalne interese RS, potvrdi zakonodavni organ entiteta.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ako se jedan od članova pozove na vitalni interes, odluka nije usvojena.
Svaki od članova Predsjedništva BiH može pokrenuti vitalni interes entiteta za teritoriju za koju je izabran, ako se ne slaže sa odlukom Predsjedništva BiH.
U roku od 10 dana nakon pokretanja, ukoliko je proceduru pokrenuo srpski član Predsjedništva, NSRS mora da raspravlja o toj izjavi, te da je usvoji dvotrećinskom većinom.
Tako osporena odluka ne stupa na snagu.
Ukoliko se radi o bošnjačkom ili hrvatskom članu Predsjedništva, o tome odlučuju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH.
Državnim Ustavom definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Cvijanović je posljednji put posegnula za ovim mehanizmom tokom juna, nakon čega su je podržali i poslanici u NSRS, te je stopiran bezvizni režim između BiH i Kosova.
Željka Cvijanović, kao i Milorad Dodik, predsjednik RS, nalaze se na listi sankcija Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
Iako je Evropski parlament više puta tražio uvođenje sankcija protiv Dodika, do toga nije došlo.
Na nivou EU za sankcije je potreban konsenzus svih 27 članica, a Mađarska se protivi sankcijama Dodiku.
