Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dan osnivanja ili 'otomanizacija' Sarajeva?


Još je neizvjesno hoće li 1. februar, kako je to predložio gradonačelnik, biti Dan osnivanja grada Sarajeva (na fotografiji)

Bosanskohercegovački režiser Dino Mustafić jedan je od prvih koji je javno reagovao na inicijativu gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake, da 1. februar bude proglašen Danom osnivanja grada, nazvavši je "otomanizacijom Sarajeva".

"Ta inicijativa gradonačelnika Skake historijski i politički je štetna i može imati dalekosežne posljedice. Sarajevo kao nasoebina, mada je to polje stručnjaka historiografa, postoji i u predotomanskom periodu. Postoji još od Butmirskih naselja, a postoji još u vrijeme srednjevjekovne države Bosne", kaže Mustafić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Još je neizvjesno hoće li 1. februar, kako je to predložio gradonačelnik, biti Dan osnivanja grada Sarajeva, budući da Gradsko vijeće još nije dobilo ovaj prijedlog i nije ga uvrstilo u dnevni red.

Gradonačelnik je, u oktobru prošle godine (2019.) pokrenuo je ovu inicijativu i zatražio da se o svemu napiše stručni Elaborat. No, umjesto Elaborata u javnu raspravu otišao je Nacrt odluke o utvrđivanju ovog datuma.

Koliko je izvjesno usvajanje inicijative?

Zamjenik gradonačelnika Sarajeva Milan Trivić kaže za RSE kako ne zna kada će Gradsko vijeće odlučivati o toj inicijativi. Procedura je, kako objašnjava, takva da nakon što je gradonačelnik pokrenuo inicijativu, dva zamjenika daju saglasnost i ta tačka dnevnog reda ide u Gradsko vijeće koje odlučuje o tom prijedlogu.

"Najavio sam da za ovu tačku dnevnog reda neću dati saglasnost. Onda sam, prema Statutu Grada obavezan da u roku od 48 sati dostavim svoje obrazloženje koje ide na Vijeće koje može da ga prihvati ili ne prihvati, odnosno da ga uvrsti ili ne u dnevni red. Međutim, taj prijedlog još nije upućen u proceduru", objašnjava Trivić i dodaje da će posljednju riječ dati Gradsko vijeće.

Ko je napisao tekst inicijative?

Nacrt odluke o utvrđivanju 1. februara kao Dana osnivanja Sarajeva temelji se upravo na Elaboratu stručne Komisije koju su činili samo historičari koji se bave osmanskim razdobljem bosanskohercegovačke historije. Na osnovu tog prijedloga vakufnama Isa-bega Ishakovića označena je kao osnivački akt grada Sarajeva.

Vakufnama znači darovnica, odnosno akt kojim Isa-beg Ishaković, koji je u to vrijeme bio sandžakbeg Bosanskog sandžaka, a koji je izgradio nekoliko objekata na prostoru današnjeg Sarajeva, daruje te objekte u javnu upotrebu stanovincima tog naselja. Njegova vladavina u Bosni je trajala od 1454. do 1463. godine.


Tvorci Elaborata, prema mišljenju, historičara Husnije Kamberovića tvrde da prije vakufname ne postoji nikakav urbani život u Sarajevu.

"Na prostoru današnjeg Sarajeva život ima znatno dublju tradiciju. Na primjer, Vrhbosanska nadbiskupija gaji sjećanje na katoličku Biskupiju i crkvu, koja je postojala prije osmanskog osvajanja ovdje. Nije crkva mogla postojati na prostoru koji nije naseljen. Nije to mogla biti ledina na kojoj niko nije živio. Zaboravlja se po mom mišljenju jedna ključna stvar, a to je da mi na neki događaj ne možemo gledati izdvojeno i u toku samo jednog vremenskog razdoblja", navodi Kamberović za RSE.

Nastaju li gradovi na osnovu akta?

Inicijativa da se ustanovi Dan osnivanja Sarajeva, izazvala je oštru raspravu među historičarima i intelektualcima.

U autorskom tekstu profesor Kamberović navodi da se diskusija o ovome prebacila na identitetska pitanja savremenog stanovnika Bosne i Hercegovine, i pri tome pojedinci koji su izrazili negativan stav prema toj ideji se proglašavaju osobama koje sve što je osmansko doživljavaju kao "drugost" odnosno nešto što je "strano u odnosu na supstancu bosanske povijesti".

Stećci u Kopošićima najljepši u državi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:43 0:00

On u razgovoru za RSE objašnjava da je zastupao drugačija stanovišta od historičara koji su radili na Elaboratu.

"Rekao sam da je pitanje da li se jedna vakufnama može uzeti kao datum osnivanja Sarajeva, ili bilo kojeg drugog akta, jer gradovi ne nastaju nekim aktom, već je to jedan duži proces. Mislim da mi u nauci ne možemo nagađati, to nauka ne trpi, politika to možda može, ali nauka mora biti precizna", kaže Kamberović.

Komisiju koja je radila na Elaboratu na osnovu kojeg je donijet Nacrt odluke o Danu osnivanja Sarajeva činili su dr. Aladin Husić, dr. Behija Zlatar i dr. Enes Pelidija.

Zašto 1. februar?

Profesor Aladin Husić za RSE kaže da je ovaj datum uzet prije svega zbog toga što je riječ o najstarijem spomenu imena grada Sarajeva u pisanim istorijskim izvorima. On tvrdi da je riječ o potpuno novom naselju koje je nastalo neovisno od bilo kojeg drugog naselja u bližoj ili daljoj okolini i sa vrlo precizno definiranim lokalitetom – riječ je o darovnici ili vakufnami.

"Niko ne spori da je u širem luku današnje sarajevske kotline bilo života i to je sasvim normalno. Ali govoriti o Sarajevu prije 1462. godine od Butmira do Bentbaše, to je malo neozbiljno", navodi on.

Na pitanje da li je u rad komisije koja je radila na prijedlogu odluke, trebalo uključiti i historičare koji se bave drugim razdobljima poput srednjevjekovnog ili rimskog doba Huskić je izričit da to nije bilo potrebno.

"Iz prostog razloga što time treba da se bave oni koji se bave tim perodom. Kao što se ja ne bih usudio baviti pitanjem novije povijesti. Sasvim je logično da u to pitanje budu uključeni oni koji se bave tim periodom u kojem nastaje jedno sasvim novo naselje", kaže on i dodaje da niko ne tvrdi da u prethodnim godinama nije ništa bilo, ali da je u ovom slučaju riječ o potpuno novom naselju iz kojeg se dalje širilo Sarajevo.

Šta će biti sa 6. aprilom?

Dino Mustafić smatra da vezati osnivanje grada, koje se geografski i historijski spominje i prije dolaska osmanlija, za taj period, nije prije svega pametno, niti je historijski tačno.

"Na posljetku mislim da je zavjera Gradske uprave u jednoj devalvaciji i degradaciji 6. aprila, tog fantomskog dana za odbranu i oslobođenje Sarajeva, kojim se Sarajevo na neki način vezalo ne rekao bih svojom voljom već iz više metafizičkih razloga za blisku prošlost, dakle za Drugi svjetski rat i za rat devedesetih", dodaje Mustafić.

Prema njegovim riječima kada se takvi datumi donose treba biti jako pažljiv, jer to i identitarno označava grad.

"Naravno da niko razuman ne želi da ospori značaj i značaj razvitka Sarajeva za vrijeme osmanlijskog perioda. Međutim, nigdje na svijetu nisam video da se može slaviti kao datum osnivanja grada, datum kada je jedna sredina i jedan narod pokoren", zaključuje Mustafić.

Sarajevo obilježava Dan grada 6. aprila, kada je oslobođeno u Drugom svjetskom ratu. Raspoloživi historijski podaci kažu da je "u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo svoje živote".

Četrdeset sedam godina kasnije, 6. aprila 1992. godine u Sarajevu je počela najduža opsada u modernoj historiji. Snage pod kontrolom vojske bosanskih Srba više od tri i po godine držale su Sarajlije u obruču pod stalnim granatiranjem i snajperskom paljbom.

Od početka rata pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civila, od kojih 1.598 djece.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG