Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hiljade predmeta o ratnim zločinima još uvijek na čekanju


Veliki broj osoba koje se sumnjiče da su počinile ratni zločin još uvijek je na slobodi, zahvaljujući prevashodno sporosti pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Svjedoci su, u međuvremenu, ili odselili u inostranstvo, ili su umrli, ili se ne mogu sjetiti događaja. Porodice žrtava su razočarane takvim odnosom pravosuđa, a najvećim krivcem smatraju bh. političare.

Devetnaestogodišnju M.M. iz Banje Luke koja se vraćala iz škole 1993. godine najprije su silovali, a potom i ubili vojni policajci u tom gradu. Ratnim zločinom slučaj je proglašen prošle godine, a porodica je o tome saznala iz sredstava javnog informisanja. Apsurd predstavlja činjenica da je tek 16 godina poslije tog ratnog zločina počelo suđenje pred banjalučkim Okružnim sudom. Jedna od svjedokinja kaže da je razočarana takvim odnosom pravosudnih institucija i države prema žrtvama koje zaslužuju poštovanje:

„Oni su nas pozvali na prvi pretres. Dobijete obavijest na adresu na koju niste kročili 14 godina, gdje ste i službeno odjavljeni - i dobijate poziv kao svjedoka na glavni pretres. Dakle, nemate ranije konsultacije, tužilac vas nije kontaktirao ranije. I tako je započeo taj proces.“

Zbog sporosti pravosudnih institucija u periodu od završetka rata do danas da pokrenu postupke protiv osoba koje su počinile ratne zločine veliki broj njih je na slobodi. Svjedoci su u međuvremenu ili odselili u inostranstvo, umrli, ili se ne mogu sjetiti događaja. Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra Sarajevo u proteklih 13 godina procesuirano je samo 445 osoba. Od tog broja 98 je procesuirao Haški tribunal, 135 Sud BiH, 142 osobe su procesuirane na području Federacije, 62 u Republici Srpskoj, a njih osam u Brčkom.

Nevjerovatno zvuči i podatak da u ovom trenutku Tužilaštvo BiH ima oko 5.000 predmeta u kojima su potencijalno osumnjičeni za ratne zločine. Predstavnik Centra Eldar Jahić:

Munira Subašić
„U tom smislu se postavlja pitanje da li je pravda zadovoljena i onda kada oni zbog kojih se parvda izvršava ne dožive tu pravdu, a to su, prije svega, žrtve ratnih zločina zbog kojih ta suđenja, na kraju-krajeva, se i vode.“

Dosadašnjim tempom procesuiranja ratnih zločina nezadovoljni su i u Udruženju „Majke enklave Srebrenica i Žepa“. Predsjednica Udruženja Munira Subašić kaže da je bilo političke i svake druge volje od završetka rata, svi ratni zločinci do sada bi bili kažnjeni:

„Često se desi da nama pošalju neke pozive, ne znaju za neke osobe, a one su umrle prije možda pet godina itd. Skoro su tražili dvije majke da budu svjedoci, a obadvije su umrle - jedna je umrla prije pet godina, a druga je umrla prije dvije godine.“


Problem sa svjedocima


Predsjednica Društva ugroženih naroda Fadila Memišević ne krije razočarenje zbog toga što entitetska tužilaštva nisu ništa uradila nakon rata u Bosni i Hercegovini kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina. Zbog toga 15 godina kasnije sve je manje svjedoka koji su spremni da daju iskaz i svjedoče u pojedinim predmetima:

Fadila Memišević, Foto: Midhat Poturović
„Ja imam slučaj da neće da razgovaraju, boje se, preko telefona. Mogu vam reći konkretan slučaj - imam kontak sa jednom dragom osobom koja je bila u logoru, živi u Prijedoru. Mi kad razgovaramo, razgovaramo u šiframa. Sve će biti manje svjedoka koji će biti spremni, nažalost, da daju izjave, a oni koji su činili užasne zločine biće na slobodi - i to je latentna opasnost za stabilan mir u regionu.“

Iako porodice žrtava najčešće za sporost procesuiranja ratnih zločina krive državno Tužilaštvo, u toj instituciji ističu da je to kriva adresa s obzirom na činjenicu da je Odjel za ratne zločine formiran tek prije četiri godine. Navode i kako već godinama ukazuju na to da treba donijeti državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina kako bi se omogućilo i drugim pravosudnim institucijama da efikasnije rade svoj posao.

I u Tužilaštvu BiH, kaže portparol Boris Grubešić, se svakodnevno suočavaju sa problemom koji se javlja kada su u pitanju svjedoci, ali i optuženi:

„To je problem na koji mi upozoravamo, jer smo se mi već susretali sa takvim situacijama da pošaljemo poziv svjedoku ia da budemo obaviješteni da je u međuvremenu osoba preminula. Također, pojavljivali su se slučajevi određenih osumnjičenih za kojima smo tragali i za koje se ispostavi da su prije godinu ili dvije preminuli. I zbog tog problema, kao i problema velike raseljenosti svjedoka koji ne žive više u BiH...“

To što entitetske pravosudne institucije godinama izbjegavaju da procesuiraju ratne zločine nije samo njihova već i krivica bosanskohercegovačkih političara. Njihova odgovornost je, smatraju porodice žrtava, najveća. To potvrđuje i činjenica da do sada nisu ni izdavali novac za finansiranje pravosudnih institucija na lokalnom nivou, pa se dešava da u mjestima gdje je tokom devedesetih godina prošlog vijeka zločin počinjen, nije pokrenut niti jedan postupak protiv osumnjičenih za ta djela.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
U istočnoj Hercegovini zaustavljeno procesuiranje ratnih zločina
Sarajlije traže da Veselinu Vlahoviću sudi u BiH
Vasiljković po nalogu SDB-a devedesetih poslan u Hrvatsku

Srebreničani nastavljaju tražiti pravdu pred Višim sudom u Holandiji
Svjedočenje o haškoj istrazi srebreničkog genocida
Karadžić je nacionalno pitanje oko kojeg su u RS svi jedinstveni

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG