Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Noć vještica ili Lučindan


Ilustrativna fotografija

Prije Drugog svjetskog rata, u Jugoslaviji su se praznovali, uglavnom, vjerski značajni datumi. Poslijeratnih decenija, glavnim praznicima su obilježavani datumi koje je baštinila Komunistička partija.

Uvođenjem višepartizma, nestali su Dan Republike, Dan Borca, Dan mladosti...

Ostali su Dan žena i Prvi maj, ali su se ljudi, uglavnom okrenuli vjerskim praznicima, a kao univerzalni praznik, ostala je Nova godina.

Međutim, zadnjih godina, pojavili su se novi praznici koji postaju sve popularniji - Sveti Valentin, odnosno, Dan zaljubljenih i Noć vještica. Zaživjeli su i neki običaji, kao što je Crni petak, kada trgovci agresivno nude velike popuste, a potrošači grozničavo nastoje da ih iskoriste.

"Sviđa mi se što su i kod nas počeli da se praktikuju ti zapadnjački običaji", kaže mlada Podgoričanka Ivana koja je primjetila da je, upravo prethodna Noć vještica u Crnoj Gori obilježena kao nikada prije.

"Srela sam maskiranu đecu. Bili su maskirani u vještice, baba roge i vampire. Tražili su mi slatkiše, baš kao u filmovima", ispričala je Ivana.

Ako se zna da je jedina predstava Djeda Mraza koju danas poznajemo zapravo opšte prihvaćena kreacija Koka Kole još iz 30-ih godina prošlog vijeka, prihvatanje praznika i pratećih simbola nije novost.

To znači da osim "zašto" treba postaviti i pitanje "zašto sada" zapadnoevropsko-američki praznici postaju sve popularniji.

Književnik Balša Brković, za RSE kaže da u tome nema ništa novo, ali da je to ipak čvrsto povezano sa civilizacijskim kursom koji je društvo sebi odredilo.

Balša Brković: Kada bismo probali da dosegnemo naše autentične praznike, završili bi u zoni paganstva
Balša Brković: Kada bismo probali da dosegnemo naše autentične praznike, završili bi u zoni paganstva

"Ako se krećete prema jednom civilizacijskom modelu, prema kom idu sva ova balkanska društva, ili se tako bar deklarišu, onda je jedna od pratećih pojava tog fenomena upravo i promjena "slike praznika", odnosno, simboličkih prioriteta, a praznici su oduvijek bili i to", rekao je Balša Brković koji retorički pita – šta bi bilo kada bi smo probali da dosegnemo "naše autentične praznike".

"Završili bi u zoni paganstva kada su praznici bili vezani za komunikaciju čovjeka i prirode", zaključuje Brković.

Da li je prihvatanje praznika koji su tradicionalni za zemlje zapadne Evrope i SAD, a ovdje nov običaj, znak da žitelji ovih prostora ne mogu da odole primamljivoj estetici zapada koji je ovdje, decenijama unazad, bio simbol boljeg života i tako popunjavaju praznine, ovdašnjoj kulturi nedostajućim tradicijama?

Psiholog i komunikolog Radoje Cerović za RSE kaže da se radi o "kulturnoj globalizaciji".

"Mediji koji su moćniji nego ikada u istoriji obavljaju svoj dio posla", rekao je Cerović dodajući da u takvim okolnostima odvija poznat i stari koncept, ali sada brže nego ikad.

"Dominantni kulturni uticaji u određenoj mjeri potiskuju postojeće kulturne koncepte", kaže Cerović.

"Karneval nije lokalna tradicija. On dolazi iz katoličkih zemalja, odnosno, zapadnog svijeta, a dominantan je karneval u Veneciji. Mi imamo sličan običaj – poklade, čiji učesnici na sebi nose ovnujske kože, a na glavama imaju zastrašujuće životinjske maske i zvone, takozvanim, čaktarima. Sad pitam – koji je od ova dva običaja, u današnjim, modernim uslovima jednostavnije promovisati. Koji je osuđen da bude manje interesantan?

Da li zbog toga treba da prihvatimo teoriju zavjere koja stoji iza zapadnog koncepta karnevala, ili se radi o činjenici da bi i te poklade, uz izvjesnu modernizaciju, mogle da imaju "pravo državljanstva" u kulturnom prostoru Crne Gore i okruženja", pita se Cerović.

Crni petak – dan velikih popusta i rasprodaja, iako pomalo "baksuznog" imena, veoma je popularan.

Ipak, ima i onih koji se pitaju – da li je to još jedan "marketinški trik" koji nam je ubačen sa zapada.

Radoje Cerović kaže da se radi o "jednoj vrsti ekonomsko-kulturne ekspanzije".

"Ne mislim da je Crni petak jedini primjer. Kupovanje skupih poklona za Božić, izlasci u restoran ili kupovina poklona za Svetog Valentina, ženski crveni veš za Novu godinu... ne pripadaju tradicionalnom konceptu, ali veoma pogoduju određenim komercijalnim aspektima i onda biznisi to "bustuju", odnosno, promovišu kao tradiciju, kao nešto interesantno", kaže Cerović koji smatra da će to "osim kao posljedica kulturne ekspanzije, biti i posljedica izvjesnih ekonomskih interesa koji veoma malo uvažavaju granice: državne, nacionalne, kulturne..."

Novi praznici, kulturni uticaji... Ako kultura determiniše identitet jedne nacije, ovi pojmovi mogu otvoriti pitanje neželjenih efekata.

Književnik, Balša Brković ne vidi nikakve moguće negativne posljedice.

"Mogao da negoduje neki nacionalni kulturološki čistunac – da je to nešto strano "našoj" kulturi. Radi se samo o načinu na koji elite propisuju društvenu poziciju", rekao je Brković

"Kad je Dan zaljubljenih, sve je lijepo", kaže sredovječni Rade iz podgoričkog naselja Zabjelo kome je, prema sopstvenim riječima, važno samo "da se ljudi druže i da cvjeta ljubav".

Sveti Valentin i Noć vještica se poklapaju sa pravoslavnim svecima Svetim Trifunom i Svetim Lukom.

Psiholog i komunikolog, Radoje Cerović napominje da bi, kao što je potrebno razumjeti tekuće kulturne i civilizacijske procese, trebalo imati razumijevanja i za sve koji imaju negativan odnos prema novim praznicima koji nemaju utemeljenje u ovdašnjoj istoriji, kulturi i tradiciji.

"Nema sumnje da će konzervativnija populacija ovaj proces doživjeti kao negativan, a liberalna objeručke prihvatiti, ali je bitno shvatiti da se radi o neminovnom procesu. Ako je očuvanje tradicionalnih sadržaja važno, onda bi ih društva koja ih tako vrednuju moraju marketinški podržati", kaže Cerović koji napominje da "u ovom trenutku, moćna anglo-saksonska društva to rade na najefikasniji način".

"Mi u tome ne treba da tražimo osvajačku dimenziju, već da shvatimo da se radi o prirodnom procesu kulturne dominacije na globalnom planu", zaključuje Cerović.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG