Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novi pravopis - ali ne i u praksi?


Promena pravopisa zasnovana na principu - “Piši kao što zboriš - čitaj kako je napisano”
Umjesto 30, koliko ih je do sada bilo u zvaničnoj upotrebi, u Crnoj Gori se sada koristi 32 slova, odnosno, glasa. Međutim, ni pola godine nakon ozvaničene upotrebe, državne institucije i mediji ih ne koriste, osim rijetkih izuzetaka.

Novi crnogorski pravopis, objavljen polovinom jula, ima 32 slova i zasniva se na principu “piši kao što zboriš - čitaj kako je napisano”. Pravopis je uradila tročlana ekspertska grupa, koju su činili profesor Milenko Perović, profesor Ljudmila Vasiljeva iz Ukrajine i hrvatski lingvista, profesor Josip Silić.

Profesorka Zorica Radulović, članica Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, ipak sumnja da će promjena pravopisa značiti i promjenu u praksi.

"Postoje dvojna rješenja, i svako će uzeti onaj koji mu najviše odgovara. Vrijeme će pokazati koji je način bolji. Nijesam nešto posebno osjetila da zaživljava i mislim da će se to sve vratiti opet na staro. Možda ima jedan broj ljudi, desetak posto, koji će prihvatiti ta nova slova i novi pravopis. Nijesam sigurna čak ni to", smatra Radulović.

Glasovi "ś" i "ź" su i do sada bili u velikoj mjeri bili u upotrebi u živom govoru, međutim, ne i u formalnom. Gramatika i školski pravopis još nijesu urađeni, a prema usvojenom, novom pravopisu nova-stara slova ś i ź su dubleti, što znači da je sada ispravno – i djed i đed, i sjutra i śutra, tjerati i ćerati, ili zjenica i źenica. Do sada nije registrovana značajnija promjena u jezičkom izražavanju predstavnika državnih institucija, osim u slučaju kabineta predsjednika parlamenta.

Šef kabineta predsjednika Skupštine Raško Konjević kaže da poštovanje pravopisa smatraju svojom obavezom.

"To je bazirano na onome što jeste crnogorski pravopis koji je usvojen i objavljen u "Službenom listu" 30. jula ove godine i mi smo smatrali kao našu obavezu da ono što je zapisano i mogućnosti koje su zapisane u pravopisu, a tiču se primjene crnogorskog jezika, pravopisa koji je definisan u tom aktu koji je objavljen u "Službenom listu" primijenimo, jer na to smo prosto obavezni, s obzirom da je to usvojeni akt od strane Vlade Crne Gore", tvrdi Konjević.

VRIJEME NAM JE DALO PRAVO

Štampani mediji se pridržavaju dosadašnje prakse i ne koriste "ś" i "ź", čije bi uvođenje, pored jezičkog, vjerovatno iziskivalo i određena tehnička prilagođavanja. Međutim, to vjerovatno, za one koji to žele ipak ne predstavlja značajan problem. Danka Barović, šef stručne službe Matice crnogorske, kaže da su se novija izdanja njihove publikacije, već realizovala po novom pravopisu.

"Matica crnogorska radi i publikuje svoja izdanja prema pravopisu crnogorskog jezika i nabavili smo i tastature sa crnogorskom abecedom i azbukom,a otkad je Vlada objavila pravopis u "Službenom listu" to je obavezujuće za sve službene institucije u Crnoj Gori, pa i za Maticu crnogorsku", kaže Barović.

Elektronski mediji, do sada, uglavnom ništa nijesu mijenjali. Među televizijama, izuzetak predstavlja TV IN. Urednik informativnog programa IN televizije Rajko Šebek kaže da je za njih formalizacija značila otvaranje mogućnosti.

"Onog trenutka kada je ozvaničen pravopis i rječnik crnogorskog jezika i urednicima i novinarima je dato na slobodu da mogu koristiti taj rječnik. Da li će i na koji način koristiti dublete takođe je ostavljeno urednicima i novinarima da ih koriste. U samom početku, kao i u bilo kakvom poslu, osjetili smo da možda postoji neki problem ili negativne reakcije, međutim, jezik je fluidan tako da se narod već privikava na ono što bukvalno svakodnevno čujemo u svakodnevnom razgovoru", objašnjava Šebek.

Pravi pionir u korišćenju glasova "ś" i "ź" je ustvari podgorički radio Antena M, čiji direktor i glavni i odgovorni urednik Darko Šuković kaže da je to potpuno u duhu ovog Radija. “Vrijeme nam je samo dalo za pravo”, kaže Šuković i dodaje:

"Ono što je tipično za Antenu M je da, osim što je poštovala neke univerzalne standarde i vrijednosti, pokušavala da se za neka svoje viđenja u Crnoj Gori izbori i da nametne neke stvari koje nijesu bile standard, a po našem mišljenju je trebalo da budu. Upravo se o tome radi i u ovom slučaju. U samom našem programu smo koristili i izgovarali i ś i ź. Nijesmo imali nikakvu namjeru da nekoga time impresioniramo, ili nerviramo. Jednostavno, to smo zvali normalnim i prosto smo to smatrali dijelom nekakve crnogorske jezičke specifičnosti, dijelom crnogorske kulture".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG