Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Makroekonomista za ukidanje glasova starima


Jedan od mlađih hrvatskih makroekonomista, doktor Ante Babić, smatra da bi se gospodarska situacija u Hrvatskoj popravila i uskraćivanjem prava glasa osobama starijima od 70 ili 80 godina, budući da stari ljudi i umirovljenici čine najveći dio biračkog tijela u Hrvatskoj, pa su zbog njihova glasovanja, smatra Babić, politički i ekonomski programi pretjerano usmjereni ka zadovoljavanju njihovih želja, što je jako opteretilo državni proračun, a povećalo i vanjski dug zemlje.

U umirovljeničkim udrugama, Babićev stav su ocijenili diskriminacijskim i fašističkim, a psiholozi i građani ističu da je u Hrvatskoj, općenito teško biti star.

„Cinično - Mislim da je to u redu.“
„Mislim da bi nas trebalo poslati u plinsku komoru.“
„Oslobodi me Bože. Na sva ograničenja koja imamo, još nam samo to trebaju ograničiti. Kako ga nije sram tako nešto reći?!“
„Gdje god da dođete, svuda vam ograničavaju prava. Osoba starije životne dobi ne može dobiti kredit, ne može dobiti ništa.“

Unatoč zgražanju i oštrim kritikama iz umirovljeničkih udruga, nezavisni ekonomski analitičar Ante Babić ponavlja svoj stav i pojašnjava da govori s ekonomskog stanovišta. Ne odustaje od ideje da bi se hrvatskim građanima, starijima od 70 ili 80 godina, trebalo uskratiti pravo glasa:

„Mislim da to mogu reći, bez obzira kako su oštro krenule umirovljeničke udruge na mene jer sam ih pogodio u žicu. Smatram da po Ustavu imam pravo iznijeti svoj stav. Naša populacija je sve starija, prenaglašavajući potrebe starijeg stanovništva, samo zbog toga što oni do kraja života imaju pravo glasa.“


Dakle, ističe Babić, biračko pravo bi imali građani od 18 do 70 godina, a nakon što napune 70 godina, za sve bi bio obavezan liječnički pregled, kojima bi se ocjenjivala sposobnost pojedinaca, kao kod korištenja vozačkih dozvola. Tvrdi da slično iskustvo u nekim američkim državama već postoji, da Hrvatska ima staro stanovništvo i da treba iznaći model kako rasporediti moć i utjecaj biračkog tijela na političare:

„Cijeli problem nastaje u tom smislu da se političari dodvoravaju umirovljenicima i njihovoj moći da biraju. Već u zadnjih par godina, zbog povrata duga umirovljenika i ostalih povećanja, ono što su umirovljeničke udruge uspjele iskamčiti od političara, je dovelo do toga da su povećali potrošnju proračuna toliko da je djelomično i zbog toga uveden i harač i povećan je vanjski dug.“

Ovakva Babićeva gledišta, Hrvatska stranka umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske, najoštrije osuđuju. Poručuju da nisu oni pokrali mirovinske fondove devedesetih, niti otjerali stotine tisuća ljudi s radnih mjesta u mirovinu i doveli omjer zaposlenih i nezaposlenih u Hrvatskoj u katastrofalan odnos, skoro 1:1. Besramno malim mirovinama ponizili su umirovljenike, a sad im, kaže predsjednik Sindikata, Stjepan Krajačić, žele uzeti i pravo glasa:

„Ne znam ko mu je dao doktorat. Što je njemu osnovna ideja? Da minira starije osobe i glasače? To bi bila diskriminacija prema starijim osobama.“

Glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika, Branka Valentić, ocjenjuje da je riječ o dobnoj diskriminaciji, koja je podjednako opasna kao i plasiranje rasističkih ili seksističkih poruka:

„Mi to stvarno smatramo nečim što se može poistovjetiti sa oblikom fašizma. To je blisko seksizmu i rasizmu. Svakako je riječ o pokušaju diskriminacije. Čovjek, koji je to izgovorio, je pri tome član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Čovjek je član nekog tijela koje bi trebalo davati savjete kako ćemo odgojiti mlađe generacije. E pa, ako je to način kako ćemo odgojiti mlađe generacije, onda ne znam gdje smo.“


Psihologinja Mirjana Krizmanić naglašava kako u Hrvatskoj općenito nije lako biti star:

„Kao da je sramota biti star. Kao da je to neka kužna bolest koja je čak možda i priljepljiva. To je jedna fašistoidna ideja. Njegova argumentacija ne stoji. Mi nismo društvo koje bi se orijentiralo prema potrebama starijih ljudi. Pouzdano znam da se već iza 65. godine čak ne liječe neke bolesti kod starijih ljudi. Ne daju im se neki lijekovi jer su prestari, a sada bi starcima oduzeli pravo glasa. Nešto strašno! Nešto tako sramotno da se bojim da će se svijet zgroziti na to jer to još nisam čula. Ne znam kulturu u kojoj se starci tako preziru kao kod nas, ali sigurno još ima koja ovdje na Balkanu.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG