Dostupni linkovi

Bošnjaci iz Sandžaka pozvani na bojkot popisa


Novi Pazar - ilustracija
Novi Pazar - ilustracija
Uoči oktobarskog popisa stanovništva u Srbiji, nakon Albanaca sa juga Srbije i Bošnjaci iz Sandžaka pozvani su na bojkot. Nezadovljstvo je zbog toga što su formulari napisani samo na srpskom jeziku, samo na ćiriličnom pismu, zato što su među popisivačima pretežno Srbi, čak i u sredinama u kojima je 90 odsto stanovništva druge nacionalnosti.

Postoje i sumnje u objektivnost zbog iskustva sa poslednjim popisom kada je, kako tvrde čak i oni koji ne pozivaju na bojkot, umanjivan broj građana koji ne pripadaju većinskom srpskom narodu. Vlast smatra da građani neće slediti ove pozive jer štete njihovim interesima i da, barem što se Sandžaka tiče, neće slediti pozive na bojkot.

Bošnjačko nacionalno vijeće koje ne priznaje nadležno ministarstvo u Beogradu pozvalo je Islamsku zajednicu, Narodno vijeće Sandžaka i druge nacionalne organizacije i institucije da se uključe u bojkot predstojećeg popisa stanovništva.

Ovu informaciju je saopštio muftija Muamed Zukorlić jedan od dvojice verskih vođa podeljene islamske zajednice Sandžaka. Za RSE razloge za poziv na bojkot popisa koji počinje 2. oktobra objašnjava Samir Tandir, predsednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

“Zato što su popisni listići štampani isključivo na srpskom jeziku, a suprotno Ustavu i zakonu Srbije koji garantuje službenu upotrebu bosanskog jezika i pisma. Takođe i zbog negativnih iskustava iz nekih ranijh popisa na kojima je, shodno pouzdanim informacijama koje posedujemo, falsifikovan rezultat popisa, umanjen broj upisanih Bošnjaka”, kazao je Tandir.

Snežana Lakićević iz Zavoda za statistiku tvrdi da je sve urađeno u skladu sa Ustavom a zašto nema listića na jezicima manjina, objašnjava čisto tehničkim razlozima.
Ljajić: Ovo je politički čin koji, na svu sreću, neće proizvesti ni pravne ni političke posledice.

“Prema Ustavu u upotrebi je srpski jezik i ćirilično pismo i mi smo taj član Ustava ispoštovali sa tim što smo dozovolili da se popisni obrasci ispunjavaju i latinicom. Problem je što koristimo softver za optičko prepoznavanje slova i brojeva, pa je komplikovano već samo prepoznavanje dva pisma, a kamoli više jezika. Ako imate ručnu obradu, kao što će uraditi Makedonija ili Crna Gora, nije nikakav problem prilagoditi tastaturu bilo kom jeziku. Ali ako koristite ovaj optički softver koji je koristila Hrvatska, Belorusija, Indija, Švajcarska, Engleska, SAD, onda jeste problem broj jezika na kom upisujete odgovore”, kaže Lakićević.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić izjavio je da bi eventualni bojkot
predstojećeg popisa stanovništva išao samo na štetu građana koji u njemu ne učestvuju i onih koji pozivaju na bojkot.

“Ovo je politički čin koji, na svu sreću, neće proizvesti ni pravne ni političke posledice jer će građani i narod Sanadžaka sasvim sigurno učestvovati u predstojećem popisu stanovništva”, ocenjuje Ljajić.

Pravno nevidljivi

Aida Ćorović iz nevladine organizacije Urban in ne spori da postoje problemi u vezi sa budućim popisom, ipak na naše pitanje da li će poziv Muameda Zukorlića na bojkot slediti većina Bošnjaka u Sandžaku, odgovara:
Aida Ćorović

“Neće, neće bojkovati jer Zukorlić nema tu vrstu uticaja ali će se sigurno, čak i njegovi oponenti, složiti da je jako važno da popis bude urađen korektno. Ja sa sigurnošću mogu da tvrdim da poslednji popis 2002. godine nije urađen kvalitetno, da je jedan veliki deo Bošnjaka tada bio zanemaren. Preskočena su čitava naselja, pa je Novi Pazar po popisu imao 80-ak hiljada stanovnika a zna se da je tada bilo preko sto hiljada.”

Početkom septembra skupština albanskih odbornika tri opštine na jugu Srbije, Medveđe, Bujanovca i Preševa takođe su doneli odluku o bojkotu popisa. Razlog su primedbe na jezik na kome su štampani formulari, na mali broj popisivača iz redova Albanaca, ali i problem takozvanih pravno nevidljivih Albanaca, onih koji su izbegli za vreme rata na Kosovo i koji su trbuhom za kruhom otišli u druge evropske zemlje. Narodni poslanik Riza Halimi kaže da bi takav popis bio nekompletan.

“Imamo pravno nevidljive Albance. A to znači da su dosad imali lične karte i prebivalište ali zato što su izbegli na Kosovo za vreme ratnog stanja, oni u poslednjih godinu dana ne mogu da dobiju novu ličnu kartu, novi pasoš, a dosta njih gubi pravo na prebivalište. Uopšte se nije razmišljalo o tome šta ćemo sa tim građanima, kako ćemo njih popisati. A šta ćemo sa ovima koji su sada po Evropi i koji će se uskoro vratiti, o njima se uopšte ne razgovara”, kaže Halimi.

Ministar Ljajić kaže da Albanci sa juga Srbije ne žele da izađu na popis jer će se tako saznati da je veliki broj njihovih sunarodnika iz tri opštine otišao da živi u inostranstvo ili na Kosovo.

“Taj bojkot treba da prikrije stvarni, procentualni odnos stanovništva na području ove tri opštine a drugi razlog je čisto političke prirode da se skrene pažnja na problem i pitanje juga Srbije u kontekstu pregovora koji se vode između Beograda i Prištine."

Na pitanje našeg novinara Zorana Glavonjića da li će država na bilo koji način reagovati na ove najave bojkota, Ljajić je odgovorio: "ja mislim da država uopšte ne treba da reaguje”.

Popis stanovništva koji treba da, kako država poručuje, odgovori na pitanja “koliko nas je, ko smo, gde i kako živimo” prevedeno je iz građanske, civilizacijske sfere u političku. Što krivicom države koja ignoriše probleme manjina u osetljivim područjima kakva su i Sandžak i jug Srbije, što krivicom nacionalnih lidera koji svaki, pa i ovaj povod koriste za sopstvenu političku promociju.
XS
SM
MD
LG