Dostupni linkovi

Povratak episkopskog sjedišta i poziv raseljenima


Sjedište eparhije u Mostaru
Povratak Srba u Mostar započeo je prije dvanaest godina. Zbog teških uslova života, tek 9000 povratnika odlučilo je u svojim domovima ostati.

Goran Kosanić među prvima se vratio u Mostar. Iako je porodična kuća obnovljena, i danas, deset godina nakon povratka, on i supruga su nezaposleni, na njihova prijeratna mjesta primljeni su drugi.

„Najteži je povratak u grad. Bez obzira na moju školu, bez obzira na supruginu školu, svi smo nezaposleni. Malo se bavimo nekim privatnim poslovima“, priča Kosanić.

Da se u Mostaru teško živi, kaže nam i Nikola Milović iz mostarskog prigradskog naselja Vrapčići. Djeca su i dalje u Švedskoj jer je posao u Mostaru teško dobiti, ne samo za pripadnike srpskog naroda.

„Tako bi se rado vratile i one da imaju posao. Ja sam to mogao uraditi što imam penziju, kolika je i kakva je. One to nemaju i ne mogu“, objašnjava Milović.

Kovač: moram reći da je politička klima u poratnim godinama bila mnogo bolja i prihvatljivija za povratnike nego što je to danas.
Drago Kovač
, sekretar Ministarstva ljudska prava i izbjeglice BiH kaže kako Mostar nije usamljen primjer. Od prijeratnih 500.000 Srba, na područje Federacije vratilo se nešto više od 50.000. Posebno naglašava:

„Ja moram reći da je politička klima u poratnim godinama bila mnogo bolja i prihvatljivija za povratnike nego što je to danas. Posebno u ovom mandatnom periodu je najmanji stepen povratka, iako je najviše izraženo zahtjeva za povratak, iako smo mi izdvojili najveća sredstva. Bilo je dosta ratne retorike, i sve je to, u dobrom dijelu, ljude zbunjivalo.“

Mostar je, nakon gotovo dvije decenije, ponovo postao sjedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. Nadu da će se stvari u Mostaru končano početi mijenjati, mostarskim Srbima, ali i svim ostalim građanima Mostara, vratio je episkop zahumsko-hercegovački, vladika Grigorije, koji je nakon 18 godina svoje sjedište iz Trebinja izmjestio u Mostar, uputivši poziv mostarskim Srbima da se vrate u svoj grad. Predvodeći svetu liturgiju, vladika Grigorije je poručio:

„Kao što je crkva, pred kojom se nalazimo, ukopana duboko u zemlju, tako smo i mi čvrsto ukorenjeni u ovom gradu. Bez Srba, kao i bez Hrvata i bez Bošnjaka, ovaj grad ne bi bio to što jeste – simbol stapanja raznolikih kultura, tradicija i duhovnosti. Zato danas, sa ovog mesta, pozivam sve pravoslavne porodice da se vrate i obnove svoje domove, kako bi svedočeći veru u Hrista i čuvajući ljubav prema bližnjima, u miru nastavili da žive u gradu u kojem su rođeni njihovi djedovi i očevi.“


Gospodarska konferencija

Koliko je povratak episkopskog sjedišta značajan za Mostar, najbolje svjedoči veliki broj vjerenika iz svih dijelova svijeta koji su se okupili na svečanom događaju. Poput Gorana Kosanića i Nikole Milovića, i Marica i Ranka Gajević su mišljenja kako bi povratak vladike i srpske zajednice u društveni život Mostara mogao potaknuti i političare da se konačno pozabave statusom srpskog naroda u Hercegovini.
Vladika Grigorije u Mostaru

„Iako nismo ugroženi, osjećamo veću sigurnost. I radost nam je velika što nam se vladika vratio. Omladina je shvatila da opet postoji život za Srbe u Mostaru. I vratiće se, sigurno“.

„Nemamo šta draže da kažemo. Kad vidimo ovaj skup i dolazak puno ljudi, i povratak, sve nam je drago. Teško mi je da pričam.“


Oko 300.000 konvertibilnih maraka kantonalna Uprava za izbjegle i raseljene osobe osigurala je prošle godine za obnovu kuća i održavanje kolektivnih centara. Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić priznaje kako se radi o simboličnim sredstvima koji ne mogu jamčiti stvaranje uslova za održivi povratak. Veću finansijsku podršku očekuje od donatorske konferencije koja bi se narednog mjeseca trebala održati u Mostaru.

„Prije svega, Grad Mostar je obećao određena sredstva za obnovu Saborne crkve i on će svoje obećanje ispuniti. Što se tiče povratnika, ono što mi možemo učiniti, to je svakako dobra suradnja sa dva ministarstva iz Federacije i Republike Srpske. Na taj način mi uistinu pomažemo povratnicima, prije svega da obnove svoje domove. Isto tako, pripremamo jedan projekat u kojem ćemo pokušati pomoći svim Mostarcima, ne samo Srbima, nego svima, jer teška ekonomska situacija i velika nezaposlenost je upravo nešto što nam kaže da trebamo poduzimati neke mjere, iako, nažalost, to nije nadležnost Grada. Svakako ćemo se potruditi već u narednom mjesecu i imati jednu gospodarsku konfereciju, da vidimo u kom pravcu možemo najbolje da pomognemo našim sugrađanima“, naveo je Bešlić.

Povratak Srba u Mostar počeo je još prije dvanaest godina, a zajedno s narodom u dolinu Neretve vratili su se i pravoslavni sveštenici koji su počeli obnovu porušenih hramova i manastira.

Zadnjih godina obnovljena je Stara pravoslavna crkva u Mostaru, manastir Žitomislići, djelimično je obnovljena crkva u Bijelom polju, a prošle godine počela je obnova Saborne crkve u Mostaru. Tokom 2010. godine registrovano je 1.250 zahtjeva Srba za povratak u Mostar.
  • Slika 16x9

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG