Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo povećali su primanja najmanje za 300 eura, a sve pod krinkom zakonskog usklađivanja sa platama poslanika u Parlamentu Federacije BiH. Time bi mogli pokrenuti i talas povećanja primanja u drugim kantonima, te na federalnom nivou. Sve se to događa u vrijeme kada se najavljuju uštede za obrazovanje, zdravstvo i invalidnine, a MMF se protivi svakom povećanju primanja. Dok svoje prihode uvećavaju za prosječnu plaću policajca u Kantonu, u Sarajevu vlada potpuni kolaps - kantonalno preduzeće GRAS i dalje ne vozi, nema novca za lijekove u Kliničkom centru, a penzije se isplaćuju u nekoliko navrata.
Pridružili su se tako kantonalni zastupnici onim na drugim nivoima vlasti, naročito državnom, gdje je prosječna plaća veća od 2.000 eura. Sve to, upozoravaju stručnjaci, dovešće do potpunog kolapsa budžete na svim nivoima, jer najveći dio novca upravo ide na plaće izabranih zvaničnika.
„Sad smo samo uskladili plate državnih službenika i namještenika na osnovu federalnog zakona. Žive u istom gradu, u iste prodavnice ulaze, iste režije plaćaju itd.“
Zbog ovih razloga, kako navodi ministar finansija Kantona Sarajevo Muhamed Kozadra, profesionalni poslanici u Skupštini KS zaslužuju veću platu za najmanje 600 KM kako bi bili usklađeni s onima na federalnom nivou.
U zemlji u kojoj 70 posto budžeta odlazi na administrativni aparat, odnosno njihove plaće, zastupnik Naše stranke u Skupštini KS Predrag Kojović ovu odluku nazvao je arogantnom i bezobraznom, te je kritizirao na samoj sjednici.
„Ova odluka samo još više povećava javnu potrošnju. Ovo su razlozi zbog kojih se zadužujemo kod MMF-a i kod komercijalnih banaka“, naglasio je Kojović.
Prema mišljenju većine, očito je sadašnja plata, koja uz paušal i topli obrok iznosi više od 2.300 KM, nedovoljna da bi se preživjelo, pa bi plata u prosjeku trebala iznositi između 2.600 i 2.800 KM. Pri tome, prošle godine, zbog političkih igranki sarajevska skupština nije radila puna četiri mjeseca. Kojović je naveo i da strahuje kako će val povećanja primanja, koji je krenuo iz Kantona Sarajevo, neminovno zapljusnuti i ostale nivoe, a naročito federalni parlament.
„Kad je Vlada uvidjela da će to rezultirati povećanjem plata poslanicima, morala je pronaći način da se to povećanje ne odnosi na uposlanike. Ja se plašim da sad pogledam ček - ja sam zaposlen u Domu naroda FBiH i pretpostavljam da će i tamo doći do sličnog povećanja.“
Građani životare
Paralelno, više od 70 hiljada ljudi u Sarajevu je nezaposleno, privreda je u kolapsu, kao i većina kompanija kojom rukovode upravo Kanton i njegove institucije. Analizu trošenja budžetskih sredstava nedavno je radio Almir Terzić, koji kaže:
„Možemo reći da je umjesto toga Vlada KS trebalo već odavno da podnese ostavku s obzirom da sedam dana nije bila u stanju da građanima Sarajeva omogući osnovni uvjet egzistiranja, a to je javni prevoz. Imamo u posljednje vrijeme jako poražavajuće signale iz KS koji se hvali da je proveo presudu Evropskog suda za ljudska prava, a istovremeno u upravne i nadzorne odbore imenuje bliske srodnike ministara i poslanika u Skupštini.“
Dok zastupnici žive kako hoće, građani žive kako moraju.
Pod isti zakon o plaćama državnih službenika, namještenika i izabranih zvaničnika potpadaju i policajci. Njima bi se, paradoksalno, plata čak i smanjila, dok je zastupnička povećana za čitavu osnovnu platu policajca.
„Oko hiljadu je policajaca, njihova primanja su 777 maraka, plus 30 posto na ovlaštenja koja policajac ima i to je negdje oko 900 maraka. A tamo su plate oko 1450 maraka. Mi bismo bili sretni da policajci, ljudi koji štite iste te dužnosnike imaju makar takva primanja“, kaže predsjednik sindikata Policije KS Nedžib Đozo.
Po zakonu, i ostali bi kantoni trebali postupiti po principu sarajevskog. Jedan od takvih je i Bosanskopodrinjski, u kojem navode kako niti je vrijeme, niti se može povećati plata, iako je bilo pokušaja. Dževida Mujković, šef kluba poslanika SDP BiH u skupštini ovog kantona:
„Naš cilj je bio da se ide na zapošljavanje. Druga stvar o kojoj smo razmišljali jeste da su te plate u odnosu na plate oni koji rade u privredi veće. Prema tome, kad nas privreda bude uspjela pratiti, i sve budžetske korisnike, onda treba ići na povećanje.“
Postupak kojim će se prije ili kasnije rukovoditi i drugi pravda se poznatom rečenicom koja je Federaciju BiH svojevremeno dovela do propasti - „Sve po zakonu“. Terzić navodi kako će neminovno zbog MMF-a plate ipak morati sniziti, ali:
„Plaće u obrazovanju i zdravstvu će biti smanjene i to će djelatnici osjetiti. Međutim, izabrani i imenovani zvaničnici koji u međuvremenu sada povećavaju svoje plaće, i kada budu smanjene za određeni procenat i dalje će moći vrlo solidno da žive.“
Dakle, baš kao što je ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj poručio:
„Štedite - nemojte jesti!“
Pridružili su se tako kantonalni zastupnici onim na drugim nivoima vlasti, naročito državnom, gdje je prosječna plaća veća od 2.000 eura. Sve to, upozoravaju stručnjaci, dovešće do potpunog kolapsa budžete na svim nivoima, jer najveći dio novca upravo ide na plaće izabranih zvaničnika.
„Sad smo samo uskladili plate državnih službenika i namještenika na osnovu federalnog zakona. Žive u istom gradu, u iste prodavnice ulaze, iste režije plaćaju itd.“
Zbog ovih razloga, kako navodi ministar finansija Kantona Sarajevo Muhamed Kozadra, profesionalni poslanici u Skupštini KS zaslužuju veću platu za najmanje 600 KM kako bi bili usklađeni s onima na federalnom nivou.
U zemlji u kojoj 70 posto budžeta odlazi na administrativni aparat, odnosno njihove plaće, zastupnik Naše stranke u Skupštini KS Predrag Kojović ovu odluku nazvao je arogantnom i bezobraznom, te je kritizirao na samoj sjednici.
„Ova odluka samo još više povećava javnu potrošnju. Ovo su razlozi zbog kojih se zadužujemo kod MMF-a i kod komercijalnih banaka“, naglasio je Kojović.
Prema mišljenju većine, očito je sadašnja plata, koja uz paušal i topli obrok iznosi više od 2.300 KM, nedovoljna da bi se preživjelo, pa bi plata u prosjeku trebala iznositi između 2.600 i 2.800 KM. Pri tome, prošle godine, zbog političkih igranki sarajevska skupština nije radila puna četiri mjeseca. Kojović je naveo i da strahuje kako će val povećanja primanja, koji je krenuo iz Kantona Sarajevo, neminovno zapljusnuti i ostale nivoe, a naročito federalni parlament.
„Kad je Vlada uvidjela da će to rezultirati povećanjem plata poslanicima, morala je pronaći način da se to povećanje ne odnosi na uposlanike. Ja se plašim da sad pogledam ček - ja sam zaposlen u Domu naroda FBiH i pretpostavljam da će i tamo doći do sličnog povećanja.“
Građani životare
Paralelno, više od 70 hiljada ljudi u Sarajevu je nezaposleno, privreda je u kolapsu, kao i većina kompanija kojom rukovode upravo Kanton i njegove institucije. Analizu trošenja budžetskih sredstava nedavno je radio Almir Terzić, koji kaže:
„Možemo reći da je umjesto toga Vlada KS trebalo već odavno da podnese ostavku s obzirom da sedam dana nije bila u stanju da građanima Sarajeva omogući osnovni uvjet egzistiranja, a to je javni prevoz. Imamo u posljednje vrijeme jako poražavajuće signale iz KS koji se hvali da je proveo presudu Evropskog suda za ljudska prava, a istovremeno u upravne i nadzorne odbore imenuje bliske srodnike ministara i poslanika u Skupštini.“
Dok zastupnici žive kako hoće, građani žive kako moraju.
Pod isti zakon o plaćama državnih službenika, namještenika i izabranih zvaničnika potpadaju i policajci. Njima bi se, paradoksalno, plata čak i smanjila, dok je zastupnička povećana za čitavu osnovnu platu policajca.
„Oko hiljadu je policajaca, njihova primanja su 777 maraka, plus 30 posto na ovlaštenja koja policajac ima i to je negdje oko 900 maraka. A tamo su plate oko 1450 maraka. Mi bismo bili sretni da policajci, ljudi koji štite iste te dužnosnike imaju makar takva primanja“, kaže predsjednik sindikata Policije KS Nedžib Đozo.
Po zakonu, i ostali bi kantoni trebali postupiti po principu sarajevskog. Jedan od takvih je i Bosanskopodrinjski, u kojem navode kako niti je vrijeme, niti se može povećati plata, iako je bilo pokušaja. Dževida Mujković, šef kluba poslanika SDP BiH u skupštini ovog kantona:
„Naš cilj je bio da se ide na zapošljavanje. Druga stvar o kojoj smo razmišljali jeste da su te plate u odnosu na plate oni koji rade u privredi veće. Prema tome, kad nas privreda bude uspjela pratiti, i sve budžetske korisnike, onda treba ići na povećanje.“
Postupak kojim će se prije ili kasnije rukovoditi i drugi pravda se poznatom rečenicom koja je Federaciju BiH svojevremeno dovela do propasti - „Sve po zakonu“. Terzić navodi kako će neminovno zbog MMF-a plate ipak morati sniziti, ali:
„Plaće u obrazovanju i zdravstvu će biti smanjene i to će djelatnici osjetiti. Međutim, izabrani i imenovani zvaničnici koji u međuvremenu sada povećavaju svoje plaće, i kada budu smanjene za određeni procenat i dalje će moći vrlo solidno da žive.“
Dakle, baš kao što je ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj poručio:
„Štedite - nemojte jesti!“
