Predstavnici pedesetak seljačkih udruga iz Slavonije odustali su od najavljene blokade dvadesetak regionalnih prometnica u Slavoniji. Otkupljivači su pristali na povišenje zaštitne cijene pšenice za gotovo 50 posto i na to da do jeseni neće naplaćivati skladištenje seljačke pšenice.
Postignutim kompromisom sa seljačkim udrugama u ponedjeljak navečer i sa dva kratka simbolička blokiranja prometnica – u Ferovcu i na đakovačkoj obilaznici – izbjegnuta je najavljena velika blokada prometnica traktorima u osam slavonskih županija zbog nezadovoljstva seljaka otkupnom cijenom pšenice.
Prihvaćen je prijedlog „Agrokora“ kao jednog od najvećih otkupljivača da se zaštitna cijena pšenice digne za gotovo 50 posto. Prihvaćen je i kompromisni prijedlog da otkupna cijena kilograma pšenice bude 1,35 kunu, dakle oko 18 centa, a ne 1,60 kuna, dakle oko 21 i po cent, kako su tražile seljačke udruge.
Također, ministar poloprivrede Petar Čobanković najavio je da će poticaji za pšenicu u punom iznosu od 2.050 kuna biti isplaćeni odmah početkom sljedeće godine.
Jedan od kolovođa seljačkog nezadovoljstva, predsjednik udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić ocjenjuje to malom pobjedom nad ministrom Čobankovićem.
„Podignut će zaštitnu cijenu od 101 eura za tonu, odnosno od 75 lipa za kilogram na 1,05 kuna za kilogram i tada više nema zapreke ni za jednu banku da isplati u bilo kojem silosu jednu kunu, jer država garantira sa 1,05 kunom. To je dobar pomak, samo žalosno je što mi moramo na ovakav način tjerati ministra da on ozbiljno počne razmišljati!“ ocjenjuje Mlinarić.
Bilić: Zahtjevi previsoki
Predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić je na posebnoj konferenciji za novinare u Ferovcu pred Slavonske Požege, gdje je i održana jedna od simboličkih blokada, pozdravio najavu da će ubrzo proraditi i skladišnice – mogućnost da seljaci besplatno skladište svoje žito do kraja kolovoza i čekaju povoljnije cijene, a sa potvrdom o uskladištenom žitu mogu uzeti kredit za jesenje radove.
„Može se uz jeftinu kamatnu stopu zadužiti u svakoj banci u koju donese tu skladišnicu i obaviti sjetvu kako bog zapovijeda“, kaže Dukić.
Dok su neki seljaci zadovoljni, drugi kažu kako su pristali na ovakve uvjete jer su počeli upadati u dugove. Nije zadovoljan ni predsjednik seljačke udruge „Brazda“ Matija Brlošić, koji tvrdi da je tražena cijena pšenice od 1,60 kunu potpuno opravdana.
„Naši istočni susjedi imaju 1,50 kunu za kilogram, a južni susjedi 2 kune za kilogram. Kod naših sjevernih susjeda na burzi je cijena kilograma pšenice 1,40 kuna. Dakle, čudo je jedno da hrvatski seljak ima najnižu cijenu u okruženju. Očito naši trgovci malo mešetare!“ smatra Brlošić.
Jedan od najboljih poznavatelja problematike, nezavisni konzultat Stipan Bilić, za RSE kaže kako su zahtjevi seljaka previsoki.
„Drugo, ako mi dignemo cijenu pšenice visoko – pšenica je uvijek jedinična cijena prema kojoj se mjere ostali ratarski proizvodi, ali i meso i mlijeko – dižemo visoko cijenu svojih poljoprivrednih proizvoda. Time činimo velike troškove domaćoj prehrambenoj industriji i naši prehrambeni proizvodi će zato biti skupi. Zato će svim svjetskim proizvođačima hrane biti u interesu nama prodavati svoje finalne proizvode. Seljaci traženjem visokih cijena svojih proizvoda pile granu na kojoj sjede“, kaže Bilić.
Ako država i otkupljivači ne budu poštivali dogovoreno, seljaci za 14 dana najavljuju povratak na ceste.
Postignutim kompromisom sa seljačkim udrugama u ponedjeljak navečer i sa dva kratka simbolička blokiranja prometnica – u Ferovcu i na đakovačkoj obilaznici – izbjegnuta je najavljena velika blokada prometnica traktorima u osam slavonskih županija zbog nezadovoljstva seljaka otkupnom cijenom pšenice.
Prihvaćen je prijedlog „Agrokora“ kao jednog od najvećih otkupljivača da se zaštitna cijena pšenice digne za gotovo 50 posto. Prihvaćen je i kompromisni prijedlog da otkupna cijena kilograma pšenice bude 1,35 kunu, dakle oko 18 centa, a ne 1,60 kuna, dakle oko 21 i po cent, kako su tražile seljačke udruge.
Prihvaćen je kompromisni prijedlog da otkupna cijena kilograma pšenice bude 1,35 kunu.
Također, ministar poloprivrede Petar Čobanković najavio je da će poticaji za pšenicu u punom iznosu od 2.050 kuna biti isplaćeni odmah početkom sljedeće godine.
Jedan od kolovođa seljačkog nezadovoljstva, predsjednik udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić ocjenjuje to malom pobjedom nad ministrom Čobankovićem.
„Podignut će zaštitnu cijenu od 101 eura za tonu, odnosno od 75 lipa za kilogram na 1,05 kuna za kilogram i tada više nema zapreke ni za jednu banku da isplati u bilo kojem silosu jednu kunu, jer država garantira sa 1,05 kunom. To je dobar pomak, samo žalosno je što mi moramo na ovakav način tjerati ministra da on ozbiljno počne razmišljati!“ ocjenjuje Mlinarić.
Bilić: Zahtjevi previsoki
Predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje Dragutin Dukić je na posebnoj konferenciji za novinare u Ferovcu pred Slavonske Požege, gdje je i održana jedna od simboličkih blokada, pozdravio najavu da će ubrzo proraditi i skladišnice – mogućnost da seljaci besplatno skladište svoje žito do kraja kolovoza i čekaju povoljnije cijene, a sa potvrdom o uskladištenom žitu mogu uzeti kredit za jesenje radove.
„Može se uz jeftinu kamatnu stopu zadužiti u svakoj banci u koju donese tu skladišnicu i obaviti sjetvu kako bog zapovijeda“, kaže Dukić.
Dok su neki seljaci zadovoljni, drugi kažu kako su pristali na ovakve uvjete jer su počeli upadati u dugove. Nije zadovoljan ni predsjednik seljačke udruge „Brazda“ Matija Brlošić, koji tvrdi da je tražena cijena pšenice od 1,60 kunu potpuno opravdana.
Bilić: Seljaci traženjem visokih cijena svojih proizvoda pile granu na kojoj sjede.
„Naši istočni susjedi imaju 1,50 kunu za kilogram, a južni susjedi 2 kune za kilogram. Kod naših sjevernih susjeda na burzi je cijena kilograma pšenice 1,40 kuna. Dakle, čudo je jedno da hrvatski seljak ima najnižu cijenu u okruženju. Očito naši trgovci malo mešetare!“ smatra Brlošić.
Jedan od najboljih poznavatelja problematike, nezavisni konzultat Stipan Bilić, za RSE kaže kako su zahtjevi seljaka previsoki.
„Drugo, ako mi dignemo cijenu pšenice visoko – pšenica je uvijek jedinična cijena prema kojoj se mjere ostali ratarski proizvodi, ali i meso i mlijeko – dižemo visoko cijenu svojih poljoprivrednih proizvoda. Time činimo velike troškove domaćoj prehrambenoj industriji i naši prehrambeni proizvodi će zato biti skupi. Zato će svim svjetskim proizvođačima hrane biti u interesu nama prodavati svoje finalne proizvode. Seljaci traženjem visokih cijena svojih proizvoda pile granu na kojoj sjede“, kaže Bilić.
Ako država i otkupljivači ne budu poštivali dogovoreno, seljaci za 14 dana najavljuju povratak na ceste.