Dostupni linkovi

Posljedice zemljotresa: Dan postao kraći, Japan se "preselio"


Magnituda zemljotresa koji je pogodio Japan
Magnituda zemljotresa koji je pogodio Japan
Snažni japanski zemljotres potresao je cijeli globus. Posljedice su već vidljive: Zemlja se okreće malo brže, dan je postao kraći, a glavni japanski otok „preselio“ se za 2,4 metra. Sve su to preciznim mjerenjima ustanovili istraživači Ureda za geologiju SAD.

To je bio jedan od pet najjačih ikad izmjerenih potresa, kad je u petak, 11. marta napuklo morsko dno na dužini od 400 kilometara sjeverno od japanskog otoka Honšu.

Oslobodila se golema količina energije koja je ubrzala Zemljinu rotaciju i izazvala pomjeranje najveće pomjeranje kontinenta posljednjih desetljeća.

Naučnici ove promjene mjere uz pomoć satelitskog navigacijskog sistema – GPS. Tim je načinom i utvrđeno da se glavni otok Japana (kompletna kopnena masa) pomjerio za oko 2,40 metara, rekao je Kenneth Hudnut iz američkog geološkog instituta USGS. I to nije sve - potres je pomjerio osu Zemljine rotacije za oko četiri inča.

Talijanski Institut za geofiziku i vulkanologiju precizira da je to najveće pomjeranje od 1960.godine kada se desio zemljotres u Čileu.

Brzina okretanja Zemlje se povećala, tako da je dan sada kraći za revolucionarnih 1,8 mikrosekundi (milioniti dio sekunde), saopštili su iz NASA laboratorije u Pasadeni.

Posljedice zemljotresa u Čileu, 1960.
Zemljotres ove jačine ima sposobnost da promjeni raspored mase na Zemlji tako da se rotacija ubrza. Richard Gross iz NASA-e objašnjava da se rotacija više ubrzava što se masa kopna više približava ekvatoru. Slično kao kod klizača na ledu, što si im ruke bliže tijelu, to im je brzina okretanja veća.

Ovakve post-efekte zemljotresa naučnici su primjetili i ranije. Npr. nakon potresa na Sumatri koji je 2004.godine pokrenuo razorni tsunami s više od 200 000 mrtvih, dan se skratio za 6,8 mikrosekundi.

Ubrzavanje okretanja oko sopstvene osi čini Zemlji dobro, jer je Mjesec ionako godinama usporava, jer sila teže satelita djeluje kao kočnica. Astronomsko vrijeme u stalnom je zaostatku za vremenom na našim satovima.

U prošlosti se Zemlja okretala mnogo brže, tako da su predistorijska bića živjela u danu koji je trajao 23 sata. Da ne bismo na kraju ručali u mraku, svakih se nekoliko godina na Silvestrovo dodaje takozvana „prijestupna sekunda“.
XS
SM
MD
LG