Dostupni linkovi

Vladina kontrola cijena hrane u Federaciji BiH ostaje na snazi


Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u odnosu na kraj 2020. godine, za osnovne životne namirnice građani moraju da izdvoje skoro 200 KM više (oko 100 eura). Ove namirnice su poskupjele između šest i 15 posto.

U Federaciji BIH (jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini) ostaje na snazi odluka Federalne vlade da marža u veleprodaji ne smije prelaziti maksimalnu visinu od 6 posto, a u maloprodaji od 8 posto na nabavnu cijenu.

Udruženje poslodavaca FBiH zatražilo je u ponedjeljak, 5.aprila, na sastanku sa ministrom trgovine Federacije BiH Zlatanom Vujanovićem da se ova odluka revidira.

„Dogovoreno je da maksimalna visina marže bude prihvatljiva za trgovce, a broj proizvoda koji je definisan Odlukom da se smanji“, rekao je na konferenciji za Vujanović, te naveo da za to saglasnost treba dati Vlada.

Sjednica Vlada FBiH zakazana je za četvrtak 8.aprila.

Ova izvršna insitucija odluku o visini marže je donijela u petak, 2.aprila, a povod je poskupljenja osnovnih životnih namirnica-brašna, šećera i ulja.

„Ova obaveza odnosi se na sve vrste brašna i hljeba, peciva i druge pekarske proizvode od brašna žitarica, aktivni kvasac, mlijeko i mliječne prerađevine, jaja i proizvode od jaja, šećer, čaj, začine, so za ljudsku ishranu i brojne druge prehrambene namirnice“, navedeno je u saopštenju Vlade FBiH.

Odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, stupila je na snagu u subotu, 3.aprila.

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) isti dan je saopštilo da je za njih odluka "neustavna i nezakonita", te da će pokrenuti sudske postupke kako bi je poništili.

„Donesena Odluka neće biti provedena u znak poštovanja prema kupcima, jer bi njeno provođenje nesumnjivo dovelo do nestašice značajnog broja artikala u trgovačkim radnjama, gašenja značajnog broja radnih mjesta, zatvaranja trgovačkih radnji “, navode iz Udruženja.

Saopštili su da rast cijena na tržištu "nije rezultat povećanja trgovačkih marži, već isključivo rasta cijena sirovina globalno".

„Pa, je tako cijena tone pšenice prije pandemije iznosila od 150 do 170 eura, dok je danas cijena značajno veća te iznosi od 220 do 240 eura po toni“, navodi se u saopštenju Udruženja.

Vlada Federacije BiH može poduzeti mjere neposredne kontrole cijena, prema Zakonu o kontroli cijena, no prije toga mora poduzeti korake i mjere ekonomske politike.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (FBiH) donio je na sjednici 30. marta zaključak kojim je zadužio Vladu FBiH da hitno donese odluku kojom će propisati utvrđivanje marže za osnovne životne namirnice i naftne derivate.

Inspekcije na terenu

Tržišno-turistički inspektori Kantona Sarajevo (KS) su u ponedjeljak, 5.aprila, počeli kontrolisati kretanja cijena na tržištu, u skladu sa odredbama Vlade Federacije BiH, potvrđeno je za RSE u Upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

„Za kontrolu ove odluke angažovano je 14 tržišno-turističkih inspektora u KS, dok je njih pet raspoređeno da obavljaju poslove iz nadležnosti sanitarne inspekcije, odnosno na kontroli primjene higijensko-epidemioloških mjera“, kaže Vildana Brdarić, glasnogovornica Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Dok sve stoji cijene u BiH lagano rastu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Inspektori provjeravaju da li pravne i fizičke osobe primjenjuju marže. Predmetom inspekcijskih kontrola biće i primjena Odluke kojom je za naftne derivate utvrđena maksimalna visina marži od 0,06 maraka (0,03 eura) po litru, a trgovinama na malo od 0,25 maraka (0,125 eura) po litru derivata.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo navode kako su po osnovu Zakona o kontroli cijena i Odluke Vlade KS u prva dva mjeseca 2021. godine izdali 49 prekršajnih naloga u iznosu od oko 9.500 eura.

Zakon o kontroli cijena predviđa novčanu kaznu za pravna lica u iznosu od 1.000 KM (oko 500 eura) do 10.000 KM (5.000 eura), za odgovorno lice u pravnom licu od 250 KM (oko 125 eura) do 2.500 KM (1.250 eura), te od 500 KM (250 eura) do 1.500 KM ( 750 eura) za fizičko lice.

Građani negoduju zbog povećanja cijena

"Stalno rastu, svaki dan drugačije cijene, ako ništa bar pet, deset feninga. Poskupilo je ulje, brašno, šećer, benzin i još mnogo artikala. Ja sam u penziji, a žena radi i vjerujte da jedva sastavljamo kraj s krajem“, kaže Mirsad iz Sarajeva na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) šta je najviše poskupjelo u posljednja tri mjeseca.

Marin Bago, iz Udruženja za zaštitu potrošača ''Futura'' iz Mostara, smatra da je odluka Vlade Federacije „ problematična“ iz više razloga. Podsjeća da, ukoliko se uvode mjere u jednom dijelu države, one neće dati efekte, jer 'ne postoji mogućnost uticaja u njenom drugom dijelu'.

„Kratkoročne mjere ne mogu napraviti ništa. BiH je propustila uraditi Strategiju razvoja poljoprivrede i sada se uvozi 80 posto hrane, što znači da nema kontrole nad njihovim cijenama. To su greške instituicija BiH koje se nisu ozbiljno bavile prehranom svog stanovništva i sada je to došlo na naplatu. Jedna prosječna plata ide na hranu, što je daleko više nego u evropskim zemljama“, kaže Bago.

On dodaje kako Vlada Federacije BiH ima mogućnost smanjivanja iznosa potrošačke korpe subvencioniranjem cijene vrtića, obrazovanja, sporta i mnogo toga drugog, na bolji način.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u odnosu na kraj 2020. godine, za osnovne životne namirnice građani moraju da izdvoje skoro 200 KM više (oko 100 eura). Ove namirnice su poskupjele između šest i 15 posto.

Iz zavoda za statistiku Federacije BiH (FBiH), jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, navode da je prosječna plata u ovom bh.entitetu za novembar 2020. godine iznosila je 966 konvertibilnih maraka (oko 480 eura), što ne pokriva ni 50 posto potrošačke korpe koju građani mjesečno potroše.

Istovremeno, potrošačka korpa, prema podacima Udruženja sindikata Republike Srpske (RS), jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, u januaru je iznosila 1950 konvertibilnih maraka (oko 980 eura). Kako navode u sindikatu, nedostižna je za 80 posto stanovništva ovog bh.eniteta.

Na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja, Svjetska banka je 22. oktobra 2020.godine ocijenila da će Bosnu i Hercegovinu zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Projicirano je smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG