Dostupni linkovi

Porodična medicina - novi vid primarne zaštite pacijenata, u BiH se još uvijek izgrađuje. Dok je u bogatim zemljama ovaj sistem pokazao svoje prednosti, bosanskohercegovačka situacija je daleko od toga, prije svega zbog nedovoljnog broja ljekara za timove porodične medicine, teškog privikavanja pacijenata na novu praksu,ali i zbog toga što "hitni slučajevi" često moraju čekati.

Sistem porodične medicine u Bosni i Hercegovini primjenjuje se više od šest godina. Primarna zdravstvena zaštita podrazumijeva da porodica ima svog doktora koji će pacijentima biti dostupan i biti upoznat sa problemima u porodici. Pritužbe građana na rad doktora i na sam sistem porodične medicine postoje, a među nezadovoljnim pacijentima je i mlada Sarajka Jelena Andrić:

„Ja kad hoću da zovnem ljekara opšte prakse, odnosno da odem u dom zdravlja, da odem po lijekove mami, bilo šta da mi treba vezano za mamu, čekam najmanje 20 dana. Čekala sam neurologa 22 dana da mamu pregleda da bi joj propisala lijekove, to je strašno. Nekada je bila ta brza linija za ljude koji nisu bolesni. Ja ne mogu planirati kada ću se razboljeti. I ozdravim hiljadu puta dok dođem na red kod ljekara opšte prakse.“


Iako su zdravstveni radnici uveli sistem telefonskog zakazivanja pregleda kako bi riješili problem dugotrajnog čekanja, pacijenti se najviše žale upravo na taj novi metod rada:

„Nekada zatreba čovjeku. Ne u hitnu nego ovdje, obično dolazim radi recepata, ali nekada me zaboli pa treba, a dugo se čeka.“
„Naručeni ste u tri, čekate. Sad do čega je i zbog čega je, ne znam.“
„To je malo problem kad čovjek ima baš ono temperaturu i kod tako tih malo, daleko bilo, hitnih slučajeva. Ipak trebaju imati više sluha ljudi koji orgnaizuju sve to da bi izašli u susret takvim pacijentima koji su baš bolesni. Sad trenutno temepratura je 39,5 - mi smo jučer zvali telefonom, trebamo se naručiti i tek za sedam dana. To mi je malo nelogično.“

Nedovoljan broj ljekara porodične medicine glavni je razlog zbog kojeg pacijenti i dalje čekaju da dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu, kaže direktorica Doma zdravlja Novi grad u Sarajevu, prim. dr. Dženana Tanović:

„Sistem naručivanja planira naručivanje pacijenata na 20 minuta. Međutim, mi to stvarno nismo u stanju jer vrlo često su ljekari odsutni, nikad ne radi svih tih 50 timova, mada po projektu porodične medicine, da bismo popunili normativ, trebalo bi 58 do 61 tim. A, naravno, ljekari se trude maksimalno da ugode pacijentima, tako da sada ide narudžba na 10 minuta, a vrlo teško je da jednog pacijenta za 10 minuta odradite onako kvalitetno kako to od vas zahtijeva projekat porodične medicine i da budete sasvim sigurni da ste odradili stvarno kompletan svoj posao.“


Prostor, oprema i kadar, neophodni faktori za funkcionisanje porodične medicine, u Federaciji su djelimično ostvareni. Federalno ministarstvo zdravstva ima još pune ruke posla, a najveći problem je, kaže pomoćnica ministra Vildana Doder, mali broj ljekara koji se žele baviti primarnom zdravstvenom zaštitom:

„Mi smo planirali da negdje oko 1.200 timova, prema procijenjenom broju stanovnika, bi trebalo da pokrije sve zahtjeve i potrebe naših stanovnika. Znači, ukoliko se registruje negdje od 1.500 do 2.500 stanovnika po timu porodične medicine, onda bi svo stanovništvo u Federaciji BiH bilo pokriveno službama porodične medicine. Mi u ovome trenutku nemamo takvu situaciju.“

Neadekvatna registracija građana je najveći problem sa kojim se susreće osoblje ambulanti porodične medicine u RS-u, kaže direktorica Doma zdravlja Pale Mira Kaurin - Trifković:

„I pored toga što već dvije i po godine vršimo registraciju, građani nisu obavili svoju dužnost da se registruju, tako da jedno 30 posto građana nije registrovano, što će svakako predstavljati problem prilikom ugovaranja sa Fondom za zdravstvenu zaštitu. Ukoliko Fond bude plaćao po broju registrovanih, zdravstvene ustanove će imati velikih problema - kad dođe građanin koji je osiguran a nije registrovan praktično neće moći dobiti zdravstvenu uslugu jer mi nismo dobili zdravstvena sredstva. Još uvijek ne znamo kako će Fond napraviti ugovor, ali pretpostavljamo da će biti po broju registrovanih i da će biti problema i za nas i za pacijente.“


Registracija pacijenata u domovima zdravlja je rađena postepeno, u nekoliko ciklusa, a prema riječima dr. Gorana Jelića, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, Fond zdravstvenog osiguranja je pronašao potpuno novi model ugovaranja sa timovima porodične medicine. Ambulante su opremljene, školuju se potrebni kadrovi, ali još se ne nazire potpuna primjena modela porodične medicine, kaže dr. Jelić:

„Mnogi ljudi ne razumiju o čemu se tu radi i veoma površno posmatraju taj cijeli koncept koji mi promovišemo i koji implementiramo. Dosta nerazumijevanja ima i od strane zdravstvenih profesionalaca i od strane naših građana. Dakle, ne radi se uopšte o nekakvim kozmetičkim promjenama kojima se samo malo zatežu neke stvari na nivou primarne zdravstvene zaštite, gdje se inače dešava porodična medicina, nego se radi o vrlo krupnim strateškim promjenama gdje se mora promijeniti potpuno koncept rada timova primarne zaštite, ili timova porodične medicine, gdje imamo praktično u odnosu na naše planove implementacije nekih 15, 16 velikih grupa aktivnosti koje moraju biti implementirane da bismo mogli da kažemo da se u suštini u jednom domu zdravlja desila ukupna promjena i da je model ili sistem porodične medicine zaživio u potpunosti.“

Porodična medicina po modelu zapadnih zemalja u BiH je još nedovoljno prihvaćena i mnogo toga nedostaje da bi građani imali "svog ljekara". Uvođenje sistema medicinske zaštite bogatih zemalja u pretežno siromašnoj BiH teško će ići u prilog bolesnima - a zbog njih medicinske ustanove i postoje.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG