Dostupni linkovi

Početkom sljedeće godine kreće se u Hrvatskoj u oporezivanje nekretnina. Opozicija, vlasnici nekretnina i neke nevladine udruge oštro se tome protive – kažu da je zakon loše napravljen i da se kažnjava ljude koji su u socijalizmu štedjeli i gradili kuće. Porez je namijenjen financiranju lokalne samouprave koja je u nedavnoj poreznoj reformi izgubila dio prihoda.

Umjesto dosadašnje komunalne naknade i spomeničke rente – od 2018. godine kreće porez na nekretnine. Plaćat će se za otprilike 2,2 milijuna nekretnina, za koje se većinom nije plaćao nikakav porez, a dijelom se nisu plaćale ni komunalne naknade.

Ministar financija se kune da novi porez neće biti viši od dosadašnjih davanja, a trebao bi biti i pravedniji, jer će se više plaćati za novije i luksuznije objekte, a manje za starije i lošije opremljene.

Iako je zakon donesen još prije osam mjeseci, tek je ovih dana krenuo otpor prema njegovoj primjeni, ali se kašnjenje nadoknađuje žestinom.

Nevladina udruga "Lipa" koju vodi bivši neoliberalni savjetnik bivšeg premijera Tihomira Oreškovića, Davor Huić, sakupila je već 125.000 potpisa na peticiju protiv primjene poreza na nekretnine.

"Kako se u socijalizmu nije moglo ulagati u biznis, ulagalo se u kuće i stanove, i sada 88 posto hrvatskih građana živi u kući ili stanu u svom vlasništvu", podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa izvršni direktor udruge "Lipa" Zoran Löw.

"Ako to idete oporezivati, vi zapravo ljudima oporezujete njihovu višegodišnju štednju u uvjetima u kojima oni nisu mogli ulagati u nešto drugo, a drugo – oporezujete im krov nad glavom. Čemu to, u zemlji koja ionako ima daleko prekomjerno porezno opterećenje?", pita se Löw.

Čemu to: Löw (Hrvatski sabor)
Čemu to: Löw (Hrvatski sabor)

Druga je ozbiljna zamjerka da država nepripremljena ulazi u uvođenje poreza na nekretnine.

"Na primjer, Slovenija je deset godina pripremala uvođenje tog poreza. Neusporedivo su dalje od nas otišli u sređivanju zemljišnih knjiga i katastra i odustali su ove godine u četvrtom mjesecu, iz istog razloga kojeg sam vam naveo za Hrvatsku", objašnjava Zoran Löw.

Predsjednik Hrvatske udruge vlasnika stanova i kuća za odmor Ivica Palatinuš nema nijednu dobru riječ za uvođenje poreza na nekretnine.

"Te su nekretnine građene desetljećima i stoljećima. Plaćani su svi porezi. I sada se na sve to doživotno treba plaćati kazna za marljivost, ekonomično ponašanje, štednju i brigu za svoju budućnost i budućnost svoje obitelji. To je najnepravedniji, najnepošteniji diskriminacijski i, u konačnici, protuustavan porez za hrvatske građane. Nema nijednog razloga za uvođenje tog poreza, osim nove pljačke hrvatskih građana u korist lokalnih šerifa za njihove plaće", ocjenjuje Palatinuš.

Razlike u poreznom opterećenju

Urednica specijaliziranog portala novaczasve.com Edita Vlahović za Radio Slobodna Europa podsjeća da je prošla Vlada u pokušaju uvođenja poreza na nekretnine najavljivala da će se plaćati manji porez na nekretnine koje se stavi u neku komercijalnu funkciju, a veći na one koje stoje prazne ili neizgrađene, dok aktualni zakon propisuje više poreze za nekretnine koje su u komercijalnoj funkciji, a manje na nekretninu u kojoj se stanuje.

"Već taj jedan detalj govori da u društvu ne postoji ni približna ideja kako bi te poreze trebalo urediti, pa su ljudi s pravom skeptični prema porezu koji ih čeka iduće godine. Dodatnu nesigurnost unosi i to što je postavljen veliki raspon za određivanje visine poreza i to je prepušteno lokalnim vlastima", ukazuje Vlahović.

Tako se na neki stan u jednom gradu ili općini može plaćati tisuću kuna poreza, a u drugom gradu ili općini, ovisno o volji lokalne vlasti, i šest puta više, i to će – upozorava Edita Vlahović – stvoriti velike razlike u poreznom opterećenju među građanima i unijeti dodatno nezadovoljstvo i nesigurnost.

Oporbeni populisti Živi zid planiraju inicirati i referendum protiv primjene poreza na nekretnine, protiv su i oporbeni socijaldemokrati, ali primjerice bivši socijaldemokratski ministar financija Slavko Linić podržava uvođenje poreza na nekretnine, jer je to i njegov projekt od kojeg je morao odustati.

"Nemojmo se čuditi građanima zašto su toliko iznenađeni. Ovi isti političari koji o tome govore, plašili su građane kad smo 2012. i 2013. mi pripremili ovu zakonsku regulativu. Milanovićevi koalicijski partneri nisu tada poslušali struku, pokazali su se kao prave kukavice. Nadam se da će Plenkovićeva vlada biti odlučnija", rekao je Linić.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG