Dostupni linkovi

Apel međunarodnoj javnosti zbog pritiska na Popovića


Milan Popović

Grupa crnogorskih intelektualaca, njih 24, ili kako reče profesor Svetozar Jovićević, “opet samo jedna te ista grupa ljudi“ apelovala je na međunarodne zvaničnike i institucije da osude kršenje prava na slobodu javne riječi u slučaju profesora Milana Popovića. Pitali smo zašto međunarodnoj, zašto ne domaćoj? Naši sagovornici međutim konstatuju da država u kojoj Univezitet ćuti na otvoreno maltretiranje profesora, ne može imati kritičko javno mnjenje.

Grupa crnogorskih intelektualaca uputila je u nedjelju javni apel predsjednicima država i vlada zemalja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenim Nacijama, Savjetu Evrope, OEBS-u i međunarodnim organizacijama za ljudska prava povodom saslušanja profesora Milana Popovića u Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog autorskog teksta "Revolucionari", objavljenog krajem januara u Vijestima. Na eksplicitno pitanje - zašto međunarodnoj javnosti - jedan od potpisnika profesor Svetozar Jovićević odgovara kontra pitanjem:

"Hoćemo li se obraćati toj domaćoj javnosti koja to sve vidi, manje ili više, izražava kuloarski manje ili više svoje negodovanje i sprema se uskoro da ponovo masovno glasa tu istu vlast koja u najblažu ruku jeste odgovorna za to što se dešava. Hoćemo li da se obraćamo Univerzitetu koji ni prstom nije mrdnuo niti ima namjeru, da mu jedan ugledni i dugogodišnji profesor Univerziteta bude ometen na toj svetinji koju zovemo čas, pred studentima kojima uspješno drži tolike godine predavanja, na način koji je prosto nevjerovatan, prosto neprimjeren u iole demokratskom društvu i Univerzitet na to niti reaguje niti ima namjeru, niti ga to tangira. Hoćemo li njemu da se obratimo."

Izvršni direktor Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević:

"Na žalost, crnogorski Univerzitet se nije oglašavao ni oko brojnih društvenih pitanja koja su od značaja u kojima bi trebalo da ima svoj stav. Boli posebno kada on ne stane u zaštitu jednog od svojih najreprezentativnijih članova, ali nije iznenađujuće kada se zna da je Univerzitet takođe pod kontrolom vladajuće koalicije."

Uljarević očekuje pritisak na crnogorsku vlast koja djelimično i jedino reaguje na međunarodne faktore:

"Zato što uvažavamo realnost koja postoji kod nas, a to je da su, na žalost, naše političke elite koje su oguglale na reakcije javnosti i da reaguju samo na ono što dolazi kao izvjestan pritisak iz međunarodne javnosti. Mi smo zapravo računali na to da će oni pod tom vrstom pritiska možda pokrenuti neke procese koji će rezultirati time da se više ovakvi slučajevi ne ponove."

Za ralizliku od Daliborke Uljarević, profesor Jovićević ne vjeruje naročito u efekte međunarodnog pritiska koji budući da strani zvaničnici i pored kritika crnogorsku vlast tretiraju kao primjer u regionu.


Podsjetimo, profesor Milan Popović je u petak saslušan u kancelariji Vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić zbog teksta u kojem je ponovio svoje lične tvrdnje o “ozbiljnim indicijama da u slučaju Crne Gore postoji ne samo povezanost organizovanog kriminala sa djelovima vlasti kako stoji u izvještajima Evropske komisije nego je na vlasti čak sam organizovani kriminal na čelu sa najmoćnijim čovjekom Crne Gore, oligarhom, tajkunom i premijerom Milom Đukanovićem i njegovim klanom".

Profesor Svetozar Jovićević podsjeća da na očigledne i brojne indicije i sumnje u korupciju i kriminal državna tužiteljka i specijalna tužiteljka nijesu po službenoj dužnosti reagovale i dodaje:

"Iako one to po profesionalnoj obavezi ne pokušavaju razriještiti i razjasniti, onda je zaista nevjerovatno da pozivaju jednog univerzitetskog profesora koji uočava te pojave i izvlači neizbježan zaključak da se moraju tražiti te veze sa vrhovima vlasti, onda one sumnjaju u institucije koje vode, kapcitet i sposobnost institucija da se bore sa tim pojavama ili, bojim se, hoće da zastraše i ono malo ljudi koji još uvijek ukazuju svoje ne mirenje sa takvom stvarnošću."

Tužilaštvo i inače ne reaguje

Saslušanje univerzitetskog profesora Milana Popovića u državnom tužilaštvu povod je da se upitamo i da li su tužioci u bliskoj prošlosti iskoristili mogućnost da sami iniciraju istragu o spornim slučajevima na koje su javno ukazivali pojedinci i o kojima su opširno izvještavali mediji.

U pozivu za saslušanje koji je dostavljen uviverzitetskom profesoru Milanu Popoviću Državno tužilaštvo se konačno dosjetilo da po Zakonu o krivičnom postupku može samo inicirati istragu i na osnovu teksta pročitanog u novinama. Tužilaštvo se poziva na dobro poznati član tog zakona koji propisuje da Državni tužilac može sam ili posredstvom policije prikupiti potrebna obavještenje ukoliko do njega dopre glas da je izvršeno krivično djelo. Iako je u zadnje dvije decenije taj glas nebrojeno puta dopirao do Tužilaštva političari, novinari i nevladini aktivisti imaju problem da se sjete istrage koju je tužilaštvo samoinicijativno pokrenulo.

Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora koja je podnijela brojne krivične prijave protiv visokih funkcionera zbog saznanja o korupciji na visokom nivou, kaže da tužilaštvo nikada nije samo reagovalo na osnovu informacija koje je ta organizacija javno prezentovala:

"Ja ću samo podsjetiti na možda najekstremniji slučaj te vrste, slučaj devastacije lokacije Lipci gdje smo imali bukvalno dnevno izvještavanje o tome do kog nivoa napreduje, da je to jedno krivično djelo na toj lokaciji, ali dok MANS nije prijavio tog investitora Upravi policije i samom Tužilaštvu nijesmo imali nikakvu reakciju. Podsjetiću na, takođe, čuveni slučaj Zavala gdje je kompletna opština Budva, ministarstvo, mediji svi su takođe znali da se na Zavali nelegalno gradi, da su određeni ljudi iz političkog miljea umiješani u sve to, ali ponovo tek kada smo došli u u situaciji da je MANS podnio krivčnu prijavu, imali smo neku reakciju Državnog tužilaštva, koja za sada još uvijek nema nikakve rezultate ili barem nijesu javno objavljeni."

Ni novinar nedjeljnika "Monitor" Zoran Radulović ne može da se sjeti takvog slučaja. On kaže da Tužilaštvo nije reagovalo čak ni onda kada su mediji, nevladine organizacije ili političke partije tražile pokretanje istrage na osnovu objelodanjenih saznanja:

"Samoinicijativno priča o Prvoj banci je trajala mjesecima prije nego što je Tužilaštvo dosta nemušto saopštilo da je pokrenulo nekakvu istragu, ne govoreći ni o kome ni protiv koga ni zbog čega. Možemo samo da se vratimo malo nazad pa da se prisjetimo slučaja Lipci i opet su mediji mjesecima pisali o tome, nevladine organizacije iz Boke pokušavale da alarmiraju javnost i svi su shvatili o čemu se radi sem ljudi iz Tužilaštva, a ako se vratimo na početak priče o ovoj vlasti i ovakvom Tužilaštvu onda stižemo i do slučaja deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine o kojoj su opet mediji nadugačko i naširoko pisali, o kojoj se čak vodila i skupštinska rasprava, a Tužilaštvo nije bilo informisano o tom događaju."

Istrage oko slučajeva ratnog zločina u Crnoj Gori započele su sa petnaestak godina zakašnjenja, iako su mediji, međunarodna zajednica i navladine organizacije još od početka devedesetih insistirali na neophodnosti sučeljavanja sa nedjelima iz bliske prošlosti. Tužilaštvo se kasnije pravdalo da nije čulo za te slučajeve u kojima su istrage pokrenute tek nakon što su porodice žrtava i oštećenih podnijeli privatne tužbe i od države tražiti obeštećenje. Lider Liberalne partije Miodrag Živković podsjeća da je dugo godina proveo u pravosuđu i dodaje da ne pamti slučaj sličan saslušanju Milana Popovića:

"To samo potvrđuje onu tezu koju sam mnogo puta ponovio, a to je da tužilačka organizacija nije ništa drugo u Crnoj Gori za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista nego produžena ruka te aktuelne vlasti. Želim samo da podsjetim da sam za svoje dugo vrijeme bavljenja politikom izgovorio toliko značajnih stvari, toliko istina koje su boljele ovu vlast i nikada se nijedan tužilac u Crnoj Gori, a bilo ih je dosta u ovih posljednjih petnaestak godina, nije udostojio da me pozove i da me pita otkud meni ta saznanja. Slična je situacija i sa drugim ljudima koji su se bavili politikom i to pretežno iz opozicije. Niko od njih nikada nije pozvan."

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG