Popis stanovništva u Srebrenici biće ponovljen u pet popisnih krugova, zbog toga što je utvrđeno da popisivači nisu radili u skladu sa Zakonom. Od 1. oktobra kada je počeo popis, primjedbe o nepravilnostima i propustima se uglavnom dostavljaju medijima i nevladinom sektoru. Stoga su u Agenciji za statistiku BiH, odlučili da provjeravaju medijske navode.
Najozbiljnije primjedbe na tok popisa, stigle su iz Srebrenice, gdje su dva popisivača pokušala prenijeti ispunjene popisnice preko granice sa Srbijom, a jedan je formulare ispunjavao u kafani. Njihova odgovornost - prekršajna ili krivična, tek će biti utvrđena.
„Tri popisivača će biti zamijenjena, u pet popisnih krugova biće ponovljen popis, popisnice koje su popunjavane u tim popisnim krugovima će biti poništene. Novi popisivači će se zadužiti novim materijalom“, kaže Nermina Muminović, predsjednica opštinske popisne komisije Srebrenica.
Tek u srijedu je potpisan Ugovor o centralnom mjestu skladištenja popisnog materijala u Istočnom Sarajevu. Popisivači za sada popunjene formulare drže kod sebe, što potvrđuje jedan od njih:
„Materijal čuvamo kod kuće do završetka popisa.“
Mirsada Adembegović, iz Agencije za statistiku BiH, tvrdi da su minimalne mogućnosti za zloupotrebe podataka
„Sve je urađeno u skladu sa zakonom o zaštiti podataka, utvrđeni su mehanizmi odgovornosti u svakoj fazi. U slučaju da dođe do zloupotrebe podataka od strane nekog pojedinca, uvijek se zna ko je odgovoran. Niko ne bi želio krivično da odgovara, da plaća velike kazne – kazne su od 100 do 10.000 KM“, konstatuje Mirsada Adembegović.
Iz drugih mjesta se žale na nedostatak popisnog materijala, što se, kako kažu u nadležnim statističkim institucijama, rješava u hodu.
U “Fondaciji popis 2013” koju čini pet bošnjačkih institucija i organizacija tvrde da su dobili brojne primjedbe sa terena, posebno iz povratničkih mjesta u Republici Srpskoj u kojim žive Bošnjaci. Jedno od njih je Kotorsko kod Doboja, gdje predsjednik MZ Muhamed Spahić kaže:
„Imaju ljudi djecu u Sloveniji koja dolaze svaki mjesec, a neće da ih pišu.“
„Ljudi su insistirali da se popisuju braća, sestre, znači uža rodbina koja je u inostranstvu. Skrenuli smo im pažnju na zakonske propise. Njihovo pravo je da se popisuju u inostranstvu, gdje žive i gdje rade. Oni sa interneta skidaju popisnicu, popunjavaju je i putem pošte šalju na adresu Agencije“, pojašnjava Slavica Živković, predsjednica Popisne komisije opštine Doboj.
Inače, dosadašnji tok popisa, shodno predviđanjima, protiče u znaku ključnog pitanja o naciji, vjeri i jeziku. U drugom planu su bitni podaci koje će, konačno, Bosna i Hercegovina imati umjesto dosadašnjih procjena, ističe analitičar Erol Mujanović:
„Pitanja se zaista tiču krucijalnih domena, u kojima mi dvije decenije operiramo sa povezom na očima. Brojne su bile projektne aktivnosti gdje stvarno nije bilo tačnih i preciznih podataka“, smatra Mujanović.
Kako građani ocjenjuju popis i pitanja iz popisnice?
Popis stanovnika 2013., prilika je za podsjećanje na prethodne. Ante Šimić iz Jablanice bio je popisvač tačno prije 60 godina - 1953. godine, na drugom jugoslovenskom popisu.
„U to vrijeme Jablanica je bila i veliko gradilište hidroelektrane na Neretvi, sa skoro 5.000 radnika. Sjećam se da je Republički zavod za statistiku vraćao popisnice koje nisu bile ispravno popunjene, i popisivač je morao ići ponovo u domaćinstvo da dopuni podatke. Popisivači su za rad bili veoma skromno plaćeni“, prisjeća se Šimić.
Najozbiljnije primjedbe na tok popisa, stigle su iz Srebrenice, gdje su dva popisivača pokušala prenijeti ispunjene popisnice preko granice sa Srbijom, a jedan je formulare ispunjavao u kafani. Njihova odgovornost - prekršajna ili krivična, tek će biti utvrđena.
„Tri popisivača će biti zamijenjena, u pet popisnih krugova biće ponovljen popis, popisnice koje su popunjavane u tim popisnim krugovima će biti poništene. Novi popisivači će se zadužiti novim materijalom“, kaže Nermina Muminović, predsjednica opštinske popisne komisije Srebrenica.
Tek u srijedu je potpisan Ugovor o centralnom mjestu skladištenja popisnog materijala u Istočnom Sarajevu. Popisivači za sada popunjene formulare drže kod sebe, što potvrđuje jedan od njih:
„Materijal čuvamo kod kuće do završetka popisa.“
Mirsada Adembegović, iz Agencije za statistiku BiH, tvrdi da su minimalne mogućnosti za zloupotrebe podataka
„Sve je urađeno u skladu sa zakonom o zaštiti podataka, utvrđeni su mehanizmi odgovornosti u svakoj fazi. U slučaju da dođe do zloupotrebe podataka od strane nekog pojedinca, uvijek se zna ko je odgovoran. Niko ne bi želio krivično da odgovara, da plaća velike kazne – kazne su od 100 do 10.000 KM“, konstatuje Mirsada Adembegović.
Iz drugih mjesta se žale na nedostatak popisnog materijala, što se, kako kažu u nadležnim statističkim institucijama, rješava u hodu.
U “Fondaciji popis 2013” koju čini pet bošnjačkih institucija i organizacija tvrde da su dobili brojne primjedbe sa terena, posebno iz povratničkih mjesta u Republici Srpskoj u kojim žive Bošnjaci. Jedno od njih je Kotorsko kod Doboja, gdje predsjednik MZ Muhamed Spahić kaže:
„Imaju ljudi djecu u Sloveniji koja dolaze svaki mjesec, a neće da ih pišu.“
„Ljudi su insistirali da se popisuju braća, sestre, znači uža rodbina koja je u inostranstvu. Skrenuli smo im pažnju na zakonske propise. Njihovo pravo je da se popisuju u inostranstvu, gdje žive i gdje rade. Oni sa interneta skidaju popisnicu, popunjavaju je i putem pošte šalju na adresu Agencije“, pojašnjava Slavica Živković, predsjednica Popisne komisije opštine Doboj.
Inače, dosadašnji tok popisa, shodno predviđanjima, protiče u znaku ključnog pitanja o naciji, vjeri i jeziku. U drugom planu su bitni podaci koje će, konačno, Bosna i Hercegovina imati umjesto dosadašnjih procjena, ističe analitičar Erol Mujanović:
„Pitanja se zaista tiču krucijalnih domena, u kojima mi dvije decenije operiramo sa povezom na očima. Brojne su bile projektne aktivnosti gdje stvarno nije bilo tačnih i preciznih podataka“, smatra Mujanović.
Kako građani ocjenjuju popis i pitanja iz popisnice?
Popis stanovnika 2013., prilika je za podsjećanje na prethodne. Ante Šimić iz Jablanice bio je popisvač tačno prije 60 godina - 1953. godine, na drugom jugoslovenskom popisu.
„U to vrijeme Jablanica je bila i veliko gradilište hidroelektrane na Neretvi, sa skoro 5.000 radnika. Sjećam se da je Republički zavod za statistiku vraćao popisnice koje nisu bile ispravno popunjene, i popisivač je morao ići ponovo u domaćinstvo da dopuni podatke. Popisivači su za rad bili veoma skromno plaćeni“, prisjeća se Šimić.
