Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šterc: Popis stanovništva u BiH se koristi za podjele i izbore


Anketari uoči popisa stanovništva u BiH, oktobar 2013. godine

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razgovoru za Zašto Radija Slobodna Evropa ističe da se popisi stanovništva provode kako bi se definirao potencijal i struktura ljudi te se popis koristi kao temelj doslovno svih planiranja u zemlji.

“Kod nas, u regionalnim okvirima, popisi stanovništva izgledaju kao da se ide na izbore”, naglasio je Šterc. Za Hrvatsku procjenjuje da 2021. godine neće imati više od 3,9 miliona stalnih stanovnika.

Za Bosnu i Hercegovinu gdje rezultate popisa ne priznaje pola države, i Sjevernu Makedoniju gdje je je posljednji popis poništen ističe da je riječ o “politizaciji rezultata popisa stanovništva gdje se na popis uvijek se gleda kako, između ostalog, nadomjestiti dio stanovništva koje nedostaje za neke zapravo političke odluke i podjele”.​

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Šterc nije za uvođenje online popisivanja stanovništva, a izbjegao bi i tzv. posredno popisivanje, gdje jedna osoba iz domaćinstva popiše sve ukućane, u zemljama u kojima ne postoje druge baze podataka kao što su registar stanovništva, baze komunalnih poduzeća ili procjene ministarstava unutarnjih poslova.

RSE: Za šta se koristi popis stanovništva u uređenim zemljama?

Šterc: Popisi stanovništva provode se svake prve godine novog desetljeća i po pravilu se uzima 31. ožujka u 24 sata kao trenutačni presjek kroz populaciju.

S obzirom da je ljudska populacija najvažniji faktor u svakom društvu i prostoru i najvažniji faktor svake djelatnosti izuzetno je bitno, zapravo, popisom stanovništva definirati ukupni ljudski potencijal i njegovu strukturu i, naravno, to je temelj svih planiranja u zemlji, ali doslovno svih planiranja.

S druge strane, kod nas je to poprimilo neke druge obrise i popisi stanovništva kod nas u ovim našim regionalnim okvirima izgledaju kao da se, otprilike, ide na izbore.

RSE: Hoće li Hrvatska popisati i dijasporu i radnike koji su sada u, primjerice Njemačkoj ili Irskoj?

Šterc: Pa gledajte, sasvim sigurno će popisati, samo je pitanje koliki će biti dohvat. Moram priznati da ja osobno nisam zadovoljan sa pripremama za popis stanovništva 2021. u Hrvatskoj. Zašto? Zato što je već trebao biti obavljen tzv. probni popis stanovništva na kojem bi se, između ostalog, testirala metodologija koja se, između ostalog, postavila Zakonom o popisu stanovništva.

Dakle, taj probni popis nije ustaljen. Kod nas je, između ostalog, došlo do promjene. Dakle, došla je nova uprava u Zavod za statistiku na temelju, zapravo, primjedbi koje su došle iz Europe. Je li, sad je pitanje da li će biti vremena sve to skupa uskladiti.

Činjenica jeste da se namjerava popisati stanovništvo u inozemstvu jer je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja koja ima više, zapravo, stanovnika izvan zemlje nego u zemlji, uključujući, naravno, i sve ranije migracije i, naravno, da to treba biti potpuno drugačiji pristup i popisu i uopće organizaciji države itd. jer se, zapravo, iseljeništvo treba po svoj logici smatrati, ja bih rekao, dodatnim bogatstvom svake zemlje.

RSE: Hrvatska će provesti i digitalni, online popis gdje će se stanovništvo moći samo popisati. Radi li se o olakšanju procesa popisa ili tu ima malo politike, da se prikaže da ima više stanovnika?

Šterc: Ima tu politike itd. Dakle, to recimo online popisivanje ja bih rekao, dovest će do još uvijek velikog udjela tzv. fiktivnog stanovništva koje nema stalno prebivalište u Hrvatskoj, prema definiciji Eurostata, ali će se ono popisati na osnovu dokumenata itd. Taj problem smo imali u popisu 2011. i on je, zapravo, eskalirao poprilično odmah nakon objave prvih rezultata u Podunavlju gdje se na osnovu fiktivnog, zapravo, stanovništva zatražilo uvođenje dva pisma.

S obzirom da mi nemamo registar stanovništva kao sve uređene zemlje, a nemamo, između ostalog, ni taj predpopis, i nemamo procjene na osnovu podataka MUP-a, nekih drugih baza podataka, poput komunalnih službi i slično, tako da je to, dakle, online popisivanje stanovništva, ja bih rekao, vrlo problematično za Hrvatsku i mislim da u nekakvom ozbiljnom pristupu se treba što više izbjegavati kao što se treba izbjegavati tzv. posredno popisivanje i vrlo ozbiljno to shvatiti.

RSE: Koliko Hrvatska “gubi” stanovništva godišnje i koliko bi, prema Vašim procjenama, moglo biti popisano stanovnika 2021. godine?

Šterc: Što se tiče prirodnog kretanja, Hrvatska u zadnjih pet godina gubi prosječno oko 16.000 stanovnika godišnje. Dakle, više umire, nego što se rađa. Prema podacima o iseljavanju službene državne statistike, taj broj je između otprilike možda na razini od recimo 40.000 dok nam statistike drugih zemalja useljavanja, pogotovu njemački Destatis potvrđuje da je preko 55.000 godišnje iseljavanje samo u Njemačku.

Tako da su to, zapravo, velike razlike, a s obzirom na broj stanovnika 2011. godine i s obzirom na prirodni pad i s obzirom na negativnu vanjsku migracijsku bilancu, Hrvatska, ja mislim, ne bi mogla imati više od 3,9 milijuna stanovnika danas.

RSE: U čemu je specifičnost popisa stanovništva u BiH i Makedoniji?

Šterc: Poništen je popis u Makedoniji dok se čak razmišljalo da se on poništi i u BiH. Ja sam na tu temu ranije govorio na nekoliko bh. televizija. Činjenica jeste puno tzv. fiktivnog stanovništva jer ako se uzme definicija stalnog stanovništva da je stalni stanovnik onaj koji najveći dio svog odmora tijekom dana provodi u mjestu prebivanja, to se smatra stalnim stanovnikom. Međutim, ono što je, između ostalog, u popisu stanovništva u BiH bilo značajno je tzv. namjera prebivanja u sljedećih godinu dana.

Jer ako je netko se, između ostalog, registrirao u BiH godinu dana prije popisa, to su sve kategorije koje, recimo, ja bih rekao, dokumenti Eurostata stavljaju kao posebnost ili specifičnosti zemalja kao što je Hrvatska, BiH itd. gdje bi se trebalo popisu stanovništva pristupiti drugačije, ozbiljnije, odgovornije s obzirom na to koliki je značaj strukture stanovništva za ukupni razvoj zemlje.

Međutim, kod nas se to uvijek gleda, zapravo politizacija rezultata popisa stanovništva i uvijek se gleda kako, između ostalog, nadomjestiti dio stanovništva koje nedostaje za neke zapravo političke odluke, podjele itd.

Činjenica jeste da je u BiH, zapravo, konačni rezultati popisa stanovništva su proglašeni tek onda kad je natpolovična većina muslimanskog (bošnjačkog) stanovništva registrirana iz popisa stanovništva.

  • 16x9 Image

    Predrag Zvijerac

    Diplomirao anglistiku i kroatistiku. U novinarstvu od 2005. U mostarskom Dnevnom listu bio izvršni urednik, u sarajevskom Faktoru urednik vanjskopolitičke rubrike. Od oktobra 2017. radi kao novinar i producent za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG