Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Krijumčari kaljaju ugled crnogorskih pomoraca


Boka Kotorska, ilustrativna fotografija

Posljednja rekordna zaplijena 18 tona kokaina u Sjedinjenim Američkim Državama vrijednosti od preko 1,3 milijardi dolara na crnom tržištu, kada je uhapšeno više crnogorskih pomoraca, otvorilo je pitanje da li postoji opasnost da se profesionalni poziv pomorca iz Crne Gore kompromituje.

Zbog činjenice da to nije jedini slučaj u kojem su pomorci iz Crne Gore pod istragom zbog krijumčarenja na brodovima, naši sagovornici smatraju da problem postaje sve veći za hiljade pomoraca koji pošteno rade jedan od najtežih poslova.

Novinar iz Tivta Siniša Luković, dobar poznavalac događaja u oblasti pomorstva ukazuje, da posljedice trpi ogroman broj pomoraca koji pošteno rade taj posao, upravo zbog jednog broja onih koji ne žele da grade karijeru kapetana brodova nego pokušavaju da nelegalno zarade ogroman novac.

„Opasnost je zaista velika, ne samo da se kompromituje zvanje pomorca, nego i da se napravi strahoviti problem koji zaista pošteno žive od te vrlo teške i mukotrpne djelatnosti. Imate slučaj da, prema nezvaničnim informacijama, administracija SAD je već brodarima uputila obavještenje da su njihovi brodovi u kojima preovlađuju crnogorske posade nepoželjne u američkim lukama. To se dogodilo nakon ovog slučaja zaplijene 18 tona kokaina na MSC `Gajan` italijansko švajcarske kompanije. Dolazimo u situaciju da jedna manja grupa ljudi koji su na brod pošli, ne da bi gradili pomorsku karijeru, nego da bi se ciljano bavili švercom narkotika i ko zna čega sve. Na taj način baca ljagu na stotine ili hiljade drugih naših poštenih pomoraca koji zarađuju krvavu koru hljeba“, kaže Luković.

`I dalje imaju povjerenje`

„Na žalost moram da potvrdim, sa svjetskih portala koji prate pomorstvo, da se to proširilo i na Pacifik“, kaže član Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Janko Milutin za Radio Slobodna Evropa (RSE).

„Ko da smo na žalost 'osvojili' čitav svijet. Ogroman broj pomoraca ne učestvuje u tome, ne možemo govoriti o nekom pravilu, to znaju i strani organi i tijela koja su zadužena za kontrolu. Sve to može da ima negativan uticaj kod poslodavaca, odnosno brodara. Oni prate te događaje. Zadnjih mjeseci naši pomorci dobijaju otkaze u jednoj velikoj i poznatoj brodarskoj firmi. Druge kompanije ne pribjegavaju toj mjeri. I dalje zapošljavaju naše pomorce jer nema takvih slučajeva, tako da i dalje postoji povjerenje u nas“, navodi Janko Milutin.

Da su brodovi najčešća prevozna sredstva krijumčara narkotika, pokazuju i dva primjera zaplijene i u Crnoj Gori.

Šezdeset kilograma kokaina je otkriveno u vojnom školskom brodu „Jadran“, a među krivično gonjenima su vojna lica i civili. Istražitelji nikada nisu saopštili da li se radi o prvom pokušaju šverca kokaina vojnim brodom ili se to događalo i ranije. Takođe, u međunarodnoj akciji tokom prošle godine zaplijenjeno je 20 tona hašiša u brodu sa crnogorskom posadom, čija je vrijednost na crnom tržištu 65 miliona eura, koji je iz Luke Zelenika krenuo za Maroko.

Povodom sve češćih informacija o hapšenju crnogorskih pomoraca pitali smo Upravu policije o aktuelnim i dosadašnjim istragama u otkrivanju šverca narkotika morskim putem i broju uhapšenih crnogorskih pomoraca, te o saradnji sa inostranim policijama. Odgovore iz Uprave policije nismo dobili.

Takođe smo uputili pitanja Ministarstvu saobraćaja i pomorstva koja se odnose na potencijalnu ugroženost pomorskog sektora i zaposlene pomorce iz Crne Gore, zbog učešća jednog broja pomoraca u kriminalnim radnjama. Odgovore iz Ministarstva takođe nismo dobili.

Cenu plaćaju profesionalci

S obzirom da se u profesionalnom radu bavi i istraživanjem bliže i dalje istorije pomorstva, novinara Sinišu Lukovića smo pitali, da li su u prošlosti crnogorski pomorci slične vrste šverca kao što na to ukazuju današnje informacije?

„Da se razumijemo pomorci su se, od kada je svijeta i vijeka, na ovaj ili onaj način, bavili u manjoj ili većoj mjeri kontrabandom. To je nekada bilo totalno bezazleno, u smislu da su pomorci koji su išli na Kubu, 'švercovali' ženske najlonke za duvan. Govorim o vremenu socijalizma, što se tada i nije smatralo švercom, posebno ne švercom opasne robe u razmjerama u kojima se to dešava posljednjih godina. Mi na žalost imamo pojavu koja je novina, gdje se određeni broj ljudi uključio u tu organizovanu kriminalnu djelatnost, dobar dio mladih koji žele da na ovaj ili onaj način pođu na brod. Oni ne idu tamo da grade karijeru pomorskog oficira nego da odrade jedan ili dva vjađa (ugovora o plovidbi) i da kao takozvana mula učestvuje u prenosu određene količine narkotika i za to dobije prilično veliku materijalnu kompenzaciju. Imate jednostavno slučajeva da mladi pomorac pođe na brod i nakon jednog ili dva vjađa, ovdje kupi prilično skup auto, možda čak i stan. To jednostavno ne može da zaradi od svoje regularne plate za tako kratko vrijeme. To bi svaki istražni organ morao imati u vidu i takve ljude posebno pratiti“, kaže Luković.

A kako se pomorci mogu zaštititi od nelegalnih aktivnosti drugih pomoraca koji su krenuli u nelegalne aktivnosti, pitali smo pomorskog kapetana Janka Milutina. On kaže da je dokazivanje nevinosti veoma teško:

„To je poznato u međunarodnom pomorskom pravu, posebno za zapovjednika ili komandanta broda, česti su slučajevi da se jedan čovjek optuži nevin i da bude procesuiran i zatvoren. Vrlo je teško i najveći je problem što ogromna većina pomoraca na brodu ne znaju kako da se zaštite. Jer kad ste na brodu na kome se radi tako nešto svi su ugroženi“.

Kapetan Milutin naglašava da negativne informacije o hapšenju pomoraca na brodovima u kojima su zaplijenjeni narkotici, utiču veoma loše na sve pomorce.

„Veoma negativno utiče na pomorce koji časno, pošteno i profesionalno obavljaju svoj posao. Vrlo smo bili cijenjeni od strane stranih brodara. Žao nam je što se sve ovo se dešava u trenutku kada je međunarodno pomorsko tržište loše i mršavo. Svi znamo da je međunarodna trgovina opala, da to utiče na transport brodova, a zatim i na smanjenje posada i smanjenje plata. Našoj nezavidnoj poziciji doprinosi i radna snaga sa Pacifika koja je jeftinija od nas“.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG