Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šamar crnogorskih studenata vjerskoj toleranciji


Tradicionalni studentski ples na Univerzitetu u Podgorici

Da u crnogorskom društvu, koje se u regionu diči svijetlim primjerom multietničkog, multivjerskog i multikulturalnog sklada, nije baš sve tako bijelo, pokazalo je najnovije istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje je otkrilo poražavajuću činjenicu da skoro svaki drugi student Crnogorskog univerziteta ne bi stupio u brak sa osobom druge vjere. Gdje su uzroci tako visoke intolerancije na drugu religiju, koja dolazi ni manje ni više nego od akademskih građana, koji se smatraju progresivnim dijelom svake zajednice?

"Osjećam se vrlo nelagodno i vrlo neprijatno i na to gledam vrlo loše. Saglasan sam da je to poražavajući podatak. Po mojoj ocjeni uzrok tome ja ovaj zadnji rat i ovo zadnje što se desilo pri raspadu Jugoslavije", bez ustezanja nam svoj loš osjećaj zbog rezultata istraživanja među studentima u Crnoj Gori iznosi univerzitetski profesor Radenko Pejović.

Da podaci do kojih se došlo korespondiraju sa stvarnošću pokazala je i nedavna anketa Radija Slobodna Evropa među studentima u Podgorici i Nikšiću. Na pitanje da li bi se udale za osobu drugačije nacije ili vjere Milica i Mirjana bile su saglasne:

"Veza sa partnerom druge vjere dok traju studentski dani mi je prihvatljiva ali u momentu kada dođe pitanje braka, smetalo bi mi da se udam za nekoga ko je druge vjere ili druge nacije", kategorična je Milica.

Na pitanje zašto ima takav stav i da li je to strah od osude društva ili osude porodice, Milica odgovara da je to "lično njen stav".

Sa ništa manje otpora prema drugoj religiji nastupila je i Mirjana.

"Što se tiče druge vjere, tu sam baš hrišćanka. Ne bi mi bio problem da se, recimo, udam za Rusa, pravoslavca", kroz smijeh nam priča Mirjana.

Šamar stereotipu o multivjerskom i multikulturalnom skladu: Radenko Pejović
Šamar stereotipu o multivjerskom i multikulturalnom skladu: Radenko Pejović

Podatak da svaki drugi visokoškolac u Crnoj Gori ne bi stupio u brak sa osobom drugačije religije za profesora Radenka Pejovića pravi je šamar stereotipu o multivjerskom i multikulturalnom skladu, po kome se Crna Gora prepoznavala u regionu, prepunom diskriminacije i isključivosti. Odgovornost za takvo stanje vidi u prosvjetnim vlastima, ali i u cijeloj društvenoj i političkoj eliti, posebno onoj na vlasti.

"Normalno da je odgovornost na svima nama. I na obrazovnom sistemu, i na vlasti i na svim institucijama koje bi mogle doprinijeti da se takve stvari mijenjaju, posebno među omladinom. Odgovornost je i na medijima iako se tolerancija prema drugom i drugačijem deklarativno promoviše", konstatuje Pejović.

Kakav je komentar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koje je upravo svojim istraživanjem otkrilo visok stepen međukonfesionalne isključivosti među studentskom populacijom u Crnoj Gori, nijesmo uspjeli da saznamo.

Osim činjenice da 47 odsto visokoškolaca u Crnoj Gori ne bi formiralo porodicu sa osobom koja se drugačijem Bogu moli, istraživanje je pokazalo i da čak 70 odsto ispitanika religiju smatra važnom u moralnom oblikovanju ličnosti. Kako tu kontradiktornost u stavovima mladih, za Radio Slobodna Evropa tumači psihološkinja Aida Perović Ivanović:

"Istraživanje je dalo rezultate koji za mene jesu bolni, ali nijesu neočekivani. Danas, u dvadeset prvom vijeku, a već smo i u okviru njega odmakli, imate veoma jak mirovni pokret, jake pokrete za ljudska prava. Ali, istovremeno vam onda uvijek jačaju i pokreti kao što su pokreti desnice, koji su nacionalistički i ratnohuškački. U takvom jednom miljeu, mlade osobe počinju da budu vrlo oprezne u odnosu na sve one koji se od njih razlikuju."

Ipak, kako je tolika diskriminatorna svijest objašnjiva, posebno kod akademske zajednice i u društvu koje turbulentnih 90-ih godine nijesu potresali međunacionalni i međuvjerski sukobi i koje direktno nije učestvovalo u ratnim događajima koji su uzdrmali prostor bivše Jugoslavije?

"Iako mladi iz tih generacija u Crnoj Gori nijesu imali ratnih iskustava, dakle nijesu imali neka loša iskustva u odnosu na drugačije nacije ili vjere, oni na žalost nijesu imali ni dobra. Oni se nažalost nijesu mnogo miješali. Mladi Crne Gore nijesu bili mnogo mobilni, da bi vidjeli da ljudi druge vjere iz regiona ili iz Evrope, prosto nijesu prijetnja", kaže psihološkinja Perović Ivanović.

Na kraju, vraćamo se našoj anketi među studentima u Nikšiću i u Podgorici, koja je odslikala i dalje uvriježenu podozrivost mladih u izboru životnog partnera među pripadnicima druge vjere ili nacije. Međutim, razotkrila je i jedan paradoks - da veći stepen slobode i tolerancije u izboru životnih partnera dolazi od onih iz tzv. mješovitih sredina. Aron, Nino i David dolaze iz Bara i Ulcinja.

Bar je multinacionalna sredina
Bar je multinacionalna sredina

"Ne kapiram zašto neki ljudi ne vole da vide par iz različitih religija. Već sam imao đevojke koje su bile pravoslavne ili katoličke vjere", kaže Aron.

Nino dodaje: "Baš ne volim pravljenje tih razlika i ja lično ne bih imao ništa protiv da budem sa nekim ko je drugačije rase ili vjere. To mi je baš nebitno. Ako se dvoje ljudi slažu ne vidim zašto bi to bilo kome smetalo. Mada, kad se priča o tome većina kažu kako ne bi imala problem ali onda, da li pod pritiskom porodice ili običaja, tradicije, vjerovatno bi promijenila mišljenje."

Za Davida je odgovor jednostavan i kratak: "Ne pravim nikakvu razliku. Bitna je samo ljudskost".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG