Marš živih odaje u logoru Auschwitz poštu žrtvama holokausta
Marš živih odaje u logoru Auschwitz poštu žrtvama holokausta
Učesnici Marša prolaze pored kapije sa ciničnim napisom "Rad oslobađa" preko najvećeg logora koji su njemački nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj, Auschwitz, 18. april 2023.
Oko 10.000 mladih Jevreja iz Izraela i drugih zemalja, zajedno sa nekoliko stotina njihovih vršnjaka iz Poljske i 42 preživjela logoraša u nijemom pohodu nekadašnjim nacističkom logorom Auschwitz-Birkenau u Maršu živih odaju u utorak poštu milionima žrtava holokausta.
Odjeveni u odjeću ili sa šalovima u nacionalnim plavo bijelim bojama Izraela, sa zastavama u rukama učasnici Marša živih ove godine kao glavnu ideju imaju da odaju poštu herojstvu Jevreja u vrijeme holokausta jer ovogodišnji Marš živih prolazi najvećom nacističkom fabrikom smrti na 80. godišnjicu izbijanja Ustanka u Varšavskom getu, 75. godišnjicu nastanka države Izrael i 35. godišnjicu prvog marša.
Marša živih ove godine kao glavnu ideju imaju da odaju poštu herojstvu Jevreja u vreme holokausta
Ove godine obilježava se 80. godišnjica od izbijanja ustanka u Varšavskom getu
U završnoj komemoraciji pred spomenikom žrtvama logora zazvučat će Kadiš, jevrejska moltiva za mrtve
Tri kilometra duga staza od kapije sa ciničnim napisom "Rad oslobađa" preko najvećeg logora koji su njemački nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj vodi do ruševina gasnih komora u dijelu logora Birkenau gdje će u završnoj komemoraciji pred spomenikom žrtvama logora zazvučati Kadiš, jevrejska moltiva za mrtve.
Prvi Marš živih održan je 1988., s idejom da mladi Jevreji upoznaju to mračno poglavlje historije i ponavljao se svake dvije godine, da bi od 1996. počeo da prolazi memorijalnim kompleksom u Auschwitzu svake godine.
Prema podacima historičara Državnog muzeja bivšeg njemačkog koncentracionog logora Auschwitz-Birkenau u tom logoru smrti su kao najbrojnija grupa od oko 430.000 ljudi završili mađarski Jevreji, drugi najbrojniji su poljski Jevreji, 73.000 ih je dovedeno iz Čehoslovačke, 69.000 iz Francuske, a takođe 10.000 Jevreja iz Jugoslavije.
U logoru Auschwitz-Birkenau ubijeno je i stradalo najmanje 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda.
U srijedu Poljska obilježava 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu kada je oko 1.500 mladih Jevreja, 1943. godine, s oružjem u ruci neočekivano ustalo protiv njemačkih vojnika koji su došli da geto likvidiraju i posljednjih 56.000 Jevreja i odvezu ih gasne komore.
Skoro mjesec dana ustanici su uspijevali da pružaju otpor tenkovima, artiljeriji i trupama od oko 2.000 vojnika Vermahta, SS-trupa i pomoćnih ukrajinskih, litvanskih i letonskih jedinica.
1/12Zloglasna poruka na njemačkom jeziku Arbeit Macht Frei (Rad oslobađa) na ulazu u nacistički koncentracijski logor Auschwitz, Poljska, januar 2020.
Zvanično nazvan Koncentracijski logor Auschwitz bio je kompleks od više od 40 logora za zatvaranje i istrebljenje.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
2/12Sastojao se od Auschwitza I - glavnog logora (Stammlager) u Osvjenćimu, Auschwitza II - Birkenau - koncentracijskog i logora za istrebljenje u Bžežinki, udaljenoj tri kilometra, Auschwitza III - Monovica - radni logor u Monovicama, za rad u fabrici sintetičke gume firme IG Farben, i nekoliko desetaka drugih logora.
na fotografiji: pogled na Auschwitz-Birkenau nakon oslobođenja od nacista.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
3/12Od 1942. godine logor je postao mjesto masovnog istrebljenja. Oko 80 posto ljudi koji su stizali organiziranim transportom nisu ni bili evidentirani kao zatvorenici, već su po dolasku ubijani u plinskim komorama.
na fotografiji: krematorij u blizini plinske komore u Auschwitzu I u Osjećimu.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
4/12Sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. godine, na juriš i uz znatne gubitke, oslobodile Auschwitz, najveći nacistički koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu.
na fotografiji: preživjeli holokausta stoje iza ograde od bodljikave žice nakon oslobađanja Auschwitz-Birkenaua 1945. godine.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
5/12U logoru je ostalo oko 7.500 zatočenika koje nacisti u žurbi nisu stigli da pobiju. U plinskim komorama, uključujući djecu i žene, ubijeno je više od 1,1 miliona ljudi (podatak Memorijalnog centra Auschwitz-Birkenau), najviše Jevreja. Naučne procjene su da je ukupno više od pet miliona ljudi deportirano u sistem nacističkih konc-logora. Vrlo mali broj njih je preživio.
na fotografiji: djeca napuštaju barake Auschwitza nakon oslobađanja 1945. godine.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
6/12Godine 1945. u tadašnjem njemačkom žurnalu, koji je počinjao uz pompezne zvuke fanfara, čule su se riječi spikera: "Ovdje na cijelom istočnom frontu između Baltičkog mora i Karpata u jutarnjim satima 13. januara Sovjeti počinju najveću ofanzivu do sada. Front je širok hiljadu kilometara".
na fotografiji: zatvorenici nakon oslobađanja Auschwitza 1945. godine.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
7/12Njemačke jedinice su oko logora pružale otpor. Za direktno oslobađanje logora smrti poginuo je 231 crvenoarmejac. Preživjeli logoraši izgledali su veoma loše.
na fotografiji: zatvorenici leže na krevetima u barakama u logoru Auschwitz-Birkenau nakon njegovog oslobađanja 1945.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
8/12Zbivanja u Auschwitzu nisu odmah objavljena. Tek sredinom aprila 1945. godine preživjeli su govorili o svojim iskustvima u okviru BBC-jevog programa na njemačkom jeziku.
na fotografiji: sovjetski vojni doktor pregledava preživjele holokausta nakon oslobađanja Auschwitza 1945.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
9/12Ostaci plinske komore i krematorija u logoru smrti Auschwitz-Birkenau.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
10/12Početkom 1946. sovjetske okupacijske vlasti predale su nekadašnji nacistički logor poljskoj državi. Na inicijativu bivših zatvorenika, odlukom poljskog parlamenta 1947. je osnovan Državni muzej Auschwitz-Birkenau. Od 1979. Auschwitz-Birkenau je na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
na fotografiji: cipele zatvorenika u kompleksu bivšeg logora Auschwitz I.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
11/12Memorijalni centar obuhvaća preostale objekte, zgrade i barake Auschwitza I i skoro prazno područje logora smrti Auschwitz-Birkenau, kao i današnje muzejske površine. Prva izložba nastala je u suradnji s izraelskim memorijalnim centrom Yad Vashem.
na fotografiji: koferi zatvorenika u kompleksu bivšeg logora Auschwitz I.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
12/12Svake godine 27. januar se obilježava kao Dan sjećanja na oslobođenje koncentracijskog logora Auschwitz 1945. godine.
na fotografiji: kapija bivšeg nacističkog logora, 25. januar 2021.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
