Na meti poljoprivrednika koji već mjesecima protestuju širom Evrope našli su se propisi Evropske unije (EU) vezani za okoliš. Zašto?
Ratari kažu da EU propisi samo uvećavaju njihove tegobe u poljoprivredi koji se tiču niskih prodajnih cijena i jeftine hrane iz uvoza.
Istovremeno, poljoprivreda je jedan od sektora industrije koji je najteže pogođen klimatskim promjenama. Evropski ratari već pate zbog porasta temperatura, suše i poplava, dok iste ove prirodne nepogode pogađaju zelene politike koje ih nastoje spriječiti.
Pogoršavanje vremena
Pogoršavanje ekstremnih vremenskih uslova povećalo je nevolje poljoprivrednika posljednjih godina.
Proizvodnja maslinovog ulja u EU pala je na rekordno nisku razinu u 12 mjeseci zaključno s junom 2023. jer je suša pogodila glavne evropske proizvođače.
Glavni usjevi u Španiji, među kojima su pšenica, ječam i riža, imaju najniže razine proizvodnje u više od decenije.
EU očekuje da će ukupna proizvodnja žitarica biti 4,3 posto ispod petogodišnjeg prosjeka u tekućoj sezoni, uglavnom zbog lošeg vremena.
Obilne kiše odgodile su žetvu drugdje prošle godine, i ostavile natopljene usjeve pšenice u dijelovoma Francuske, Njemačke i Poljske. Ekstremni vremenski uslovi smanjili su prinose jabuka i krušaka u Italiji i Grčkoj, a neuobičajena vlaga u vazduhu potakla je gljivične bolesti koje štete kvaliteti voća.
Već početkom 2024. osjećaju se posljedice uticaja klimatskih promjena na poljoprivredni sektor. Prošli mjesec bio je najtopliji januar u istoriji od kada se prave mjerenja, poljoprivrednici u Italiji upozorili su da neuobičajeno toplo zimsko vrijeme i suša uništavaju usjeve.
Uloga klimatskih promjena
Međuvladin panel o klimatskim promjenama, panel Ujedinjenih nacija (UN) koji procjenjuje najnovija globalna klimatska proučavanja, istaknuo je lošije prinose kukuruza, riže, soje i pšenice kao jedan od načina na koji klimatske promjene već utiču na Evropu.
Klimatske promjene čine toplotne talase sve toplijima i češćima, što su uslovi i okolnosti koji mogu spriječiti rast biljaka i pogoršati suše koje uništavaju usjeve.
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem imale su "ogromnu" ulogu u ekstremnom toplotnom talasu u Evropi prošlog jula, koji je uzrokovao velike štete na usjevima i gubitke stoke, utvrdio je tim naučnika World Weather Attribution.
Takvi topli i suhi vremenski uslovi takođe potiču šumske požare, poput onih koji su prošlog ljeta zahvatili Grčku, uništavajući farme i maslinjake.
Istovremeno, toplija atmosfera može zadržati više vlage, pa globalno zatopljenje znači da kad pada kiša, pljusak može biti jači. To povećava rizik od poplava, kao što se vidi u zemljama uključujući Italiju, gdje je poplava prošlog maja potopila i poplavila na hiljade gazdinstava.
Sve je gore
Bez brze akcije za suzbijanje klimatskih promjena, njihov utjecaj na evropske poljoprivrednike će se pogoršati.
IPCC je rekao da će se više od trećine stanovništva južne Evrope suočiti s nedostatkom vode ako globalne prosječne temperature porastu za 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih visina. Planeta se već zagrijala za 1,2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.
Nedostatak vode već muči poljoprivrednike u sušnom Sredozemlju. Italija, poznata po vinima i pšenici za tjesteninu, suočila se s jednom od najtežih suša 2022. U Španiji, koja je odgovorna za trećinu proizvodnje voća u EU, vlada je rekla da je više od petine zemlje pod velikim rizikom da prestane da bude plodna.
Pravila Evropske unije
Poljoprivrednici su na protestima širom Evrope kritkovali zelena pravila Evropske unije za koja kažu da ih opterećuju troškovima i birokratijom s kojom se proizvođači izvan Evrope ne suočavaju.
Kao odgovor na proteste, EU je neke regule relaksirala.
EU je sredinom februara u posljednjem trenutku odbacila cilj smanjenja emisija iz poljoprivrede iz svoje klimatske karte za 2040. godinu. Brisel je takođe povukao zakon EU za smanjenje pesticida i odgodio cilj da poljoprivrednici ostave dio zemlje neobrađene radi poboljšanja bioraznolikosti.
Zagovornici zelenih kampanja kritikovali su te poteze, upozoravajući da će sadašnje slabljenje zelenih politika dugoročno naštetiti poljoprivrednicima ako se ekosistemi i klimatske promjene dalje budu pogoršavali.
Međutim, neki poljoprivrednici kažu da se politike nameću odozgo prema dole s malo razumijevanja u vezi onoga šta se dešava lokalno. Uzgajivači riže paelja u Španiji kažu da im je prinose smanjila gljivica, nakon što je EU zabranila pesticide koji se koriste za njihovu prevenciju.
Budućnost poljoprivrede
Kako uključiti poljoprivrednike u zeleni program EU, bez izazivanja novih nemira, pitanje je koje se postavlja pred kreatore politike.
Za sada je Brisel u defanzivi. Ministri poljoprivrede EU država članica sastaju se kasnije tokom februara kako bi razgovarali o više načina za smanjenje birokratskih procedura u sektoru.
Ali Evropska unija kaže da će poljoprivreda ipak morati znatno brže smanjiti emisije kako bi ispunila klimatske ciljeve.
Poljoprivreda doprinosi s više od 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Te emisije jedva da su se smanjile u posljednje dvije decenije.
Brisel radi na političkim idejama za rješenja, među njima, shema trgovanja ugljenikom prema kojoj bi poljoprivrednici bili plaćeni za skladištenje CO2 u zemlji obradivih površina, rekli su EU zvaničnici.
Mnogo će zavisiti od sljedećih reformi ogromnog budžeta za subvencije EU za poljoprivredu nakon 2027. i od podrške koju će ova podrška ponuditi za prilagođavanje klimatskim promjenama i smanjenje emisija.
Facebook Forum