Dostupni linkovi

Energija vetra okrivljena za kolaps u snežnoj oluji u Teksasu


Čovek čisti sneg s kola u El Pasu, teksaškom gradu na granici s Meksikom, 14. februar 2021.
Čovek čisti sneg s kola u El Pasu, teksaškom gradu na granici s Meksikom, 14. februar 2021.

Neobično snažna snežna oluja u Teksasu, koja je dovela do prekida snabdevanja električnom energijom i više desetina smrtnih slučajeva, izazvala je i žestoku političku raspravu o čistoj energiji, pošto su zagovornici fosilnih goriva za nestašice optužile, kako navode, nepouzdanu energiju vetra, pišu svetski mediji.

Šta se desilo u Teksasu?

Kada su ledene temperature zahvatile jug SAD, širom Teksasa je došlo do velikih prekida u napajanju strujom, pošto je povećana potražnja zbog grejanja preopteretila električnu mrežu, objašnjava BBC.

Snabdevanje gasom i strujom je isprekidano i vlasti navode da je potrebna bezbedna ravnoteža u ponudi i potražnji kako bi se izbegao još jedan veliki prekid u snabdevanju električnom energijom, navodi britanski javni servis, ukazujući da su izuzetno niske temperature dovele do smrzavanja vetroturbina, ali i ključne opreme u gasnim i nuklearnim postrojenjima.

S druge strane, ukazuje BBC, Teksas je jedina država SAD sa nezavisnom elektroenergetskom mrežom, što znači da u velikoj meri zavisi od sopstvenih resursa.

To u normalno vreme dobro funkcioniše, jer je Teksas veliki proizvođač energije, i fosilne i obnovljive, i može da obezbedi dovoljno za svoje stanovništvo i izvozi u druge države. Međutim, ističe BBC, kada je infrastruktura pod pritiskom, kao na primer tokom hladnog vremena, veći deo te savezne države ne može da se poveže s drugim mrežama u SAD da nadoknadi nedostatak.

Zelena energija ili deregulacija, ko je kriv?

Nakon što je više od tri miliona Teksašana ostalo bez struje ili tekuće vode usled problema u električnoj mreži, nad budućnošću američkog snabdevanja energijom razvio se gnevni politički spor, piše londonski Tajms (The Times).

Ledeni talas ove nedelje je izazvao više od 30 smrtnih slučajeva širom SAD, dok su neki gradovi zabeležili najniže temperature u više od pola veka.

Republikanski guverner Teksasa Greg Abot (Abbott) pokušao je da za nestašice struje okrivi obnovljive izvore energije i sugerisao da je kriza pokazala nedostatke u planu Demokratske partije za smanjivanje zavisnosti od nafte i prirodnog gasa, mada je priznao da obnovljivi izvori energije čine samo 10 odsto snabdevanja te države i priznao da su i postrojenja za prirodni gas, ugalj i nuklearna elektrane imale probleme.

"Ovo pokazuje da bi Zeleni novi dogovor bio smrtonosan dogovor za SAD", rekao je Abot za Foks njuz (Fox News).

Savet za električnu pouzdanost Teksasa (Electricity Reliability Council of Texas – Ercot), koji upravlja državnom elektro mrežom, saopštio je da su sistemi za prirodni gas, ugalj i nuklearnu energiju odgovorni za skoro dvostruko više havarija nego snegom pokriveni solarni paneli i zaleđene vetroturbine, posle čega je Abot tražio da čelnici saveta podnesu ostavke zbog uskraćivanja informacije.

Predstavnici Demokratske partije, s druge strane, optužuju Abota da se nije pripremio za oluju i da sve druge krivi za haos, osim sebe, pošto je energetska mreža Teksasa, kako kažu, zastarela. Kritičari, ukazuje Tajms, tvrde da je energetsko tržište u Teksasu značajno deregulisano zbog čega snabdevači nemaju puno podsticaja za investicije u sistem tako da može da bude otporan na niske temperature.

Energetske bajke

Dok su milioni Teksašana bez struje treći dan zaredom, industrija energije vetra i njeni zagovornici spinuju bajku da su za to krivi gas, ugalj i nuklearna postrojenja, a ne njihove smrznute turbine, piše u uredničkom komentaru konzervativni Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Teksaški energetski regulatori već su upozoravali na nestašice krajem prošle nedelje, kako su temperature u toj državi pale ispod nule, izazivajući zamrzavanje vetroturbina, dok su, ističe list, postrojenja na gas i ugalj pojačala proizvodnju kako bi pokrila manjak energije od vetra, pošto se mnogo bolje drže tokom hladnog vremena nego vetroturbine.

Tek s padom temperature ispod minus deset stepeni Celzijusa u ponedeljak, 15. februara, neke konvencionalne elektrane, uključujući nuklearnu, počele da imaju problema, što se poklopilo s rastom potražnje za grejanjem. U gasnim postrojenjima je takođe ponestalo goriva, jer su se cevovodi zamrzli.

Između 8. i 16. februara, energija vetra je pala za 93 odsto, dok se od uglja povećala za 47 odsto, a od gasa za 450 odsto, navodi Volstrit džurnal pozivajući se na zvanične podatke. A ipak, ističe list, industrija obnovljive energije i njeni medijski zastupnici kritikuju gas, ugalj i nuklearnu energiju što nisu iskorišćeni 100 odsto tokom arktičkog udara iako su vetroturbine zakazale skoro 100 odsto.

Politička poenta je da je električnoj mreži koja sve više zavisi od subvencionisane, ali nepouzdane energije vetra i sunca potrebna osnovna energija da bi izdržala skok u potražnji, ističe Volstrit džurnal uz ocenu da je gas od ključnog značaja, ali da nije toliko pouzdan kao nuklearna energija i ugalj. Političari i regulatori to ne žele da priznaju jer su isključivali nuklearne elektrane i termoelektrane da bi udovoljili gospodarima klimatskih promena, piše konzervativni list, dodajući da javnost plaća cenu.

Prebacivanje krivice

Problemi u električnom snabdevanju u Teksasu izazvani su zamrzavanjem u gasovodima, ali to nije sprečilo zagovornike fosilnih goriva da pokušaju da prebace krivicu, piše Njujork tajms (The New York Times) u tekstu "Ne, farme vetrenjača nisu glavni uzrok mraka u Teksasu".

Energija vetra je u SAD već dugo na meti kritika. Njeni protivnici krive turbine za ometanje pogleda, oduzimanje terena za lov ili preusmeravanje radnih mesta iz industrije fosilnih goriva, navodi Njujork tajms, dodajući da je ovonedeljna kriza u Teksasu pružila novu tačku okupljanja za neke od ovih političkih poruka.

Guverneru Teksasa Gregu Abotu koji je za kolaps u sistemu optužio obnovljivu energiju, pridružili su se konzervativni američki mediji i voditelji, ali, ističe liberalni list, glavni problem je bio što su ledene temperature zaustavile proizvodnju gasa koji pokriva većinu snabdevanja strujom u Teksasu, dok vetar čini samo mali deo – oko sedam odsto ukupne proizvodnje struje.

Poenta konzervativaca je da su fosilna goriva koja emituju štetne gasove isuviše dragocen resurs da bi bila odbačena, navodi Njujork tajms i dodaje da se takva kampanja vodi uprkos činjenici da sagorevanje fosilnih goriva doprinosi pojavama sve opasnijih uragana i drugih oluja, kao i neobičnih vremenskih obrazaca.

Ova politizacija hladnog vremena u ogromnim delovima SAD odvija se u vreme kada je predsednik Džo Bajden (Joe Biden) borbu protiv klimatskih promena postavio kao jedno od ključnih načela svoje administracije, vraćanjem u Pariski klimatski sporazum, zabranom bušenja za fosilna goriva na federalnom tlu i otkazivanjem spornog cevovoda Kiston iks-el (Keystone XL).

Nenaučena lekcija

Teksaški fijasko nudi mnoge lekcije o tome kako da se održi snabdevanje strujom, ali nijedna od njih nije da se otkaže prelazak na čistije izvore energije, ističe u uredničkom komentaru liberalni Vašington post (The Washington Post), dodajući da zamrznute turbine predstavljaju samo mali deo problema u Teksasu, dok je mnogo veći nepripremljenost.

Postrojenja na prirodni gas, cevovodi, nuklearne elektrane i vetroturbine mogu raditi na niskim temperaturama, ali u Teksasu to nije funkcionisalo jer nisu bila opremljena da izdrže vreme kakvo je zahvatilo jug SAD ove nedelje, ukazuje list, dodajući da je 2011. ledeno vreme već ukazalo na potrebu za nadogradnjom i boljim planiranjem, ali da je malo urađeno u protekloj deceniji.

Sada dok milioni plaćaju cenu, kriviti obnovljive izvore energije je neiskren način da se postignu politički poeni i svali krivica, ukazuje liberalni list, dodajući da čovečanstvu ne preostaje ništa drugo nego da pređe na čistije izvore energije, ali da će biti potrebno pametno planiranje kako bi se osigurala pouzdanost.

To znači i da treba izgraditi energetske infrastrukture koja može da odoli ekstremnim vremenskim uslovima koji će verovatno biti sve češći, pošto je već izvesno da su sada učestali toplotni talasi, suše i požari, ističe Vašington post, ukazujući da naučnici ispituju da li bi iznenadni hladi udari poput ovog u Teksasu mogli biti povezani s brzim zagrevanjem na polovima koje može poremetiti hladne vazdušne struje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG