Dostupni linkovi

Politika je muški posao u Crnoj Gori


Žene u skupštinskim klupama na Međunarodni dan žena, Podgorica, fotoarhiv

U Crnoj Gori politika je i dalje dominantno muška djelatnost. I to ovi izbori neće promijeniti. Samo jednu partiju na ovim izborima vodi žena, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Analizom izbornih lista RSE je utvrdio da je svih 11 izbornih lista, učesnica na izborima 30. avgusta, ispunilo zakonom propisani minimum da na izbornim listama imaju najmanje 30 odsto žena.

To je u prvom izvještaju od 17. avgusta potvrdila Međunarodna posmatračka misija ENEMO na konferenciji za novinare u Podgorici.

"Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u organima za sprovođenje izbora i javnom životu", rekla je analitičarka ENEMO Kristina Kostelac.

Predsjednica CIN-a Milka Tadić-Mijović smatra da je u političkom životu Crne Gore na sceni simulacija rodne ravnopravnosti.

'Nema suštinske želje da žene zaista imaju ravnopravnu poziciju.'

"Zato što vidimo da gotovo sve političke partije i u vlasti i u opoziciji nažalost samo ispunjavaju tu zakonsku kvotu. Nema suštinske želje da žene zaista imaju ravnopravnu poziciju ne samo na listama za izbore nego uopšte u ovim granama moći u kojima se odlučuje pa i politici", ocjenjuje Tadić-Mijović.

Zakon o izboru odbornika i poslanika Crne Gore propisuje da na izbornoj listi treba da bude najmanje 30 odsto kandidatkinja, odnosno među četiri predstavnika jedno mjesto pripada ženi.

Što god da je doprinijelo većoj zastupljenosti žena na izbornim listama: pritisak Evropske unije (EU), simulacija rodne ravnopravnosti ili stvarni napredak, veoma je dobro je što imamo ispunjen taj zakonski princip od 30 odsto, kaže za RSE profesorica na Filološkom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica, predstavnica URE na listi koalicije "Crno na bijelo".

"Moramo znati da je položaj žene u Crnoj Gori veoma težak. To je još uvijek patrijahalno muško-šovinističko društvo gdje se žena obeshrabruje se da uđe u politiku i obeshrabruje se da dođe do pozicija moći… Tako da je žena uglavnom, destimulisana da se bavi politikom i da se bori za svoja prava", smatra Glušica.

Šta je donio sistem kvota?

Dugogodišnja poslanica vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednica parlamentarnog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kaže za RSE da je sistem kvota doprinio da u dosadašnjem sazivu Parlamenta Crna Gora prvi put u istoriji ima oko trideset odsto žena u Skupštini Crne Gore.

"Ali ogroman je prostor za unapređenje. Pa je u decembru 2019. godine bila je pripremljena promjena zakonodavstva koja bi omogućila da se poveća učešće žena na 40 odsto na izbornim listama. Prijedlog nije imao dvotrećinsku podršku u Skupštini, jer ga nije podržala opozicija", navodi Drobnjak.

U crnogorsko zakonodavstvo sistem kvota uveden je 2011. godine, što je unaprijeđeno tri godine kasnije kada je pored norme od 30 posto žena na listi propisan i raspored mjesta za prolaz u parlament.

U prethodnom sazivu Skupštine, poslije izbora u oktobru 2016. godine, od 81 poslaničkog mjesta 24 su pripala ženama, što je gotovo 30 odsto poslanica.

Ali su međunarodne organizacije u izvještajima o Crnoj Gori ponovo upozorile na nedovoljnost žena u politici.

U izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2019. godinu navodi se da žene nijesu dovoljno zastupljene na visokim položajima u Skupštini, gdje od 14 stalnih skupštinskih odbora vode samo tri i da ih je malo i u partijskim rukovodstvima.

Svjetski ekonomski forum, poslije istraživanja 2018. godine o globalnom jazu između polova, navodi da su žene u Crnoj Gori i dalje nedovoljno zastupljene u radnoj snazi i politici.

Na skali za učešće žena u politici Crna Gora je na 83. mjestu i lošije je rangirana od svih država regiona.

Tadić-Mijović smatra da uprkos povećanju broja žena u parlamentu, suštinski nijesu donosioci odluka.

"I kada uđu u parlament žene su, nažalost, čini mi se, u najvećem dijelu, naravno, ne bih rekla za sve, samo ta mašina sopstvene partije. I da pokorno u najvećem dijelu žene slijede smjernice koje zadaju ovi partijski vrhovi, to jest partije kojom upravljaju muškarci", kaže Tadić-Mijović.

S druge strane, poslanica DPS Nada Drobnjak na pitanje RSE, da li žene u Skupštini glasaju po sopstvenom ubjeđenju ili diktatu partije odgovara: "Moglo se postaviti pitanje da li muškarci glasaju iz svojih potreba ili po diktatu partije. Svakako da i muškarci I žene kao dio tima u kome jesu, u poslaničkim klubovima, se dogovaraju i smišljaju strategije. Ali uvijek imaju i onaj lični integritet da pokrenu neku temu, da je zastupaju, i da istraju tome".

Međutim, profesorica Rajka Glušica kaže da ne samo žene u Crnoj Gori nego i muškarci, svi članovi partije i razmišljaju i glasaju, uglavnom, kako partija donese zaključak. Ona samatra da partitokratija vlada u Crnoj Gori. "

Najčešće na svim funkcijama i institucijama gdje su žene na pozicijama moći u Crnoj Gori one tu nijesu došle ni kao žene, ni kao slobodni ljudi, nego kao predstavnici partije, naravno, uglavnom vladajućih partija. I one će odlučivati onako kako im nalažu politički lideri i njihovi šefovi", ocjenjuje Glušica.

Glušica se zalaže za otvorene liste kako bi građani mogli "birati najbolje, bili to muškarci ili žene, koji će ih bolje zastupati u parlamentu". "Time će se razbijati moć partije i partitokratija kao model vladanja", dodaje profesorica Glušica.

Koje je rješenje?

Podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz marta ove godine pokazuju da su od 20 članova aktuelne Vlade Crne Gore samo četiri ministarke (20%).

"To ukazuje na deklarativno zalaganje za afirmaciju rodne ravnopravnosti u praksi. Nema žena među tri potpredsjednika crnogorske Vlade, niti je žena ikad bila premijerka u Crnoj Gori", navodi CGO.

Poslanica vladajućeg DPS Nada Drobnjak smatra da je postizanje većeg broja žena na mjestima odlučivanja proces ali da su trendovi u Crnoj Gori dobri.

"Neophodno je da i žene i muškarci nose sa sobom te vrijednosti rodne ravnopravnosti, da zastupaju interese žena i razumiju njihove potrebe", smatra Drobnjak.

Do više žena na mjestima gdje se odlučuje i suštinskog pomaka u rodnoj ravnopravnosti doći će kada se Crna Gora oslobodi partitokratije, smatra profesorica Glušica.

"Žena u biračkom tijelu Crne Gore ima više nego muškaraca. Dakle, neki realan odnos snaga u parlamentu bi bio da imamo više žena nego muškaraca. A najbolji odnos je onaj kad imamo tamo slobodne ljude koji zaslužuju da sjede i da predstavljaju narod u parlamentu", kaže Glušica.

Do suštinskih promjena na polju rodne ravnopravnosti doći će u nekoj "boljoj Crnoj Gori", smatra Milka Tadić-Mijović.

"U Crnoj Gori, koja će zaista biti transformisana u funkcionalnu demokratiju, ona je, nažalost, duboko autoritarno društvo. Mislim da je Crna Gora zaista dominantno muško društvo, koje se nikada nije suštinski promijenilo. I tek kada se zemlja suštinski promijeni, tada će i žena, ali drugi dijelovi društva, uspjeti da dominiraju u politici ili da razbiju taj muški monopol", ističe Tadić-Mijović.

Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Evropska komisija je u nedostatke u pravnom okviru čije bi otklanjanje ojačalo povjerenje u izborni sistem, pored ostalih, istaklo i problem nedovoljnog učešća žena u političkom životu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG